Doušnici, izdajice i kolaboracionisti podržavaju Rusiju u borbi protiv Ukrajine od samog početka sukoba.
Zvuk paljbe bio je konstantan, dok je starija žena uzimala malo predaha u blizini glavne bolnice u Hersonu. Pored nje su bila kolica sa nekoliko boca vode koje je napunila na obali rijeke Dnjepar.
“Bilo je bolje kad su Rusi bili ovdje”, rekla je, a u svakom slučaju, “Krim s pravom pripada Rusiji”, rekla je u tekstu koji je objavio Foreign Policy, čija su tema ruski petokolonaši u Ukrajini.
Nastavila je, navodi se dalje, hvaleći ruskog predsjednika Vladimira Putina, odbijajući otkriti svoje ime ili fotografiranje, te je objasnila da je sa 75 godina još uvijek “mlada u srcu” dok se nekoliko ukrajinskih vojnika okupilo oko nje.
Projektil je eksplodirao u blizini, a zatim još jedan. Nekoliko trenutaka kasnije žena je otišla vukući svoja kolica, a vojnici su u međuvremenu obavijestili policiju.
“Svako može biti ruski kolaboracionista ili izdajnik. Starost, spol ili porijeklo nisu važni”, objasnio je major Serhij Cehotski iz 59. motorizirane brigade, dodajući da je posao policije, a ne vojske, da “otkriju gdje ona živi, s kim razgovara i je li uključena u ilegalne aktivnosti.”
“Ključni saradnici su pobjegli iz Hersona, ali mnogi su ostali”, rekao je.
‘Ruski agenti su svuda’
Doušnici, izdajice i kolaboracionisti podržavaju Rusiju u borbi protiv Ukrajine od samog početka. Pomogli su u lociranju ciljeva širom zemlje i čak su se uspjeli infiltrirati u vladu. Hiljade njih bile su zatočene u protekloj godini, a otvorene su stotine sudskih postupaka.
“Ruski agenti su svuda – u vladi, pravosudnom sustavu, crkvi. Oni su članovi parlamenta, sudije, sveštenici i, naravno, civili,” rekla je Irina Fedoriv, glavna urednica Česna, neprofitne organizacije sa sjedištem u Kijevu koja je djelovala u Ukrajini u posljednjoj deceniji, a koja je od početka invazije razotkrila više od hiljadu ruskih saradnika, od kojih su 47 posto političari, a 27 posto sudije.
“Kolaboracionisti su se infiltrirali u cijeli sistem – u policiju, sudove, čak i vladu. Iako je mnogo ljudi privedeno, mnogo je manje slučajeva poslano na sud”, objasnila je.
“To je zato što je sistem truo i korumpiran. Moramo ga hitno reformirati. Još uvijek imamo saborske zastupnike iz proruskih stranaka. Imamo proruske sudije. Zašto ih tamo držimo? Moramo ih se riješiti. U suprotnom, uništavamo vlastitu državu.”
Iako su se desile dramatične promjene od početka invazije, ruski uticaj ostao je duboko ukorijenjen u mnogim dijelovima Ukrajine, koja skoro 70 godina, od 1922. do 1991. godine, bila dio SSSR-a.
Kremlj prema svojoj ideologiji na Ukrajinu gleda historijskim dijelom Rusije. Stanovništvo na istoku zemlje tradicionalno govori ruskim jezikom, iako su se mnogi sada prebacili na ukrajinski. Propagandni ruski televizijski kanali i dalje su dostupni i gleda ih većinom starija populacija. Čak je u i poznatoj televizijskoj seriji u kojoj je glumio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, Sluga naroda, većina likova govori ruskim jezikom. No, historijske veze između ljudi, naročito u istočnoj Ukrajini, i Rusije u centru pažnje su su od revolucije 2013. i 2014, a posebno od početka ruske invazije prošle godine.
Pritvorene stotine agenata i špijuna
Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, koji je svrgnut tokom revolucije, jasno se opredijelio za bliske veze sa Rusijom tokom svog mandata i sada tamo živi u egzilu. Posljednjih godina više od 15 proruskih političkih stranaka zabranjeno je širom Ukrajine.
Čak i Ukrajinsku sigurnosnu službu (SBU) treba “očistiti od krtica i izdajnika”, priznao je glasnogovornik Artem Dehtjarenko, rekavši da je agencija tome dala posebnu važnost.
“U najvišim vlastima i među visokim dužnosnicima, nažalost, postoje neprijateljski agenti”, rekao je, ukazujući na neke od nedavnih uspjeha SBU-a.
Od prošlog februara, istražitelji SBU-a su, nastavlja FP, počeli oko 2.500 krivičnih procedura baziranih na znacima kolaboracionističke aktivnosti, pritvorili 600 neprijateljskih agenata i špijuna, te neutralizirali više od 4.500 cyber napada na državne institucije, tri puta više nego godinu prije. Osoba koja je Rusima dala informacije o ključnim infrastrukturnim objektima u regiji Donjecka i koja je pokušala locirati ukrajinske raketne lansere nedavno je osuđena na 12 i po godina zatvora.
U dva druga slučaja, dodaje se, čelnik Direktorata ukrajinske Komore za trgovinu indistriju i čelnik Sekretarijata Kabineta Ministara pritvoreni su u Kijevu. Obojica su Rusiji odavala informacije vezane za odbrambene sposobnosti Ukrajine, kao i lične podatke ukrajinskih sigurnosnih zvaničnika.
“Pronalazak ruskih saradnika, agenata i špijuna, konstantni je zadatak i jedan od naših glavnih prioriteta. Radimo sa lokalnom populacijom. Tražimo svjedoke ratnih zločina i slušamo ljude koji nam pričaju o izdajnicima i kolaboratorima unutar tih zajednica“, kaže Dehtjarenko.
Širom zemlje, a naročito u oslobođenim gradovima kao što je Herson, postavljeni su veliki plakati kojima se građani pozivaju u pomoć.
„Znate li o kolaboratorima ili izdajnicima? Pozovite nas“, stoji na jednom od njih, na ulazu u Herson.
Većina civila ima priču o kolaboratoru na kojeg su naišli, susjedu koji je na društvenim mrežama dijelio rusku propagandu, ili o nekom ko je optužen za špijunažu. I dok su neki slučajevi saradnje očiti, aktivnosti mnogih su sakrivene.
‘Teško je ikome vjerovati’
U regionalnoj dječjoj bolnici u Hersonu, glavna ljekarka Ina Holodnjak govorila je o “boli i razočaranju” kada je otkrila da se jedan od njezinih dugogodišnjih kolega od povjerenja i cijenjeni ljekar pokazao ruskim saradnikom.
“Bio je jedini ljekar u bolnici koji je odlučio raditi s Rusima. Čak im je predao sve naše zdravstvene dokumente”, rekla je, dodajući da je on od tada pobjegao na teritoriju pod ruskom okupacijom.
Na početku okupacije Hersona, Holodnjak je u bolnici imala oko 300 pacijenata. Danas je ostalo samo nekoliko djece—uključujući oboljele od raka koji nisu mogli dobiti liječenje. Većina drugih je evakuirana kada su Rusi tek stigli. Danas su struja, voda i lijekovi još uvijek rijetki.
Holodnjak je odbila saradnju kada su joj Rusi prišli, znajući da bi je ta odluka mogla koštati života.
Provela je nekoliko mjeseci skrivajući se nakon što je postalo preopasno raditi u klinici, ali se vratila u svoju ordinaciju čim je grad oslobođen.
“Tada sam sebi morala priznati da su ruski kolaboracionisti posvuda, na svakom radnom mjestu, u svakom gradu. Teško je ikome vjerovati“, rekla je.
Ima mnogo posla za odraditi, govori Fedoriv iz organizacije Česno.
Dok njena organizacija ostane nezavisna, od početka invazije je povremeno radila direktno sa policijom i državnom obavještajnom agencijom.
„Ostajemo kritički nastrojeni prema vladi, ali moramo raditi s njom. Ovo su drugačija vremena. Ovo je rat i moramo se boriti zajedno“, zaključila je.IZVOR: AL JAZEERA
VIŠE IZ RUBRIKE SVIJET
- ‘Nemamo nikoga’: Žene i djevojčice prodane kao mladenke u Kašmiru
![Arsheeda Jan je imala 13 godina kada je prisiljena da stupi u brak [Rifat Fareed/Al Jazeera]](https://balkans.aljazeera.net/wp-content/uploads/2023/01/indija-trgovina-ljudima.jpg?resize=270%2C180&quality=80)
- Nobelovka Marija Ressa oslobođena optužbi za utaju poreza
- Delegacija UN-a u Afganistanu: Poziv na vraćanje prava ženama
- Lavrov: Kriza počela puno prije februara 2022.
