“Očigledno je da na državnom nivou probosanska politika u ovom trenutku pokazuje potpuni nedostatak znanja, vizije i političke mudrosti da donosi ključne odluke u interesu države i njenih institucija. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da Parlament Bosne i Hercegovine već više od godinu nije pripremio prijedlog zakona kojim bi se trajno riješilo pitanje finansiranja i upravljanja državnih institucija kulture, iako su to bili dužni učiniti u skladu s nalogom broj 02/24 visokog predstavnika Christiana Schmidta. Time se već odavno ulazi u sferu kršenja zakona, pa čak i u krivičnu odgovornost zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika. Ukoliko ne bude rakcije nadležnih, vrlo je izvjesno da će na adresu države Bosne i Hercegovine biti poslani ključevi NUBBiH”
Autor: M. H. A.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) izrazila je šok i duboko razočaranje odlukama Vijeća ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine o budžetu za 2025. godinu, koji ponovno izostavlja državne institucije kulture.
Uprkos ranijim obećanjima, NUBBiH smatra da se pristalo na “fabricirani narativ o nepostojanju ustavnog osnova” za djelovanje ovih institucija, što je suprotno nalozima OHR-a i Ustavu Bosne i Hercegovine.
Iz ove institucije postavljaju pitanje trebaju li državne institucije kulture postati nevladine organizacije i same se brinuti o finansiranju, što ocjenjuju kao neodrživo i, u prvom redu, protivno zakonu.
NUBBiH naglašava da je finansiranje ovih institucija pitanje vladavine prava i prvorazredni državni interes te poziva Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da ne podrži ovakav budžet.
Podsjećamo, zbog neriješenog statusa, čime nije samo ugroženo adekvatno finansiranje, već su stvorene i ozbiljne poteškoće u obezbjeđivanju odgovarajućih kadrovskih rješenja, NUBBiH je u augustu prošle godine čak i obustavila rad.
Situacija se tokom novembra dodatno zakomplicirala.
Kako nisu bili u mogućnosti plaćati račune, čak su im i brojevi telefona bili isključeni te su poslovnu komunikaciju nastavili samo putem e-mailova.
na 32. godišnjicu spaljivanja Vijećnice
Šta znači zatvaranje NUB-a: Kolaps bosanske pismenosti
Ipak, visoki predstavnik međunarodne zajednice u našoj državi Christian Schmidt “odblokirao” je tada rad ove institucije te je na konferencija za medije kazao kako je Vijeću ministara dao rok da Parlamentarnoj skupštini predloži zakon kojim bi se riješilo funkcioniranje sedam državnih institucija kulture.
S obzirom na to da se finansiranje ovih institucija opet izostavilo iz budžeta, čini se da je NUBBiH imao samo kratkoročnu korist od Schmidtovih najava i naređenja.
Adisa Žero
V.d. direktorice NUBBiH Adisa Žero za Stav je izjavila da uzrok ovakve odluke Vijeća ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine leži u dubokim političkim podjelama i neslaganjima u vezi s nadležnostima na nivou države.
– Ključni uzrok je dugogodišnji politički stav, posebno od predstavnika iz entiteta Republika srpska, naprimjer SNSD-a, da ne postoji ustavni osnov za institucije kulture na državnom nivou. Zastupnici ovog stava smatraju da kultura i zaštita kulturnih dobara spadaju u nadležnost entiteta i kantona (na osnovu člana III, tačka 3.a Ustava Bosne i Hercegovine, koji kaže da sve vladine funkcije koje nisu izričito date institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima). Usvajanje budžeta bez tih stavki od Predsjedništva Bosne i Hercegovine tumači se kao usaglašavanje s ovim narativom.
Problem traje decenijama i ukazuje na generalni nedostatak političke volje i dogovora na državnom nivou da se pitanje ovih institucija trajno riješi zakonom. Najodgovornijim se mogu smatrati članovi Vijeća ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji su usvojili Prijedlog budžeta bez stavki za finansiranje ovih institucija, uprkos nalozima Visokog predstavnika i upozorenjima struke. Pored toga, odgovornost je i na onim političkim akterima koji konstantnim opstrukcijama i insistiranjem na neustavnosti sprečavaju usvajanje trajnog zakonskog rješenja.
O glavnom polju spora
Kada smo našu sagovornicu pitali da li zaista postoje određeni “propusti” u ustavnom okviru za djelovanje državnih institucija kulture, ona naglašava da to i jeste glavno polje spora.
– Vlada Rs i politički akteri koji se protive finansiranju tvrde da ne postoji izričit ustavnopravni osnov za donošenje zakona o ustanovama kulture na nivou Bosne i Hercegovine jer Ustav Bosne i Hercegovine ne navodi kulturu kao nadležnost države. S druge strane, Evropska komisija i Visoki predstavnik ukazuju na princip kontinuiteta propisa (ustavni princip). Ove institucije kulture su osnovane prije rata i prije Dejtonskog sporazuma i predstavljaju kulturne i identitetske stubove Bosne i Hercegovine. Također, Evropska komisija u svojim izvještajima redovno naglašava potrebu za trajnim rješenjem pravnog statusa i finansiranja ovih “institucija kulture od nacionalnog značaja za Bosnu i Hercegovinu”. Dakle, iako Ustav Bosne i Hercegovine izričito ne navodi kulturu kao državnu nadležnost, mnogi pravnici i međunarodni akteri smatraju da se njihov status može i mora riješiti na državnom nivou pozivajući se na kontinuitet i nacionalni značaj.
NUBBiH, ali i ostale institucije kulture na državnom nivou, preživljavale su, prema riječima Adise Žero, prvenstveno kroz javne pozive, tj. konkurisanjem na javne pozive na nižim nivoima vlasti, prvenstveno Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, što predstavlja privremeno i nestabilno rješenje, zatim interventnu pomoć Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ili Kantona Sarajevo za isplatu zaostalih plata i režija, a ovakav način finansiranja, podvlači, ne osigurava stabilan rad i često dovodi do obustave rada i blokade računa.
Ulazak u autorski, izdavački i čitalački mrak?
Kako nam dalje govori, odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta iz novembra 2024. godine je privremeno pomogla, ali nije donijela trajno rješenje.
– Odluka je deblokirala rad NUBBiH i drugih institucija, omogućivši pravnu osnovu za privremenu isplatu plata i imenovanje privremenog rukovodstva (u nedostatku upravljačke strukture), te spriječila potpuno gašenje u tom trenutku. Zašto ovo nije trajno rješenje? Nalog je obavezao Vijeće ministara da u roku od šezdeset dana Parlamentu Bosne i Hercegovine uputi zakonski prijedlog koji bi riješio rukovođenje i finansiranje sedam institucija. Budući da budžet za tekuću godinu ne sadrži finansiranje, to sugerira da zakon nije usvojen, te da je ključni dio nalog, koji je trebao dovesti do trajnog rješenja, ignoriran/iznevjeren od domaćih vlasti. Stoga, upotreba bonskih ovlasti u ovom slučaju nije bila beskorisna jer je osigurala nastavak rada na jednu godinu, ali se ispostavilo da nije bila dovoljna za prisiljavanje domaćih političara na usvajanje trajnog zakona, zbog čega institucije opet vise o koncu.
Na pitanje da li međunarodna zajednica može izvršiti jači pritisak na domaće političke aktere, Adisa Žero nam govori da ona, kroz Evropsku komisiju i Vijeće za implementaciju mira (PIC), kontinuirano vrši pritisak. Svake godine, Evropska komisija u Izvještaju o Bosni i Hercegovini ponavlja da se mora osigurati trajno rješenje.
– Da li može izvršiti jači pritisak? Da, može, ali je pitanje političke volje. NUBBiH i druge institucije aktivno pozivaju Evropsku uniju da se aktivnije i hitnije uključi, posebno kao članica Upravnog odbora PIC-a, na provođenje obavezujućeg naloga Visokog predstavnika. Pritisak međunarodne zajednice je ključan faktor, ali se do sada pokazao nedovoljnim da natjera domaće političare da postignu trajni dogovor.
Gašenje NUBBiH, upozorava, imalo bi katastrofalne i nepovratne posljedice koje nadilaze puku kulturu.
– NUBBiH čuva veliki broj bibliotečke građe, uključujući specijalne zbirke proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Krah bi značio propadanje i rasipanje ovog neprocjenjivog kulturnog i nacionalnog blaga. NUBBiH je zadužena za izdavanje međunarodnih standardnih brojeva poput ISBN (International Standard Book Number), ISMN (International Standard Music Number) te ISSN-a (International Standard Serial Number). Blokadom rada onemogućena je dodjela ovih brojeva, što praktično zaustavlja zakonito izdavanje i objavljivanje knjiga i publikacija. Time se direktno ugrožava izdavačka djelatnost. NUBBiH je i primalac obaveznog primjerka publikacija, ključnog za formiranje i čuvanje cjelovite zbirke nacionalne produkcije. Njeno gašenje bi dovelo do trajnog prekida ovog procesa. Ključna je i za naučno-istraživački rad, studente i istraživače, osiguravajući pristup vitalnim resursima. Krah bi direktno naštetio visokom obrazovanju i nauci u Bosni i Hercegovini. Gašenje NUBBiH bi značilo ulazak u svojevrsni autorski, izdavački i čitalački mrak, uz nepovratan gubitak kulturnog pamćenja i pravnog okvira za izdavaštvo.
Stalna neizvjesnost za uposlenike
U iščekivanju konačnog raspleta situacije ili barem naznake trajnije stabilizacije, uposlenici NUBBiH su u strahu.
Aldin Huskić
Predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH Aldin Huskić objašnjava da je veoma teško raditi u ovakvim okolnostima, gdje se njihov rad svodi od danas do sutra i gdje je stalno upitno kada će i hoće li uopće dobiti svoju platu.
– Trenutno u NUBBiH radi svega 31 stalno zaposlena osoba, što je za 10 manje nego prošle godine, dok su stvarne potrebe prema sistematizaciji oko 110 zaposlenih. Upitno je koliko će i ovih tridesetak ljudi moći izdržati rad u ovakvim uslovima. Vrlo lahko se može desiti da uskoro jednostavno više neće biti nikoga ko bi mogao obavljati posao. Plate uposlenika su minimalne (između 1000 KM SSS i 1200 KM VSS), što je samo po sebi poražavajuće, a kada se tome doda i stalna neizvjesnost hoće li uopće biti isplaćene narednog mjeseca, jasno je da se radi o krajnje demotivirajućim i ponižavajućim uslovima rada.
Zahvaljujući grant sredstvima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke te sredstvima Vlade Kantona Sarajevo, koja im još uvijek od Kantona Sarajevo nisu isplaćena za tekuću godinu, Aldin Huskić govori da su uspjeli obezbijediti minimum sredstava za elementarno funkcioniranje tokom 2025. godine.
– Za 2026. godinu imamo planiranih 0 KM sa svih nivoa vlasti. Ipak, treba naglasiti da smo i dalje najveće žrtve nepravednog sistema. Za razliku od drugih šest institucija kulture od značaja za Bosne i Hercegovine, ne dobijamo sredstva putem Lex specialis zakona koji je usvojen na nivou Kantona Sarajevo, a to je Zakon o privremenom preuzimanju sufinansiranja institicija kulture i obrazovanja čiji je osnivač Bosna i Hercegovina. Ukoliko izostane reakcija nadležnih državnih organa, vrlo lahko se može desiti da u 2026. godini, zbog nemara i sistematskog uništavanja, NUBBiH bude prisiljena potpuno obustaviti rad, sve dok se ne donese trajno i sistemsko rješenje koje će osigurati njeno normalno finansiranje i funkcioniranje.
Izdaja države
Ukoliko dođe do kraha NUBBiH, i Huskić govori da će posljedice biti katastrofalne.
– Građanima Bosne i Hercegovine bit će onemogućen pristup kulturno-historijskom blagu naše zemlje – stotinama hiljada knjiga, periodičnih publikacija i specijalnim zbirkama koje predstavljaju nacionalno blago. Doći će do potpunog zastoja u izdavaštvu jer će biti obustavljeno izdavanje CIP-a, ISBN-a, ISSN-a i ISMN-a, a funkcioniranje COBISS sistema u Bosni i Hercegovini bit će ozbiljno dovedeno u pitanje. Profesori neće moći napredovati u viša zvanja, a polaganje stručnih bibliotečkih ispita bit će obustavljeno. Uposlenicima nije u interesu da se Biblioteka zatvori – mi se svakodnevno borimo i apelujemo na vlasti da konačno postanu partneri i da shvate koliki je značaj NUBBiH za obrazovni, naučni i kulturni identitet ove države. Još jednom pozivamo međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika Christiana Schmidta da, u skladu sa svojim ovlaštenjima, hitno djeluju i spase ovu instituciju. Ukoliko se NUBBiH ne spasi, Bosna i Hercegovina će postati prva država u Evropi koja je ugasila svoju državnu biblioteku – što bi bio civilizacijski poraz bez presedana.
Aldin Huskić, kao predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH, glavnim odgovornim smatraju, prije svega, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ali ništa manje ni ministre u Vijeću ministara koji su omogućili da se udovolji zahtjevima onih koji svakodnevno ruše državu, posebno političarima iz manjeg bh. entiteta.
– Očigledno je da na državnom nivou probosanska politika u ovom trenutku pokazuje potpuni nedostatak znanja, vizije i političke mudrosti da donosi ključne odluke u interesu države i njenih institucija. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da Parlament Bosne i Hercegovine već više od godinu nije pripremio prijedlog zakona kojim bi se trajno riješilo pitanje finansiranja i upravljanja državnih institucija kulture, iako su to bili dužni učiniti u skladu s nalogom broj 02/24 visokog predstavnika Christiana Schmidta. Time se već odavno ulazi u sferu kršenja zakona, pa čak i u krivičnu odgovornost zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika. Ukoliko ne bude rakcije nadležnih, vrlo je izvjesno da će na adresu države Bosne i Hercegovine biti poslani ključevi NUBBiH.
Na kraju Aldin Huskić ističe da je riječ o svojevrsnoj izdaji države prema najvažnijim kulturnim i obrazovnim institucijama, koje su ponovo ostavljene bez podrške i na rubu opstanka.
– Državne vlasti su jednostavno prodale kulturne institucije zbog vlastitih interesa.
