Viktorija Maladaeva: Ruska Federacija mora biti dekolonizirana

Objavljeno od strane haler / Nema komentara na Viktorija Maladaeva: Ruska Federacija mora biti dekolonizirana

Potpredsjednica Free Buryatia fondacije i predstavnica etničkih Burjata Viktorija Maladaeva ukazuje kako ruski imperijalistički mentalitet mora biti promijenjen.

Maladaeva: U toku je etničko čišćenje pod maskom mobilizacije zbog invazije na Ukrajinu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ibrahim Sofić 16 Jan 2023

Ukoliko želimo svijet bez ruske opasnosti, bez mogućnosti ponavljanja dešavanja iz protekle i ove godine, Ruska Federacija mora biti dekolonizirana, a imperijalistički način razmišljanja ruskog vodstva i ruskog naroda mora biti promijenjen, smatra burjatska aktivistica i potpredsjednica organizacije Free Buryatia Foundation Viktorija Maladaeva.

Burjatija je ruska republika koja se nalazi na jugu Sibira, odnosno na na Ruskom Dalekom Istoku. Ima površinu od 351.300 kvadratnih kilometara (što je od površine bivše Jugoslavije veće za nešto manje od 100.000 kvadratnih kilometara), te približno 978.600 stanovnika.

Istočnom obalom je na Bajkalskom jezeru, a na jugu graniči sa Mongolijom. Što se tiče unutar-ruskih granica, Burjatiju okružuju Irkutska oblast, Zabajkalski Kraj i Tuva. Riječ je o planinskoj regiji, bogatoj zlatom, cinkom, urganijumom i drugim rudama.

Više od 64 posto stanovnika su Rusi, 32,5% su Burjati, a vjerski gledano najviše ima ruskih pravoslavaca (27,4%) i budista (19.8%).

Ruska osvajanja trajala su i traju stotinama godina, pa su ruske snage, osvajajući široka prostranstva iza rijeke Ural, došli u kontakt i sa narodom Burjati, nastanjenom u južnom dijelu Sibira. Tokom 17. i 18. vijeka, Burjati su uključeni u sastav Rusije, da bi zatim došlo do velike kolonizacije ruskog stanovništva.

Najveći dio Burjata u Ruskoj Federaciji živi u okviru republike Burjatije, a ima ih i u Zabajkalskoj pokrajini u čiji sastav je reformom 2008. uključen autonomni okrug Aga-Orda Burjatija gdje Burjati čine 65 posto stanovništva.

  • Možete li nam opisati trenutno stanje u Burjatiji, kako su se stanovnici ovog dijela Ruske Federacije odnosili i kako se sada odnose prema invaziji na Ukrajinu?

– Na početku je postojalo osjećanje kako narod podržava (ruskog predsjednika Vladimira) Putina. Morate razumijeti kako je ruska propaganda veoma snažna, naročito u udaljenim regijama gdje ljudi na selima često nemaju satelitsku TV ili internet. U gradu se moglo vidjeti mnogo automobila za oznakama Z ili V (oznake ruske vojske u invaziji na Ukrajinu op.a.).

Sve se to počelo polako mijenjati kada su ljudi spoznali koliko je vojnika, regruta poginulo u Ukrajini. Nakon takozvane „djelimične mobilizacije“, mnogi su pobjegli u susjedne države, naša fondacija je počela evakuirati ljude u Mongoliju. Moram istaći kako smo imali veliku podršku međunarodne burjatske zajednice bez čije pomoći to ne bi mogli raditi.

Jedan od ciljeva našeg rada je borba protiv propagande i upućivanje ljudi u sve aspekte, detalje rata i mislim kako smo na neki način uspjeli promijeniti društvo. Nisu samo naši ljudi počeli pokazivati ljutnju prema djelovanju Kremlja, već to vidimo i kod Kalmika, Jakuta, Tuvanaca i drugih. Ljudi počinju više pažnje davati politici, više se njome baviti i ponosni smo na našu zajednicu. Mnogi od njih i dalje žive u Burjatiji i nije ih strah da istupe i progovore.

  • Postoje navodi o novoj mobilizaciji, kakve su reakcije u Burjatiji?

– Da, čekamo naredbu o novoj mobilizaciji svaki dan. Mnogi muškarci su se još u decembru odlučili da odu u Mongoliju jer niko ne želi biti topovsko meso. U prvom valu mobilizacije, u udaljenoj planinskoj regiji (Kurumkanski distrikt) vlasti su govorile muškarcima bukvalno i otvoreno da su topovsko meso i da se neće kući vratiti živi.

Govorili su starijima i onima koji imaju djecu da se dobrovoljno prijave (kako bi se ispunile kvote zadate u Moskvi) inače će biti regrutirani oni muškarci koji nemaju djecu. Bukvalni citat: „Imate djecu i vaša krvna linija će biti nastavljena. Pustite da 18-godišnjaci imaju šansu za život, oni su tek počeli živjeti i nemaju nasljednike. Hajde, istupite i dobrovoljno se prijavite“.

Tokom prvog vala, vlasti su mobilizirale blizu 10.000 muškaraca Burjatiji. Burjatija, Tuva, Dagestan i druge nacionalne republike imaju neproporcionalno visoke brojke poginulih. Samo da spomenem primjer Dagestanske republike koja ima veoma šarenu nacionalnu sliku (81 nacionalna grupa).

Mnoge od ovih domorodačkih grupa su jako male brojčano, neke imaju ispod 13.000 pripadnika. Putin je 21. septembra objavio takozvanu „djelimičnu mobilizaciju“ u Rusiji. Prema podacima koje smo sakupili, odnos mobiliziranih u širem stanovništvu je skoro četiri puta veći u Burjatiji nego generalno u Rusiji.

Postoje dokazi kako je znatno više ljudi mobilizirano na mjestima Burjatije gdje je više etničkih Burjata u odnosu na one dijelove gdje Burjati nisu većina. U Burjatiji, mobilizacija je generalna, nije ‘djelimična’. Regrutiraju se i muškarci i žene, bez obzira na godine, zdravstveno stanje ili broj djece. Neki od njih su bukvalno izvučeni iz kreveta u 4:00 sata ujutro i odvedeni.

Nećete vjerovati, ali na spiskovima regrutacije su i mrtvi ljudi koji su preminuli tokom pandemije COVID-a! Ova dešavanja ljudi opisuju kao ‘burjatsku apokalipsu’, ‘sudnji dan’ i ‘etničko čišćenje’.

  • Općenito govoreći, koliko je ruska invazija na Ukrajinu pogodila manjine u Ruskoj Federaciji? Da li je Kremlj koristio izliku ‘mobilizacije’ kako bi pogodio manjine i smanjio broj njihovih pripadnika?

– Upravo tako se desilo, vrši se etničko čišćenje. Od marta prošle godine naša glavna istražiteljica Marija Vjuškova sakuplja podatke o žrtvama na ruskoj strani iz invazije na Ukrajinu i analizira njihov etnički sastav.

Ona je ustanovila kako su vam 8,7 puta veće šanse da poginete u ovom ratu ako ste etnički Burjat u odnosu na etničke Ruse. Ako ste etnički Tuvanac – 10,7 pusta veće šanse. Ako ste etnički Kazak – 7,5 puta veće šanse. Ako ste etnički Čečen – 2,8 puta veće šanse.

Ovo je rezultat sistematske diskriminacije, ekonomske nejednakosti, kao i politike raspoređivanja i generalne vojne strategije čelnika ruske armije gdje se svakako smatra kako su određene vojne jedinice „bolje za potrošiti“ od nekih drugih.

  • U kontaktima ste sa drugim manjinskim grupama, gdje su posebno jaki pokreti za nezavisnost?

– Održavamo kontakte sa mnogim od njih, a posebno jaki pokreti za nezavisnost su u republikama Sakha i Kalmikija.

  • Brojni analitičari, stručnjaci i politolozi smatraju kako je u bliskoj budućnosti jako izvjestan kolaps Ruske Federacije. Da li se Vi slažete sa takvim stavom, da li trenutno stanje u Rusiji može ostati na snazi ili će zaista doći do raspada?

– Istinska historija ruskog osvajanja Burjatije ili drugih koloniziranih nacija nikada nije bila predmet rasprave i samo se održava narativ „mirne i dobrovoljne unifikacije“ (koji dr. Botakoz Kasimbekova opisuje kao narativ ‘imperijalne nevinosti Rusije’). Etničke protivratne organizacije i aktivisti opisuju 2023. godinu kao Godinu Ruske Dekolonizacije.

Danas se smatramo ljudima drugog ranga u Rusiji i suočeni smo sa stalnom rasnom diskriminacijom. Imamo svako pravo da znamo svoju historiju, jezik i kulturu. Danas, Burjati su manjina u svakom dijelu svijeta gdje žive i ne govore svojim jezikom za koji se zvanično kaže da je ‘ugrožen’.

  • Kako vidite sutrašnjicu Burjatije, Ukrajine, Ruske Federacije?

– Imperijalistički način razmišljanja koji stoji iza ruskih politika i ekspanzionizma nikada se nije mijenjao i, ono što je zabrinjavajuće, nikada nije bio ispravno prepoznat i prihvaćen. Jako vjerujem kako je ovaj način razmišljanja i ruskog vodstva i ruskog društva doveo do ruske invazije na Ukrajinu.

Ukoliko se to ne promijeni, ukoliko se ne riješi problem imperijalističkog razmišljanja, Rusija će i dalje biti prijetnja svijetu. Rusija mora biti dekolonizirana.IZVOR: AL JAZEERA

POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE TEME

POPULARNO

PODIJELI NA
LinkedInPin It
haler

Komentariši