U četvrtak presuda za ubistva civila iz voza smrti u Štrpcima

Prema svjedočenjima, u voz na relaciji Beograd – Bar, na stanici u Štrpcima u Rudom 27. februara 1993. ušli su vojnici VRS-a, iz voza su izveli 20 osoba koje su nakon mučenja strijeljali.

Nevladine organizacije obilježavaju u centru Beograda 29 godina od zločina u Štrpcima (Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL)

Armin Aljović 18 Jan 2023

U Sudu Bosne i Hercegovine za četvrtak je planirano izricanje presude Bobanu Inđiću, komandiru Interventne čete Druge podrinjske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske, optuženom za odvođenje 20 civila iz voza u Štrpcima, koji su poslije ubijeni u Višegradu.

Nešto više od dvije sedmice kasnije, 7. februara, planirano je izricanje presude osumnjičenim za isti zločin i pred Višim sudom u Beogradu.

Slučaj Štrpci pravosnažni sudski epilog nije dobio ni tri decenije nakon zločina, od 20 nestalih pronađeni su posmrtni ostaci tek četiri osobe, što porodice ubijenih drži u još većem očaju.

Voz smrti

Prema svjedočenjima, u voz na relaciji Beograd – Bar, na stanici u Štrpcima u Rudom na krajenjem istoku Bosne, 27. februara 1993. ušli su vojnici Vojske Republike Srpske. Iz voza su izveli 20 osoba, većinom Bošnjaka iz Srbije i Crne Gore, i jednog Hrvata. Među njima je bilo i državljana Bosne i Hercegovine. Odveli su ih u salu osnovne škole u mjestu Prelovo gdje su ih, s drugim optuženima, opljačkali i pretukli. Potom su ih, svezane, kamionom odvezli u jednu garažu u višegradskom selu Mušići pokraj Drine, gdje su ih likvidirali iz vatrenog oružja.

Za te zločine su do sada pravosnažno osuđene samo dvije osobe: Nebojša Ranisavljević osuđen je u septembru 2002. godine pred Višim sudom u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, na 15 godina zatvora, a Mićo Jovičić u novembru 2016. pred Sudom Bosne i Hercegovine na kaznu zatvora od pet godina, nakon pokajanja i priznanja krivice.

Sudski proces nastavljen je na dva suda; pred Višim sudom u Beogradu sudi se Gojku Lukiću, Dušku Vasiljeviću, Jovanu Lipovcu i Draganu Đekića. Peti osumnjičeni za zločine u Štrpcima Ljubiša Vasiljević je preminuo u julu 2021. godine.

Nešto ranije, u oktobru 2022, za likvidaciju putnika pred Sudom Bosne i Hercegovine u Sarajevu nepravosnažno su osuđeni na ukupno 91 godina zatvora sedmorica optuženih. Bivši pripadnici Interventne čete Druge podrinjske lake pješadijske brigade Vojske RS-a Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović osuđeni su na po 13 godina zatvora. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju je moguće uložiti žalbu. Suđenje je trajalo sedam godina. Šekarić i Krsmanović su već ranije osuđeni za druge zločine.

Nekoliko dana nakon nepravomoćne presude objavljeno je da je jedan od osuđenih, Miodrag Mitašinović, pobjegao iz bolnice u Foči. Do danas nije pronađen.

Suđenje prate kontroverze

Suđenje za zločine u Štrpcima od početka prati serija kontroverzi. Prvooptuženi u predmetu, bivši komandant Druge podrinjske lake pješadijske brigade Vojske RS-a, Luka Dragičević, oslobođen je krivice.

Sutkinja Suda BiH Vesna Jesenković rekla je da Tužiteljstvo BiH nije dokazalo da je Dragičević optuženom Bobanu Inđiću povjerio zadatak i izdao naredbu za mučenje i ubijanje civila.

Haris Rovčanin, novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN), čiji su novinari specijalizirani za praćenje suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, rekao je da se u slučaju Dragičevića može govoriti o propustima Tužilaštva BiH, koje je tog komandira u vojsci RS-a propustilo teretiti jer nije spriječio ubistva zarobljenika, a nakon ubistva nije procesuirao odgovorne.

Osim toga, cijelo suđenje traje predugo, rekao je Rovčanin, dodajući da neke osobe koje su uključene u predmet zbog sporosti pravosuđa neće dočekati pravomoćnu presudu, jer njihov biološki sat otkucava.

Porodice žrtava zločina u Štrpcima žale se da nisu prepoznate kao civilne žrtve rata. Selma Memović-Čolović, čiji je otac Fikret Memović odveden iz voza smrti, kaže da sve vrijeme suđenja porodicama ubijenih pomažu tek nevladine organizacije za ljudska prava. Srbija, čija je Selma državljanka, nije stala u zaštitu porodica.IZVOR: AL JAZEERA I AGENCIJE


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE BALKAN

POPULARNO

Komentariši