SNSD će, nakon svega, vjerovatno ipak imati kandidata na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta, jer u suprotnom gubi poluge političke i finansijske moći. Istovremeno će se nastaviti ponašati destruktivno u svim drugim mogućim prilikama.
Autor: Prof. dr. Amel Delić
Posljednje aktivnosti političkih dužnosnika entiteta Republika Srpska, pod neposrednom kontrolom pravosnažno osuđenog lica Milorada Dodika, predstavljaju pravni i politički avanturizam.
Kao da nisu uzeli pouke iz iskustva. Iako su koristili velike riječi, pokušavali dugo obrazlagati i dati određene formalne konstrukcije, ponašali se vrlo arogantno, diskriminirajuće i negirali nadležnosti određenih državnih institucija ili akte tih institucija, nakon izvjesnog vremena bi uvijek udarali u zid. U zid su udarili kada su donosili entitetski Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, poništavajući nadležnosti državne agencije iz tog resora, jer je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Odlukom iz decembra 2022. godine, ukinuo navedeni propis zbog neusklađenosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Udaranje u zid
U zid su udarili i kad je entitetska Narodna skupština donijela Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a.
Navedene zakone je, u maju 2025. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio van pravne snage, jer se “normativno regulira materija koja prema Ustavu BiH ne potpada pod nadležnost tog entiteta”.
Treba se osvrnuti na još jednu dimenziju u vezi sa tim zakonima. Njima je propisano da se neće primjenjivati i izvršavati Zakon o Sudu BiH, čiju presudu je Milorad Dodik izvršio i Zakon o Tužilaštvu BiH, kome je Milorad Dodik dao izjavu, i to sve nakon stupanja na snagu spornih entitetskih zakona.
Drugim spornim zakonom je propisano da službeno lice u instituciji RS-a koje ne izvrši odluku institucija ili organa RS-a, kaznit će se kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora. Ako ne poštuju državni sud i tužilaštvo, zašto primjenjuju njihove odluke i sarađuju sa njima, te time sami ne primjenjuju zakone koje su donijeli. Treba li Milorad Dodik biti procesuiran od entitetskog tužilaštva?
To dovoljno potvrđuje u kakav su se apsurd sami doveli. U zid su udarili i kada je pravosnažno osuđen Milorad Dodik, a onda mu i oduzet mandat entitetskog predsjednika. Sve od institucija Bosne i Hercegovine, koje Dodik verbalno ne priznaje, ali izvršava njihove odluke ili koristi pravne lijekove protiv njihovih odluka, pa ih faktički priznaje. I svaki put je to udaranje u zid bilo bolno. Ali, entitetske strukture vlasti, predvođene SNSD-om bi nastavile kreirati nove sporne situacije. I zato će i sa posljednjim odlukama o referendumu o nadležnostima državnih institucija i izvršavanju njihovih odluka, kao i postupanja u vezi sa imenovanjem nove entitetske Vlade, po ko zna koji put udariti u zid.
Racionalno opravdanje
Iz kojih motiva? Koliko će ovaj put biti bolno?
Vrlo je teško detektovati neko racionalno opravdanje za ovakvo ponašanje Dodika i bespogovornih izvršilaca njegove misli, uzevši u obzir sva njihova dosadašnja taktiziranja. Ranije su, u slučaju Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima iz januara 2022. godine, definisali neprirodno dug period od službenog objavljivanja zakona do njegovog stupanja na snagu, čak šest mjeseci. Bili su svjesni da će, nakon stupanja zakona na snagu isti biti osporavan pred Ustavnim sudom, te će dok sve bude osporeno biti provedeni i Opći izbori u jesen 2022. godine. Dakle, trebalo im je da pokažu verbalnu moć pred entiteskom javnosti i osiguraju dobar rezultat na izborima, ne mareći suštinski za sudbinu zakona.
I sada su i Dodik, kao i Nenad Stevandić i drugi sljedbenici sa ove strane Drine, podjednako kao i guru sa one strane Drine, Aleksandar Vučić sa poslušnicima, verbalno vrlo oštri u napadima na državu Bosnu i Hercegovinu i njene institucije. Nadaju se da će galamom nekoga zaplašiti i potaknuti da moralno, politički i pravno poklekne i degradira presudu Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH. No, istovremeno Dodik i njegov tim nisu propustili iskoristiti nijedan mogući pravni mehanizam da pokušaju osporiti navedene odluke državnih institucija. Dakle, prva faza je galama, druga je pravna borba, a šta su naredne?
Izlazak na izbore
SNSD će, nakon svega, vjerovatno ipak imati kandidata na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta, jer u suprotnom gubi poluge političke i finansijske moći. Istovremeno će se nastaviti ponašati destruktivno u svim drugim mogućim prilikama.
I upravo očuvanje političke i finansijske moći entitetskih oligarha jeste jedini motiv, a nikako to nije očuvanje statusa tog entiteta. Jer da je suprotno, ne bi u periodu ozbiljne političke nestabilnosti mijenjali legalnu vladu i provodili avanturizam sa novom vladom, koja može biti osporena, što može dovesti do nemogućnosti donošenja ključnih odluka, uključujući i onih finansijsko-egzistencijalnih.
Možda bi neki građani i jeli slamu da očuvaju RS, ali bi Dodik dao i RS da očuva moć.
Prof. dr. Amel Delić
