Težak posao za Ustavni sud BiH

Autor:Tina Jelin-Dizdar19. jan 2023

Izvor: N1

Do kasnih popodnevnih sati trajala je sjednica Ustavnog suda BIH koji i sutra nastavlja plenarnu sjednicu. Na dnevnom redu uz ostalo zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i bivšeg člana ove institucije Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti odluka koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Također, Ustavni sud će raspravljati o neizvršenju Djelomične odluke o izdavanju koncesija za izgradnju hidrocentrala Buk Bijela.

U zahtjevu Željka Komšića i Šefika Dzaferovića koji su u međuvremenu spojeni navedeno je nekoliko spornih tačaka zbog kojih smatraju kako odluke Visokog predstavnika trebaju biti stavljene van snage.

Povećanje broja delegata na 80 u Domu naroda FBiH iz svakog konstitutivnog naroda po 23, odnosno 11 iz reda Ostalih koje biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva je sporno, jer se u praksu uvodi garancija da su narodi izabrani sa teritorije gdje su većina.

Ako je Visoki predstavnik imao namjeru zaštiti ugrožene pripadnike konstitutivnih naroda, onda bi bilo logično da se većina tih predstavnika bira iz sredina u kojima su manjina, kako bi kroz pozicije u Domu naroda mogli zaštiti svoja prava a što je i svrha ovog tijela” , navodi se.

U zahtjevu se kaže i kako izračun koji se koristi, za konačnu posljedicu ima nejednaku vrijednost građana na individualnom nivou, da vrijeme nametanja odluke predstavlja grubo kršenje zakona, a sporan je i popis “kojeg Visoki predstavnik koristi dvojako”.

“Popis stanovništva iz 1991. godine i dalje se koristi kao osnova za formiranje izvršnih organa vlasti i demografske proračune, a posljednji popis iz 2013. godine, Visoki predstavnik koristi isključivo za formiranje Doma naroda, što je neprihvatljivo i diskriminirajuće”, jer ponovo uvodi nejednaku vrijednost glasa”.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti, podsjetilo se i na raniju odluku Ustavnog suda upravo po zahtjevu Željka Komšića u kojoj je utvrđena diskriminacija u odnosu na „Ostale“ i izbor rukovodstva Federacije BiH gdje se isključivo biraju pripadnici konstitutivnih naroda, Diskrimincija je ponovno potvrđena i odlukom Visokog predstavnika koji je propustio da Ostalim da mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH, odnosno da predlože kandidata što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda.

Što će se promjeniti ukoliko bi Ustavni sud prihvati navode iz zahtjeva Komšića i Džeferovića u CIK nisu željeli špekulirati, u Demokratskoj fronti čiji je predsjednik u svojstvu člana Predsedništva BiH zatražio ocjenu ustavnosti , kažu ništa u odnosu na akteulno formiranje vlasti. Kakva god bude odluka ona će se odnosti na naredni izborni ciklus, jer su mandati već dodjeljni.

Druga zanimljiva stvar koju će Ustavni sud BiH razmatrati je spor u vezi sa odlukom o koncesijama koje je donijela Republika Srpska, a koje se odnose na HE na rijeci Drini,

Konkretnije neizvršenje odluke kojom je naloženo Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine u svojstvu Zajedničke komisije da riješi spor. Komisija nikada nije donijela odluku jer zbog bolesti jednog člana nije imala kvorum. Također bio je upitan sam legitimitet komisije obzirom da su mandati pojedinih članova davno istekli, a što je i u upravnom sporu razmatrao Sud BiH.

Na dnevnom redu sjednice je i Zakon o državljanstvu koji se na diskriminirajući način odnosi prema nekadašnjim državljanima BiH, a koji žele vratiti državljanstvo . Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Denis Zvizdić u svojstvu predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BIH.

Komentariši