TRAŽIT ĆEMO DA SE SPRIJEČI NOVI ATAK NA ŽRTVE GENOCIDA: OGLASILI SE IZ IGK POVODOM VIJESTI DA ĆE SREBRENICA IZGUBITI STATUS OPĆINE

Hayat 22/01/2023

Iz Instituta za instraživanje genocida su se oglasili nakon što se u javnosti pojavila vijest kako će neke općine u RS, poput Srebrenice, izgubiti svoj status općine i postati mjesne zajednice.

Njihovo saopćenje prenosimo u cjelosti:

  • Postoji dovoljno pravnih, političkih, naučno istraživačkih, ali moralnih i ljudskih argumenata za izdvajanje Srebrenice iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS.
    Od vitalnog nacionalnog, bosanskohercegovačkog, bošnjačkog, državotvornog interesa je da se novi atak na Srebrenicu zaustavi. Najveća rana Bošnjaka i mjesto najvećeg zločina poslije holokausta u Evropi nikada nije smjelo biti dato podadministrativno-političku nadležnost institucija koje su počinile u njoj genocid.

Osnovni pravni, politički, naučno istraživački, ali moralni i ljudski argumenata za izdvajanje Srebrenice iz bosanskohercegovačkog entiteta RS.

Odbrambene snage Republike Bosne i Hercegovine u Srebrenici su od aprila 1992. do marta 1993. uspješno odolijevale agresiji od strane Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore). Procjenjuje se da je u tome periodu 1800 stanovnika Srebrenice, uglavnom civila, ubijeno na genocidnoj osnovi. Poslije velike ofanzive koju su vodila tri korpusa JNA iz Srbije od kraja 1992. i početkom februara 1993. godine, u Srebrenicu su stigle snage UNPROFOR-a. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Nacija je usvojio Rezoluciju S/RES/819 kojom je uspostavljena UN sigurna zona Srebrenica i sporazum o demilitarizaciji je bio potpisan. Demilitarizacija je praktično značila samo razoružavanje branitelja Srebrenice, a ne i agresorskih snaga. Rezultat razoružavanja Srebrenice je da je u julu 1995 godine UN sigurna zona Srebrenica postala najveće stratište u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, gdje je preko 8.000 muškaraca, žena i djece bilo brutalno ubijeno. Poslije toga Dejtonskim mirovnim sporazumom počinitelji genocida su bili nagrađeni sa 49% teritorije Bosne i Hercegovine, takozvanim entitetom RS, u koga je bila uključena i stavljena pod njegovv tzv. suverenitet i Srebrenica, čime su agresori nagrađeni vlašću nad žrtvama genocida u Srebrenici. Dejtonski sporazum i entitet RS su uspostavljen tim sporazumom je izgrađena na genocidu počinjenom u Srebrenici.

Prema Povelji Ujedinjenih Nacija, iste su bile dužne da zaštite svoju članicu Republiku Bosnu i Hercegovinu od agresije i genocida, a ne da nagrade počinitelje genocida sa teritorijom države žrtve agresije.

Internacionalni i nacionalni sudovi su pravno presudili genocid u Srebrenici. Američki Kongres i Senat, Kanadski parlament, Australijski parlament, Evropski parlament i parlamenti više zemalja su svojim odlukama politički potvrdili genocid u Srebrenici. Istraživački timovi najrenomiranijih svijetskih istraživačkih institucija su naučno istraživački dokazali genocid u Srebrenici. Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Carla Del Ponte i predsjednik tog suda sudija Theodor Meron potvrdili su da se u Srebrenici dogodio genocid prilikom njihovog nastupa na Savjetu sigurnosti UN, nešto manje nego mjesec dana prije desetogodišnjice genocida u Srebrenici iz 1995.

Internacionalni sud pravde je 27. februara 2007. donio svoju odluku u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije po kojoj je Internacionalni sud pravde presudio: ‘Da je Srbija prekršila obavezu da spriječi genocid na što je bila obavezna na osnovu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koji se odnosi na genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine’. Sud je potvrdio da je genocid počinila vojska i policija entiteta RS i da je Srbija imala obavezu da to spriječi. Preživjele žrtve, potomci žrtava i svjedoci genocida su i dalje ugnjetavani od strane agresora i izvršilaca genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.

Istraživači genocida, članovi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada smatraju da niko ne može osporiti pravo izdvajanje Srebrenice iz ustavno-pravnog sistema manjeg bosanskohercegovačkog entiteta nastalog legalizacijom rezultata agresije i genocida. To pravo Srebrenici garantuje prije svega Presuda Internacionalnog suda pravde protiv Srbije i entiteta RS, presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, odluke parlamenata najuticajnijih država svijeta, istraživački timovi najrenomiranijih istraživačkih institucija u svijetu.

Anadolija

Kao istraživači genocida smatramo da postoji dovoljno pravnih, političkih, naučno istraživačkih, ali moralnih i ljudskih argumenata za izdvajanje Srebrenice iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. IGK će posebnim pismom zatražiti od Kanade i drugih država da spriječe novi atak na žrtve genocida u Srebrenici.

IGK je još 2016. godine kada je za načelnika Srebrenice izabran negator genocida pokrenuo inicijativu za izdvajanje Srebrenice i njeno pretvaranje u bosanskohercegovački distrikt. U državnu teritoriju s posebnim uređenjem i od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu.

Najbolji odgovor negatorima genocida i revizionistima sudskih i historijskih činjenica je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o nemogućnosti opstanka entiteta RS.

Zato je važno da se dobije savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde: da li entitet RS treba biti ukinut nakon presuda za genocid od strane Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog krivičnog tribunala? Dobijanje navedenog savjetodavnog mišljenja je ispit i iskušenje ličnog i kolektivnog aktivizma u koje moraju biti uključene akademski, naučno-istraživački i materijalni kapaciteti države Bosne i Hercegovine i posebno bosanskohercegovačke dijaspore – poručuju iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Komentariši