Peking se godinama bori da stekne uporište na Grenlandu, dijelom zbog jedinstva SAD-a i Danske. Trumpovo razbijanje tog saveza moglo bi stvoriti otvor koji mu je potreban
Autor: The Guardian
Prema riječima Kaje Kallas, šefice za vanjske poslove Evropske unije, Kina i Rusija vjerovatno imaju “svaku priliku” u vezi planova američkog predsjednika Donalda Trumpa za Grenland, za koji Kallas kaže da će podijeliti NATO.
Ali, prema Trumpu, njegovi planovi su motivirani željom da se suprotstavi upravo prijetnji koju je Kallas identificirao.
– Svjetski mir je u pitanju! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska ne može ništa učiniti po tom pitanju – napisao je Trump na Truth Social.
Gledano iz Pekinga, Trumpovi potezi na Grenlandu predstavljaju daljnji dokaz da je svjetski poredak, predvođen SAD-om, u previranju, trend koji stvara značajnu priliku za Kinu.
Zašto je Trumpov razdor s Evropom u vezi Grenlanda mač s dvije oštrice za Rusiju
– Većina Kineza ovo vidi kao još jednu manifestaciju Trumpovog nasilnog, hegemonijskog i dominantnog ponašanja – kaže Wang Wen, profesor na Univerzitetu Renmin u Pekingu.
Ali, Wang dodaje: – Trumpova okupacija Grenlanda značila bi kraj NATO-a, izgled koji bi uveliko obradovao kineski narod.
Godinama se u krugovima američke vanjske politike sve više uzbunjuje zbog povećanog prisustva Kine – i Rusije – u arktičkoj regiji. 2019. godine, tadašnji državni sekretar Mike Pompeo rekao je da utjecaj Pekinga riskira stvaranje “novog Južnog kineskog mora” oko sjevernog pola, dok je obećavao da će pojačati prisustvo SAD-a tamo, piše Guardian.
Ali kada je u pitanju Grenland, kineske zainteresovane strane se muče da steknu značajniji utisak, dijelom zbog otpora SAD-a i Danske. Danska je 2018. godine, navodno pod pritiskom SAD-a, blokirala ponudu kineske državne kompanije za proširenje mreže grenlandskih aerodroma. Kineskoj kompaniji je također onemogućena kupovina napuštene pomorske baze na Grenlandu dvije godine ranije.
Zašto Trump želi Grenland? Klimatske promjene i tajna geopolitička igra u Arktiku
– Sumnjam da postoji ijedan kineski strateg koji bi američku aneksiju Grenlanda naveo kao jednu od svojih sigurnosnih briga – kaže Andrew Small, direktor programa za Aziju pri Evropskom vijeću za vanjske odnose.
Zvanični stav Pekinga je da se protivi pokušajima SAD-a da potkopaju povelju UN-a, ugovor koji garantuje suverenitet država. U ponedjeljak je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Guo Jiakun, pozvao SAD da prestanu koristiti “takozvanu ‘kinesku prijetnju'” na Grenlandu kao izgovor za uvođenje carina evropskim zemljama.
Ipak, ograničeni interesi Kine na Grenlandu nisu posljedica nedostatka truda. Između 2012. i 2017. godine, kineske direktne strane investicije na Grenlandu predstavljale su više od 11 posto BDP-a teritorije, što je daleko veći udio nego u drugim arktičkim nacijama.
Šta krije tajna vojna baza otkrivena duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda
Želja Grenlanda da privuče kineske investicije kako bi mu pomogla u iskorištavanju njegovih mineralnih resursa ponekad je bila u suprotnosti sa sigurnosnim problemima Danske, koja kontroliše sigurnost i vanjske poslove teritorije, i drugih NATO saveznika.
Kina je 2018. godine objavila bijelu knjigu u kojoj je iznijela svoju arktičku politiku. Pomalo nevjerovatno, opisala se kao “bliskoarktička država” sa odgovarajućim interesima u regiji.
U dokumentu se navodi da se Kina “nada da će sarađivati sa svim stranama na izgradnji Polarnog puta svile kroz razvoj arktičkih brodskih ruta”, pozicionirajući kinesku arktičku strategiju kao dio Xi Jinpingove prepoznatljive inicijative “Pojas i put”. Kina je također naglasila mogućnosti za naučna istraživanja na Arktiku.
Evropska unija ima plan za odbranu Grenlanda od SAD-a: Ovo su četiri opcije
U oktobru je ostvaren prvi korak duž Polarnog puta svile. Kineski kontejnerski brod iz Ningba na istoku Kine pristao je u luku Felixstowe u Suffolku. Dolazak je označio prvi put da je brod putovao iz Kine u Evropu preko Sjeverne morske rute, brodske rute koja prolazi duž ruske arktičke obale.
Putovanje rutom kojom upravlja kineska kontejnerska linija trajalo je samo 20 dana, prema kineskim državnim medijima, što je otprilike polovina uobičajenog vremena putovanja.
Ali ta trgovačka ruta se prvenstveno oslanja na saradnju s Rusijom. Od početka rata u Ukrajini, Peking se približio Moskvi i evropske zemlje, posebno ruski susjedi, gledaju na njega s većim podozrenjem.
Godinama su se kineske kompanije borile da rudarske projekte na Grenlandu pretvore u unosne poslovne poduhvate. Trumpov otvoreni interes za tu teritoriju samo je otežao stvari.
– Od prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa… kineske kompanije na Grenlandu suočavaju se s otporom Sjedinjenih Država i Danske, a čini se da je i sam Peking posljednjih godina obeshrabrivao ulaganja tamo. Kinesko angažovanje na Grenlandu danas je izuzetno ograničeno – kaže Patrik Andersson iz Švedskog nacionalnog centra za Kinu.
Živimo budućnost koji ni Jules Verne nije mogao zamisliti
Posljedica globalnog zagrijavanja: Polarni put svile
Neki su ukazali na kineski udio od 6,5 posto u rudarskom projektu Kvanefjeld na jugu Grenlanda kao dokaz kineskih interesa za rijetke zemlje na toj teritoriji. Ali Andersson ističe da je projekat neaktivan otkako je grenlandska vlada zabranila rudarenje uranija 2021. godine.
– S obzirom na protivljenje SAD-a i Danske kineskim aktivnostima na Grenlandu i šire zapadne napore da izgrade lance snabdijevanja rijetkim zemaljskim metalima nezavisno od Kine, također je malo vjerovatno da bi kineskim kompanijama bilo dozvoljeno da investiraju u bilo koje druge projekte rijetkih zemalja na Grenlandu – kaže Andersson.
Bez obzira na to, Peking pokušava shvatiti kako se nositi s američkim liderom koji uništava globalne saveze koji su suprotstavljali usponu Kine, ali čija nepredvidljivost i osjećaji dominantne pozicije ipak mogu ugroziti kineske interese.
