Složen proces vraćanja državljanstva BiH dijaspori


Ministarstvo civilnih poslova BiH za RSE navodi da se ukupno bh. državljanstva od 1996. godine do 18. januara 2023. odreklo 96.876 Bosanaca i Hercegovaca. (na fotografiji: prizor iz Sarajeva, foto arhiv)

Ministarstvo civilnih poslova BiH za RSE navodi da se ukupno bh. državljanstva od 1996. godine do 18. januara 2023. odreklo 96.876 Bosanaca i Hercegovaca. (na fotografiji: prizor iz Sarajeva, foto arhiv)


Želio bih da ponovo imam državljanstvo Bosne i Hercegovine (BiH). Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča Hadis Medenčević, koji se odrekao matičnog bh. državljanstva zbog sticanja državljanstva Češke, u kojoj živi već tri decenije.

On je, prema zvaničnim podacima, jedan od oko 97.000 građana BiH koji su se, od 1996. godine do danas, odrekli državljanstva zemlje u koju su rođeni.

Razlog je što Bosna i Hercegovina nema sporazum o dvojnom državljanstvu sa većinom država u svijetu, izuzev sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.

Trenutni Zakon o državljanstvu BiH ne omogućava olakšanu proceduru za one koji bi željeli da vrate državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Denis Zvizdić.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Denis Zvizdić.

Kako bi se omogućio lakši povratak državljanstva građanima BiH koji su ga se morali odreći, Denis Zvizdić, trenutno predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Ova pravosudna institucija bi u četvrtak, 19. januara, trebala razmatrati apelaciju za ocjenu ustavnosti odredbi državnog Zakona.

Niko ne pita zašto se odričemo državljanstva?

Hadis kaže kako bi bh. državljanstvo želio vratiti zbog emotivnih i praktičnih razloga.

“Imam firmu u BiH, a apsurd je da se vodim kao strani ulagač u sopstvenoj domovini”, dodaje on.

Prisjeća se kako je za njega 2005. godine bilo vrlo traumatično iskustvo odricanja državljanstva Bosne i Hercegovine.

Češka Republika u to vrijeme nije dozvoljavala dvojno državljanstvo, pa je bio primoran uzeti češko državljanstvo.

“U principu, tamošnje službenike tada je samo interesovala samo neka uplatnica, koliko sam trebao da platim za ispis i ništa drugo ih nije interesovalo. Priznajem, meni je to bilo poprilično teško. Odričete se nečega gdje ste se rodili, što je dio vaše ličnosti, vašeg kulturnog identiteta i tako dalje”, kaže Medenčević.

Pogled na Karlov most u Pragu, Češka Republika
Pogled na Karlov most u Pragu, Češka Republika

Taksa koju građanin BiH mora platiti, ukoliko se želi odreći državljanstva je 800 maraka (oko 400 evra), a ukoliko se vrši putem bh. diplomatsko-konzularne mreže u inostranstvu, plaća se i konzularna taksa.

Medenčević ističe da mu je najteže bilo to što ga niko nije pitao da li je razmislio i iz kojih razloga se želi ispisati iz bh. državljanstva.

“Shvatio sam da nikome baš previše do toga nije bilo stalo. Pri tome, mislim da smo i ja i moja porodica neko ko je mogao da bude perspektivan za Bosnu i Hercegovinu, kao što smo bili za Češku Republiku”, kaže Medenčević koji se bavi informacionim tehnologijama.VRIJEDNO ČITANJAŽivot ‘nevidljivih’ u BiH: ‘Ne možete dokazati da ste čovjek’

Kada je Češka prije nekoliko godina dozvolila opciju dvojnog državljanstva, ističe da se raspitivao i o povratku državljanstva zemlje u kojoj se rodio, kao i tome da i njegova djeca dobiju bh. državljanstvo.

Za sada je odustao od toga, jer je bio uslovljen odricanjem češkog državljanstva.

Državljanstva se prije mjesec dana odrekla i studentica koja nije željela da joj se otkrije identitet (ime i prezime poznato redakciji). Za RSE kaže kako je razlog bila odluka da živi u Austriji, gdje studira, a nakon što je ispunila uslov za sticanje austrijskog državljanstva.

“Bez austrijskog državljanstva bi svake godine morala produžavati vizu, a to košta”, ističe ona.

Kako kaže, proces odricanja bh. državljanstva je bio brz, a odjava je trajala svega sedam dana.

“Ako bi se zakon promijenio, uzela bih ponovo i bh. državljanstvo”, dodaje.

Objavljeno 20. decembra 2021.
Objavljeno 20. decembra 2021.

Šta se traži apelacijom pred Ustavnim sudom BiH?

Apelacijom Ustavnom sudu BiH nastoji se osporiti Član 14. Zakona o državljanstvu BiH, koji, po riječima apelanta Denisa Zvizdića, propisuje “vrlo otežan, ograničavajući i diskriminišući odnos” prema onima koji bi željeli da vrate matično državljanstvo.

Izmjenama Zakona o državljanstvu BiH iz 2013. godine predviđa se da osobe koje žele da vrate državljanstvo BiH, to mogu uraditi ukoliko se prijave kao stranci u BiH i u njoj provedu jednu godinu.

Pored toga, od njih se zahtijeva odricanje stranog državljanstva.

“Oni odvraćaju naše ljude od takvog postupka, jer se zahtijeva da se odreknu u međuvremenu stečenog stranog državljanstvo, što je naravno vrlo nekorektno prema našim građanima koji u tim zemljama rade, imaju svoje porodice, ostvaruju određene benefite itd.”, kaže Zvizdić za RSE.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine bi 19. januara trebao da razmatra apelaciju za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o državljanstvu BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine bi 19. januara trebao da razmatra apelaciju za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o državljanstvu BiH.

Zvizdić navodi da je danas situacija drugačija i da su brojne države, koje nisu dozvoljavale dvojno državljanstvo, u međuvremenu liberalizirale svoje zakone.

Među zemljama koje danas dozvoljavaju dvojno državljanstvo su Danska, Norveška, Češka, Luksemburg, a u toku je i zakonodavni proces u Njemačkoj koji bi to omogućio.

“Samo, primjera radi, u Danskoj ima više od 20.000 koji bi mogli dobiti ponovo državljanstvo BiH, a to znači i snažnije veze sa dijasporom, njihov povratak u BiH, jačanje njihovog interesa za BiH, nova ulaganja u BiH i konačno povratak tamo gdje su rođeni oni i njihovi očevi i djedovi”, poručio je Zvizdić.

Dijaspora traži poseban status od države BiH

U Ministarstvu civilnih poslova BiH za RSE navode da se ukupno bh. državljanstva od 1996. godine do 18. januara ove godine odreklo 96.876 građana ove zemlje.

Istovremeno, podaci državnog Ministarstva ukazuju na zanemariv broj onih koji su se odlučili na povrat bh. državljanstva.

To je učinila 61 osoba.MOŽDA VAS ZANIMADva miliona Bosanaca u dijaspori: Kući gledaju, vani ostaju

U Ministarstvu navode i da se oni koji se odriču državljanstva ne moraju službeno pravdati, ali da se “u neformalnim razgovorima najčešće navode razlozi pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, bolji radno-pravni status i slično”.

Ernad Deni Čomaga, već osam godina živi u Njemačkoj, gdje je, kako kaže za RSE, stekao pravo na njemačko državljanstvo.

No, ističe kako se za to državljanstvo još nije odlučio, jer se ne želi odreći bh. državljanstva.

 

TV Liberty: Smanjenje broja stanovnika u BiH

Prema procjenama organizacije Bosnia International, čiji je Deni Čomaga predsjednik, u Njemačkoj živi oko 60.000 Bosanaca i Hercegovaca koji su se morali odreći matičnog državljanstva.

Ta organizacija se zalaže za usvajanje Zakona o dijaspori BiH, kojim bi se definisao odnos prema građanima porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Deni Čomaga ističe da je tokom 2022. godine organizacija uputila i bh. parlamentarcima inicijativu da se za bh. građane bez matičnog državljanstva definiše poseban status, te izda i posebna lična karta.

“Ti ljudi bi imali jednak položaj po pitanju osnivanja kompanija u BiH, kao što imaju građani BiH, jer je za strance to vrlo komplikovan proces. Riješilo bi se i pitanje ulaganja u nekretnine, a uzmite u obzir da je veliki kapital na raspolaganju kod naše dijaspore. Stekla bi se i prava neograničenog boravka u zemlji, jer građani porijeklom iz Bosne sa stranim pasošem mogu boraviti u zemlji samo tri mjeseca”, navodi Deni Čomaga.PROČITAJTE VIŠEPočasni pasoš BiH nekada Bonu Voxu, danas ruskim i turskim tajkunima

Izvan Bosne i Hercegovine živi oko dva miliona njenih građana. To pokazuju podaci Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Najveći broj njih je Bosnu i Hercegovinu napustio tokom rata, početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika. To je za oko 800.000 građana manje nego što je utvrđeno popisom iz 1991. godine.

Kako je pitanje vraćanja državljanstva regulisano u drugim zemljama?

U Zakonu o hrvatskom državljanstvu navodi se da hrvatski državljanin “koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva”, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo, te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.

U Zakonu o državljanstvu Srbije, na primjer, stoji da “lice koje je otpušteno iz državljanstva Republike Srbije i steklo strano državljanstvo i lice kome je na zahtjev roditelja prestalo državljanstvo Republike Srbije otpustom ili odricanjem može ponovo steći državljanstvo Republike Srbije”.

Uslov je da podnese zahtjev za ponovno sticanje državljanstva Srbije, ako je navršilo 18 godina života i nije mu oduzeta poslovna sposobnost i ako podnese pismenu izjavu da Republiku Srbiju smatra svojom državom.

Komentariši