Most: Da li će preživjeti nova vlast u BiH?


Osmorka, HDZ i SNSD potpisuju koalicioni sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou 15.12.2022.

Osmorka, HDZ i SNSD potpisuju koalicioni sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou 15.12.2022.Podijelite

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je može li vladajuća koalicija, koja je formirana nakon oktobarskih izbora, stabilizovati situaciju u Bosni i Hercegovini.

Sagovornici su bili Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke i Sead Turčalo, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Bilo je riječi o tome kako je koalicija veoma brzo uspjela da se dogovori o formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine?

Da li su u koalicionom sporazumu ciljevi suviše uopšteno formulisani? Zašto su sva teška pitanja, o kojima nema saglasnosti, ostavljena po strani, pa i NATO integracija Bosne i Hercegovine i da li su partije iz Federacije Bosne i Hercegovine, koje učestvuju u koaliciji, napravile suviše ustupaka Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću?

Razgovaralo se i o tome da li će Milorad Dodik nastaviti s proruskom politikom i kako će to uticati na odnose u koaliciji.

Kako Stranka demokratske akcije optužuje partije iz Federacije, koje su ušle u koaliciju sa Dodikom i Čovićem, da su izdale Bosnu i Hercegovine? Da li se ta stranka tako agresivno ponaša zašto što je izgubila vlast? Kakve su šanse da sadašnja vladajuća koalicija preživi i pored velikih razlika među partijama koje je sačinjavaju?

Omer Karabeg:Bosna i Hercegovina će po svemu sudeći u rekordnom vremenu dobiti vlast na državnom nivou. Koalicija, koju čine osam partija iz Federacije Bosne i Hercegovine, HDZ i Savez nezavisnih socijaldemokrata iz Republike Srpske, vrlo brzo se nakon izbora dogovorila o formiraju vlasti na nivou Bosne Hercegovine. Već su objavljena imena novih ministara što znači da će Vijeće ministara uskoro početi da funkcioniše. Kada znamo koliko se ranije teško formirala vlast, koliko su trajali pregovori praćeni blokadama, da li se ovo može nazvati uspjehom?

Tanja Topić: Naravno da je to uspjeh ako ćemo posmatrati vremenski period u kojem je formirana vlast na državnoj razini. Ali to nije išlo glatko. Takozvana Osmorka, prvobitna grupacija od osam partija iz Federacija BiH, redukovana je na Šestorku koja sada zajedno sa HDZ-om i Savezom nezavisnih socijaldemokrata formira vlast na nivou Bosne i Hercegovine.

Dobili smo i zvaničnu provjeru svih ministara tako da tehnički ne postoje nikakve prepreke da do kraja ovog mjeseca dobijemo vlast na državnom nivou. Kada to poredimo sa ranijim izborima kada je bilo potrebno mnogo više vremena da se formira vlast na državnom nivou, to je svakako uspjeh, ali on je za mene pod znakom pitanja.

Minsko polje

Sead Turčalo: Složio bih se da je vlast na državnom nivou formirana prilično brzo imajući u vidu ideološku različitost stranaka koje dolaze iz Federacije BiH.

Ono što ne smatram uspjehom je način na koji su postavljeni ciljevi koje vlast treba da ostvari. Oni su vrlo uopćeni, pa samim tim ne obavezuju nikoga jer ono što je predstavljeno kao koalicioni sporazum sadrži samo načela.

Već u startu vidimo da ne postoji iskrenost unutar sadašnjeg trougla vlasti, koji čine Šestorka, HDZ i SNSD, kao što nije postojala ni unutar grupacija koje su ranije činile vlast na državnom nivou. A to je iskrenost u odnosu prema državi Bosni i Hercegovini, odnosno prihvatanje polazišta da su jedino neupitni država Bosna i Hercegovina i poštivanje njenih strateških dokumenata i zakona.

Profesor Sead Turčalo
Profesor Sead Turčalo

Olako se prešlo preko pitanja oko kojih se je teško usaglasiti, a to su evroatlantske integracije. Smatram da je apsolutno pogrešno da se teška pitanja ostavljaju po strani. Upravo o teškim pitanjima treba razgovarati.

Bojim se sa će zbog toga Šestorka vrlo brzo, u narednih mjesec ili dva, ući u neku vrstu političkog minskog polja koje su postavili SNSD i HDZ. Riječ je o hidroelektrani Buk Bijela, aerodromu u Trebinju i novom gasovodu, za koji se zalaže SNSD, i zahtjevu HDZ-a da se članovi Predsjedništva BiH biraju asimetrično – član Predsjedništva iz Republike Srpske direktno, a dva člana iz Federacije indirektno – što bi dovelo do daljeg raslojavanja političkog sistema i države Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: Lideri Osmorke, odnosno Šestorke, su uvjereni da se sa Dodikom i Čovićem mora sarađivati jer su oni nezaobilazni politički faktor u Bosni i Hercegovini. Oni polaze od toga da se politika konfrontacije mora zamijeniti politikom kompromisa.

Tanja Topić: Naravno da su Bosni i Hercegovini prijeko potrebni kompromis i saradnja. Mi smo u prethodnih 20 godina živjeli sa destruktivnim politikama koje su počivale na konfliktnim situacijama.

Mislim, međutim, da je velika iluzija očekivati da će se situacija poboljšati eliminacijom jedne etnonacionalne političke opcije i zadržavanjem dvije druge vjerujući da će se one preko noći promijeniti i odjedanput postati konstruktivni faktor.

Vidjeli smo da su prilikom dogovaranja koalicije na državnom nivou HDZ i SNSD nastupili ucjenjivački postavljajući uslove koje je Osmorka, odnosno Šestorka, prihvatila gotovo bez pogovora uz vrlo površan izgovor da teške teme treba ostaviti po strani.PROČITAJTE I OVO:Potpisan sporazum o formiranju vlasti u BiH

Ako teške teme, koje su glavne tačke sporenja u Bosni i Hercegovini, ostavimo po strani, već unaprijed možemo računati da su nam i naredne četiri godine izgubljene. Meni se čini da su HDZ i SNSD ostali na svojim isključivim politikama koje su bile tačke razdora, pa je teško očekivati konstruktivnu atmosferu i spremnost na kompromis.

Sead Turčalo: Stranke okupljene oko SDP, tako ću ih nazivati, već su na prvom testu pristale na ucjenu, a to je da se osoba, koja je na crnoj listi SAD, imenuje u rukovodstvo parlamenta. Nije, dakle, riječ o kompromisu nego o koncesiji.

Kod tih stranaka nedostajala je jasna artikulacija prema potezima koje je SNSD uradio nakon izbora, posebno prema dodjeli ordena Vladimiru Putinu koji vrši agresiju na suverenu državu i odgovoran je za ubojstva hiljada Ukrajinaca. Oni su morali reći da se SNSD takvim ponašanjem suprotstavlja evropskoj ideji koju oni zagovaraju.

Bojim se da će u sendviču između SNSD-a i HDZ-a te stranke dugoročno biti na gubitku. A dugoročno će na gubitku biti i država Bosna i Hercegovina. Tako da je kompromis u suštini sveden na koncesije i ustupke.

‘Dodikov Putin’

Omer Karabeg: Da li će glavna prepreka funkcionisanju koalicije biti Dodikov odnos prema Rusiji i NATO paktu?

Tanja Topić: Kada su počeli pregovori o formiranju vlasti na državnoj razini i kada je potpisan sporazum između Osmorke i HDZ-a, jedno od načela u tom sporazumu bile su evroatlantske integracije Bosne i Hercegovine.

Kada je došlo do potpisivanja sporazuma sa SNSD-om euroatlantske integracije su se izgubile. Na putu do SNSD-a izgubili smo NATO integraciju i NATO reforme. Partneri su se usaglasili da se sve svede samo na evropske integracije.

Nakon što je ovih dana Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, posjetio sjedište NATO pakta u Briselu i iskazao jasno opredjeljenje za NATO integraciju Bosne i Hercegovine, uslijedile su vrlo oštre reakcije SNSD-a koji je poručio da je to njegovo privatno stajalište i da o tome nema ni govora.

Dodik vrlo čvrsto ostaje na svojim pozicijama, on ima jak ucjenjivački potencijal i on će ga koristiti. Meni je posebno zanimljiva fasciniranost pojedinih partija iz Federacije Dodikom. Preko noći im je postao prihvatljiv i kooperativan.

Čuli smo Edina Fortu, predsjednika Naše stranke, koji kaže da je SNSD opredjeljen i usmjeren ka Evropskoj uniji i da će bez ikakvih problema raditi sve reforme. A Milorad Dodik odlikuje Putina i vrlo jasno bira stranu.

Sead Turčalo: Meni je vrlo znakovito ponašanje međunarodne zajednice. Ovo je prvi put nakon 2002. i formiranja Alijanse za promjene da imamo tako otvoren i snažan upliv međunarodne zajednice na formiranje vlasti.

Međunarodna zajednica je naprije pokušala da napravi neku vrstu bošnjačko-hrvatskog dogovora na bazi nekadašnjeg Washingtonskog sporazuma.

Kada to nije uspjelo zbog srastanja HDZ-a i SNSD i uplitanja zvaničnog Zagreba, onda su odlučili da se ide na eliminaciju samo jedne političke opcije.PROČITAJTE I OVO:Jedna žena i dvojica osuđenih kandidati za ministre u BiH

Istovremeno pružena je podrška političkoj opciji koja oponira i interesima Bosne i Hercegovine i Zapada kroz otvorenu podršku Putinu. SNSD jako insistira na plinovodu kojim bi se Bosna i Hercegovina dodatno učinila ovisnom o ruskom gasu iako cjelokupna Evropska unija radi u suprotnom pravcu. Ta opcija gotovo na dnevnoj osnovi propituje postojanje Bosne i Hercegovine.

Zbog toga je ključno pitanje: da li tri politička aktera, koji su se udružili na državnom nivou radi vršenja vlasti, imaju konsenzus oko Bosne i Hercegovine. SNSD govori o privremenosti Bosne i Hercegovine što znači o nezavisnosti entiteta Republika Srpska, HDZ ide u smjeru zahtjeva koji dugoročno mogu dovesti do konfederalnog uređenja dok sa treće strane nemamo nikakav jasno artikulisan stav. U strahu od razgovora o teškim pitanjima opcija okupljena oko SDP-a izbjegava da izrekne jasan stav o tom ključnom pitanju.

Omer Karabeg: Ali Elmedin Konaković, lider stranke Narod i pravda, i ostali lideri Šestorke kažu da neće učiniti nijedan ustupak na račun Bosne i Hercegovine.

Sead Turčalo: Ja sam uvjeren da namjerno neće. Ali bojim se da se često iz želje da se po svaku cijenu uđe u vlast zanemaruje negativna djelovanja drugih aktera. Vidim i neku vrstu neznanja, pa se hidroelektrana Buk Bijela promatra kao investicija jer se ne razumiju niti energetske, niti geopolitičke, niti geostrateške implikacije tog projekta.

Radi se o tome da se većinsko vlasništvo nad dijelom pograničnog područja, pa i Drine koja je na neki način međunarodna granica Bosne i Hercegovine, daje kompaniji čiji je većinski vlasnik susjedna država. Ne možete dati vlasništvo nad granicom.

Tanja Topić: Mislim da se zbog prevelike želje da se učestvuje u vlasti ostavljaju po strani čak i one stvari koje predstavljaju razgradnju države Bosne i Hercegovine.

Bojim se da su HDZ i SNSD vrlo iskusni vukovi koji će progutati treću grupaciju s kojom će participirati u vlasti.

‘Izdaja’

Omer Karabeg: Kako gledate na ponašanje Stranke demokratske akcije i njenog lidera Bakira Izetbegovića koji oštro napadaju prije svega tri najveće stranke Šestorke – Socijaldemokratsku partiju, Narod i pravdu i Našu stranku? Ustupke koje su napravile te stranke oni smatraju nekom vrstom izdaje Bosne i Hercegovine.

Tanja Topić: SDA spada u red onih političkih partija koje su, kao i HDZ i SNSD, dugo na vlasti i ne znaju i ne umiju da se nose sa činjenicom da će biti u opoziciji.

To je, rekla bih, jedna vrsta autističnosti, odnosno jednoumlja, u te tri etničke grupacije koje misle da jedino njima pripada prefiks patriotski i da zato treba da vladaju od sada pa do vječnosti. Jako im je teško pomiriti se s gubitkom vlasti.

Tanja Topić
Tanja Topić

Koliko će samo izgubiti sinekura, koliko će samo članova tih partija ostati bez unosnih funkcija jer su te tri etnonacionalne partije pod svojom kontrolom držale, a dvije i danas drže, sve sfere života. Taj poraz teško je podnijeti.

Vidjeli smo da je kod SDA izostalo i kritičko suočavanje sa činjenicom da je lider te političke partije poražen na izborima za Predsjedništvo BiH. Nijednog trenutka nije bilo riječi o njegovoj ostavci što govori o strašnim deficitima i liderskim predznacima te političke partije. Kad ovo kažem, ne možemo zanemariti da je dio kritike SDA na račun Šestorke sasvim opravdan i legitiman.

Sead Turčalo: To treba promatrati iz dvije perspektive.

Jedna je da, kada govorimo o broju glasova koje je dobila na izborima, SDA sebe doživljava kao pobjednika. I smatra da je odlazak u opoziciju nanošenje nepravde i njihovom glasačkom tijelu.

S druge strane, SDA ne pokazuje spremnost, a možda niti sposobnost za autorefleksiju. Ono što je definitivno potrebno je da ta stranka analizira samu sebe.

Dakle, ukoliko završi u opoziciji – a u suštini još ništa nije završeno pogotovo kad je riječ o federalnoj vlasti – da bude konstruktivna opozicija. Jer samo kao konstruktivna opozicija može opravdati svoj stav da se radi o stranci koja je državotvorna i koja je uvijek u funkciji izgradnje države.PROČITAJTE I OVO:Poslije dvije decenije Izetbegović poražen, ali uporan

Iz te perspektive treba promatrati najveći dio kritika koje SDA sada upućuje strankama okupljenim oko SDP- a, pogotovo imajući u vidu da među tim strankama pored SDP-a još samo Naša stranka ima neku autentičnu ideologiju. Sve ostale stranke su osnovali neki od nekadašnjih vodećih ljudi SDA. Ti ljudi su se socijalizirali unutar SDA i od njih je teško očekivati bilo kakav drugačiji pristup politici.

Omer Karabeg: Ali meni se čini da je glavni problem kritike, koju Stranka demokratske akcije upućuje Osmorci i Šestorci, u tome što se oni postavljaju kao jedina patriotska stranka. I ko nije s njima nije patriota.

Sead Turčalo: SDA polazi od toga da su oni prva stranka koja je nastala nakon uspostave višestranačja, prva stranka koja je artikulirala stavove većine Bošnjaka.

SDA i danas sebe promatra iz te perspektive pogotovo imajući u vidu da je pojedinačno dobila najveći broj glasova na izborima. Ona u velikoj mjeri sebi priskrbljuje pravo da je ekskluzivni predstavnik. Upravo u tom domenu je prostor gdje bi SDA trebala reflektirati o samoj sebi.

Pogotovo o tome zbog čega je izgubila vlastiti koalicioni potencijal koji je bio enorman u nekim prethodnim periodima. Dok ne bude te vrste refleksije, vrlo teško se može očekivati stvarna obnova političke energije SDA.

S druge strane, SDA je ono što drži stranke oko SDP-a na okupu. Da nema takve SDA, one apsolutno ne bi bile u stanju da artikuliraju svoj cilj, a njihov cilj je ne promijeniti vlast nego zamijeniti SDA.

Antizapadna retorika

Omer Karabeg: U posljednje vrijeme na društvenim mrežama jako je izražena antizapadna retorika. Kako to tumačite?

Tanja Topić: Ima jako puno paradoksalnosti u ponašanju kako naših političkih lidera – tako i javnosti. Ilustrovaću to na primjeru kvazipolitičkih elita iz Republike Srpske koje godinama njeguju antizapadnu retoriku.

Kritikuju Zapad i iskazuju ljubav prema Rusiji. U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu vidimo snažno prorusko opredjeljenje. S druge strane, veliki broj ljudi pakuje kofere, odlazi na taj mrski Zapad i šalje ogroman novac građanima koji kritikuju taj isti Zapad, ali nisu gadljivi na njegov novac.

Vidjeli smo i kako Milorad Dodik, koji odlikuje Putina, zahtijeva i traži novac iz fondova Evropske unije. Mi u Bosni i Hercegovini generalno imamo vrlo jednostran pristup. Skloni smo glorifikovati zemlje Zapada do onog trenutka dok njihova retorika podupire naša politička stajališta.

Onog trenutka kada dođe neki drugačiji ton, onda se sva mržnja usmjeri ka Zapadu.PROČITAJTE I OVO:Most: Ko više podržava Rusiju i Putina – Dodik ili opozicija?

Sead Turčalo: Antizapadna retorika je jako prisutna. Proizvedena je zbog osjećaja da su međunarodni akteri, u ovom slučaju Ured Visokog predstavnika i naročito strane ambasade, napravili neku vrstu, da tako kažem, nepravednog poteza. Za cjelokupne zastoje u Bosni i Hercegovini odgovornost su prebacili na jednog političkog aktera – Stranku demokratske akcije, a potpuno su zanemarili sve ono što SNSD i HDZ radili svih ovih godina.

Ljudi imaju osjećaj da je međunarodna zajednica potpuno odustala od bilo kakve Bosne i Hercegovine izuzev one okovane dejtonskom, entonacionalističkom strukturom. Sve to počelo je proizvoditi i jednu vrstu euroskepticizma.

Raste broj ljudi koji su nezadovoljni takvim ponašanjem međunarodne zajednice čak i među onima koji podržavaju umjerene političke opcije. Takva relativizacija i takvo amnestiranje SNSD-a i HDZ-a od svake odgovornosti samo može odvesti ljude u pogrešnom pravcu.

Sva dosadašnja istraživanja javnog mnjenja su pokazivala da je među onima koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci ili Bosanci bila najveća podrška evropskim i NATO integracijama, generalno zapadnoj politici. Bojim se da će taj broj opadati upravo zbog osjećaja nepravde.

Omer Karabeg: U zaključku, da li će preživjeti sadašnja vladajuća koalicija na državnom nivou?

Tanja Topić: Neće. Živjeće neko vrijeme, ali sasvim sam sigurna da neće preživjeti mandat od četiri godine.

Sead Turčalo: Mislim da ćemo imati neku vrstu kliničke smrti koalicije. Neće se ništa dešavati do momenta kada će morati doći do sukoba dva različita viđenja budućnosti Bosne i Hercegovine – jednog SNSD-a i HDZ-a i drugog koje pretpostavljam da imaju stranke okupljene oko SDP-a.

Onog trenutka kada te stranke prestanu da pristaju na ucjene imaćemo prvi otvoreni sukob i vjerovatno prve blokade. Na to nećemo dugo čekati.

Komentariši