Amela Keserović Polić 23. jul 2024.
Foto: PixabayDo 2022. godine Bosna i Hercegovina se spominjala s optimizmom u vezi izvoza električne energije. Kako je 3. februara 2023., pisao sajt energijabalkana.net, pozivajući se na podatke worldstopexports, među 88 zemalja koje su uzete u razmatranje u ovoj oblasti, BiH je 2021. godine zauzimala 32. mjesto s izvozom električne energije u iznosu od 459 miliona eura. Srbija je na međunarodnom tržištu prodaje električne energije bila iza BiH, na 43.mjestu, sa prodajom od 143,2 miliona eura. Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora su također bile pozicionirane iza BiH. S druge strane Hrvatska je sa ostvarenim izvozom električne energije od 1,08 milijardi eura bila na visokom 16. mjestu svjetske ljestvice. Posljednji podaci hrvatskih institucija pokazuju da je ukupni neto uvoz električne energije u Hrvatsku blizu devet posto, te da bi prema procjenama stručnjaka, Hrvatska, kao lider zemlja u regiji po izvozu električne enegije, već 2030. mogla biti energetski neovisna država, bez potrebe za uvozom.
Umjetna inteligencija bi mogla biti jednako važna za ekonomiju kao i električna energija?
Bh. kompanija Energoinvest završila gigantski projekt u Africi vrijedan 100 miliona dolara
Godinu kasnije, 2022. godine, nakon poskupljenja električne energije zbog rata u Ukrajini, Bosna i Hercegovina je prema podacima Agencije za statistiku BiH ostvarila rekordan izvoz u iznosu većem od 1,07 milijardi KM. Iako je izvozni rezultat bio najbolji do sada, proizvodnja električne energije je veći dio godine bila u padu. Dogodilo se to, prenio je energijabalkana.net, pod utjecajem loših hidroloških prilika uzrokovanih dugotrajnom sušom, kao i zbog remonta pojedinih termoelektrana koji je trajao duže od planiranog.
Upravo zbog takvih okolnosti, ali i cijene električne energije na tržištu i uvoz električne energije bio je rekordan. Bosna i Hercegovina je 2022. godine na uvoz potrošila 201,1 miliona eura, što je 79 posto više nego 2021. godine.
Pad izvoza električne enegije BiH je nastavila i ove godine i on u prvom polugodištu ove godine iznosi 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Kako je za Fenu izjavio predsjednik Regionalne CIGRE i počasni član Međunarodne CIGRE Edhem Bičakčić, izvoz električne energije ostvaren je u iznosu od 276 miliona KM, što je manje za 59 posto u odnosu na isti period 2023. godine, što se može pripisati smanjenim količinama izvoza i povećanim količinama uvoza za 49 posto, ali i nižoj cijeni električne energije na berzama u odnosu na prošlu godinu u istom periodu, gdje su se bazne cijene električne energije u julu ove godine na berzama kretale oko 150 EUR/MWh, a u večernjim satima i do 500 EUR/MWh.
