Ne bi trebao postojati bliskoistočni izuzetak u američkoj politici

Arapska javnost nema visoko mišljenje o Sjedinjenim Američkim Državama zbog američkog licemjerstva po pitanju demokratije. Vrijeme je da se to promijeni.

31 Jan 2023

Oni koji su svjedočili ili učestvovali u Arapskom proljeću internalizirali su razočarenje američkom pozicijom, koja je bila prodemokratska samo retorički, a u stvarnosti je podržavala autoritarizam (Reuters)

Mnogo se pisalo o tome kako se uloga Sjedinjenih Američkih Država kao globalne sile mijenja. Predsjednik Joe Biden i njegova administracija su ponavljali izjave o vraćanju američke pozicije kao lidera „slobodnog svijeta“ i promotora demokratije. To se dešava u kontekstu rastućih autoritarnih trendova širom svijeta, dijelom zbog sve većeg utjecaja država kao što su Rusija i Kina.

Ali jedan aspekt američke vanjske politike i velike strategije je izgleda ostao nedotaknut ovim obnovljenim naporima na promociji demokratije: američki pristup arapskom svijetu.

Bidenova administracija je izgleda jednako mlaka u vezi demokratije u ovoj regiji, kao i prethodnici. Iako naglašava značaj demokratije za svoju vanjsku politiku, u suštini je odbila pozvati na odgovornost kršitelje ljudskih prava na Bliskom istoku – čak i kada to utječe na američke državljane.

Štaviše, u vezi Palestine, još jednog pitanja koje je značajno za arapske nacije i direktno povezano sa demokratijom, Bidenova administracija također nije promijenila stav. Nastavlja podržavati izraelsku Vladu, njenu okupaciju i aparthejd, i njene regionalne politike koje potkopavaju lokalne demokratske pokrete. Još gore, iako je kritičan prema Trumpovoj administraciji, Biden se ponaša kao gorljivi pristalica njenih katastrofalnih ustupaka Izraelu.

Američka ambasada u Jerusalemu ostaje i nastavit će se širiti na ukradenoj palestinskoj zemlji. Izjave o „dubokoj zabrinutosti“ zbog svakog novog pokazivanja izraelskog fašizma u ovom trenutku samo izazivaju podsmijeh. Još važnije, SAD nastavlja lobirati za širenje Abrahamskog sporazuma, uprkos činjenici da je sasvim jasno da on nije ništa više od autoritarnog saveza.

Bliskoistočni izuzetak

Bliskoistočni izuzetak američkoj strategiji promocije demokratije ostaje, i čini se da nema mnogo želje među američkim donositeljima odluka da primijene iste ideje održivog globalnog poretka na ovu izmučenu regiju.

Ovo ne prolazi nezamijećeno ni u samom arapskom svijetu. Vladari sada potpuno razumiju ograničenja pretjeranog oslanjanja na svoje partnerstvo sa SAD-om. U Washingtonu je bilo mnogo zaprepaštenosti i žalosti kada je Saudijska Arabija pokazala usklađivanje s Kinom u vezi niza političkih pitanja. I izraelski političari su izrazili svoje zanimanje za bolje odnose sa Moskvom, uprkos američkom ulizivanju u vezi palestinskog pitanja.

Građani ove regije također su svjesni bezuspješne američke strategije i očitog licemjerstva. Oni ne vjeruju da je SAD zaštita protiv autoritarnih snaga. To se jasno vidi na rezultatima osmog indeksa arapskog javnog mnijenja koji provodi Arapski centar Washington DC u 14 arapskih država.

Prema ovom istraživanju, objavljenom početkom ovog mjeseca, procenat Arapa koji misle da je demokratija najbolji sistem upravljanja za njihove države porastao je sa 67 posto 2011. na 72 posto 2022. No, to ne znači da vide ulogu za SAD u pomaganju ovoj regiji da postigne demokratski razvoj.

Nekih 78 posto ispitanika smatra SAD najvećim izvorom prijetnje i nestabilnosti u regiji. Nasuprot tome, 57 posto njih misli da je to Iran, a 57 posto da je Rusija. Tako je uprkos oštrih mjera protiv oktobarskih protesta u Iraku 2019-2020, koje je podržao Iran, i njegove destabilizirajuće uloge širom regije i ruskog bombardovanja civila u Siriji tokom proteklih sedam godina.

Ugrožena reputacija

Američki kreatori politika trebali bi razmisliti o tome šta ove cifre impliciraju. Američka reputacija je tako loša i u toj mjeri se poistovjećuje sa licemjerstvom da arapski ispitanici vide učesnike poput Irana i Rusije kao manje prijeteće. No, još je lošije, možda, to kako su se ovi stavovi učvrstili kroz generacije arpaskih građana.

Oni koji su svjedočili ili učestvovali u Arapskom proljeću internalizirali su razočarenje američkom pozicijom, koja je bila prodemokratska samo retorički, a u stvarnosti je podržavala autoritarizam.

Sada nova generacija Arapa, koja je pokazala vlastiti kapacitet za političku mobilizaciju, usvaja iste poglede. SAD je održao politike koje su neprijateljske prema prodemokratskim snagama u regiji, bilo kroz podržavanje režima koji omogućavaju represiju na nadnacionalnom nivou ili kroz podržavanje izraelskog ugnjetavanja Palestinaca.

Arapski svijet i dalje je prepun sukoba, arapski režimi većinom ne uspijevaju pružiti osnovne usluge i garantovati prava i arapski građani, razumljivo, ne vide korist od američkog vođstva na svjetskoj pozornici. Takvi rašireni stavovi ne mogu samo potkopati američke interese u regiji, već predstavljaju i rizik za širi međunarodni sistem.

Kako propada američki legitimitet, to ostavlja vakuum za druge sile, poput Rusije i Kine, da unapređuju svoje interese i svoje antidemokratske ideologije, i u arapskom svijetu i širom svijeta. Štaviše, izgled za demokratiju postaje manje privlačan nacijama kada se glavni zagovornik takve ideje širom svijeta, SAD, smatra licemjernim. A kako se demokratija povlači, to je loše za nivo nasilja, sukoba i nestabilnosti koje ćemo vidjeti u budućnosti.

Posljednjih 12 godina autoritarne difuzije, izbjeglica i sektaških sukoba trebalo nas je naučiti da nestabilnost u arapskom svijetu može odjeknuti širom svijeta. Ali američki establišment je nastavio prati ruke od svoje uloge na Bliskom istoku dok pokušava stabilizirati ovu regiju na klimavim osnovama – omogućavanjem autoritarnih režima i praksi i održavanjem statusa quo u pogoršavajućim sukobima u regiji.

Rezultati indeksa arpaskog javnog mnijenja trebaju biti znak za uzbunu za Washington: ne smije postojati bliskoistočni izuzetak u politici SAD-a kada su u pitanju globalna sigurnost i prosperitet.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.IZVOR: AL JAZEERA


  • Dana El KurdDana El Kurd je docentica politologije na Univerzitetu u Richmondu.

POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE MIŠLJENJA PIŠE

POPULARNO

Komentariši