Kako su Haredi sa margine došli do središta vlasti u Izraelu

Glavne ultraortodoksne stranke nastoje iskoristiti svoju političku snagu kako bi utjecale na identitet Izraela te da vladavina bude u skladu s Torom i jevrejskim vjerskim zakonom.

Rast ultraortodoksne haredske struje baca svjetlo na duboke sukobe unutar izraelskog društva (EPA)

15 Jan 2023

Piše: Mohamad Watad

Formiranje nove vlade Benjamina Netanyahua, uz oslanjanje na jevrejske stranke (Haredi), govori o jačanju religijske struje u izraelskom društvu, jačanju njenog političkog i društvenog utjecaja, te izlasku pripadnika ultraortodoksne jevrejske vjerske zajednice Haredi u Izraelu iz izolacije i marginalizacije kako bi ušle u vlast u Izraelu.

Glavne ultraortodoksne haredske stranke “Shas” i “Ujedinjeni judaizam Tore”, koje imaju 18 zastupničkih mjesta u Knessetu, nastoje iskoristiti svoju političku snagu kako bi prodrle u strukture vlasti. To bi im pružilo mogućnost da utječu na cjelokupni identitet Izraela, odnosno da od “jevrejske i demokratske” države, kako samu sebe definira, postane država koja teži tome da vladavina Izraelom bude u skladu s Torom i jevrejskim vjerskim zakonom.

Rast ultraortodoksne haredske struje baca svjetlo na duboke sukobe unutar izraelskog društva, posebno s nemogućnošću rješavanja pitanja jevrejskog identiteta države, te zbog nepostojanja jedinstvenog i homogenog identiteta Jevreja u Palestini, koji su podijeljeni na sekularne i tradicionalne, te religiozne Jevreje koje predstavljaju Haredi i one koji sebe nazivaju nacionalistima.

Ova šarolika zajednica pokazuje proturječnosti između komponenti izraelskog identiteta koje uključuju judaizam, nacionalizam, cionizam i demokratiju. To je kombinacija koju odbija Haredi pokret, čvrsto vjerujući u to da su jevrejska religija i Tora jedini identitet Izraela.

Ko su Jevreji Haredi?

To je vrlo strog vjerski pokret, a riječ Haredi znači pobožan. Ovi Jevreji negiraju cionizam, a većina ih živi u povijesnoj Palestini i Sjedinjenim Američkim Državama. Neki od njih žive u evropskim zemljama i sele se između njih. Njihova vjerovanja su utemeljena na Tori i na izvorima iz jevrejske baštine.

Ta struja se sastoji od nekoliko dominantnih pravaca i stranaka povezanih s rabinima (klericima) koji ih usmjeravaju da žive svoj svakodnevni život u skladu s obredima i zakonima zapisanim u Tori.

Haredi se pridržavaju tekstova spomenutih u Tori, Talmuda i učenja rabina. Jednoglasno se slažu da država Izrael i život Jevreja u njoj moraju biti uređeni u skladu s jevrejskim zakonom i učenjima Tore, a ne u skladu s načelima demokratije, vrijednostima cionizma i zakonima koje je donio čovjek. Prema tome, oni koriste svoj politički utjecaj kako bi nametnuli ta učenja u svakodnevnom životu Izraelaca.

Kolika je haredska zajednica? Kakva je njihova rasprostranjenost?

Broj pripadnika Haredi zajednice trenutno iznosi 1,28 miliona, a 2009. godine njihov broj je iznosio 750.000. Stopa rasta stanovništva unutar ove zajednice je četiri posto, dok je opća stopa za Izraelce 2,3 posto. Prema tome, zajednica Haredi je najbrže rastuća u Izraelu.

Religiozni Jevreji Haredi činit će 16 posto ukupnog stanovništva Izraela do 2030. godine. Izraelski centralni zavod za statistiku procjenjuje da će njihova populacija 2033. godine dosegnuti dva miliona.

Više od 40 posto Haredi Jevreja živi u gradu Jerusalemu i u oblasti Bnei Brak u blizini Tel Aviva, sedam posto njih živi u doseljeničkom naselju Bet Shemesh u blizini Jerusalema, a 53 posto u doseljeničkim naseljima s većinskim haredskim  stanovništvom, kao što su Modi'in Illit i Beitar Illit i Elad koji su izgrađeni na palestinskim teritorijama na Zapadnoj obali, ili u naseljima u velikim gradovima, kao što su Safed, Tiberias, Ashdod, Mlabbas (Petah Tikvah), Haifa, Sarafand i Umm Khalid (Netanya).

Kakav je socioekonomski status Hareda?

Prema podacima istraživačkog centra Izraelskog instituta za demokratiju (IDI) stopa siromaštva među Haredima dvostruko je veća u odnosu na opću populaciju u Izraelu, koja iznosi 25 posto, dok više od 50 posto Hareda živi ispod granice siromaštva. To predstavlja blagi napredak u usporedbi s prethodnim godinama, kada je stopa siromaštva unutar ove zajednice iznosila 58 posto.

U 2022. godini zabilježene su visoke stope nezaposlenosti među haredskim muškarcima, dosegnuvši 46,5 posto, što je gotovo tri puta više u odnosu na stopu nezaposlenosti muške jevrejske populacije koji nisu Haredi.

Razlog je taj da muškarci Haredi izučavaju Toru u jevrejskim vjerskim školama najmanje tri godine, kao alternativu vojnoj službi, budući da svaki haredski student prima mjesečnu naknadu od 1.200 dolara.

Koji su to najdominantniji haredski pravci i struje?

Haredi Hasidi (Aškenazi): pokret vezan za principe mistike koji je privukao hiljade sljedbenika još od ranog 19. stoljeća među jevrejskim zajednicama u istočnoj Evropi. Pokret se formirao oko skupine utjecajnih rabina, a poznat je po svom strogom unutarnjem sistemu i naglasku na ponašanju svojih članova te njihovoj političkoj i društvenoj disciplini.

Litavski Haredi (Aškenazi): ova zajednica većinu vremena posvećuje sistematskom proučavanju Talmuda i njegovom tumačenju, a proučavanje Tore vide kao najvišu vrijednost, iako velik dio muškaraca izlazi na tržište rada, umjesto toga da se bave proučavanjem Tore.

Sefardski Haredi: to su Jevreji čije su porodice dovedene u Palestinu iz raznih arapskih zemalja. U početku su slijedili rituale litavskih Hareda, evropskog haredskog karaktera, a potom su na njih utjecali jevrejski rabini španskog porijekla koji su se selili i živjeli u zemljama Magreba.

Sekta Neturei Karta: otvoreno se protivi cionističkom pokretu, a njegov projekt naseljavanja vidi kao uzrok zla koje je zadesilo jevrejski narod. Pripadnici ove sekte uglavnom žive u Jerusalemu i ne priznaju Izrael. Protive se služenju vojnog roka, odbijaju primati izdvajanja i budžetska sredstva od okupacijske vlade, ne sudjeluje na izborima za Knesset i priznaju pravo palestinskog naroda na slobodu i nezavisnost.

Kako Haredi gledaju na demokratiju?

Sve sekte u haredskoj zajednici zatvaraju se u sebe i izoliraju kako se ne bi asimilirali u druge neharedske sekte i grupe. Karakterizira ih strogost i fanatizam prema tradicionalnim jevrejskim vjerskim vrijednostima, te odbijaju prodor evropske i zapadne kulture i vrijednosti sekularizma i demokratije u svoje redove.

Haredi sekte prepoznaju demokratski sistem kao “privremeno dobru situaciju”, ali se oštro protive tome da bude prihvaćen kao temelj za politički i društveni život, jer zauzima mjesto jevrejskog zakona kao jedinog izvora zakonodavstva i upravljanja javnim životom jevrejskog naroda.

Haredi se pridržavaju tekstova Tore koji se tiču odvajanja spolova i zabranjuju miješanje i odnose između muškaraca i žena. Kupuju proizvode koje odobri glavni rabin, poštuju svetost šabata i ne rade na taj dan, a provode ga u posjetama sinagogi i čitanju Tore.

Kakav je stav Hareda prema regrutaciji u izraelsku vojsku?

Mladići koji pripadaju haredskoj zajednici uvijek su izbjegavali regrutaciju pod izgovorom zaokupljenosti proučavanjem jevrejskog učenja i vjerozakona, “što je garant za očuvanje opstanka Izraela”. Također, izbjegavaju služiti vojni rok jer je na taj način teško očuvati religioznosti i jevrejsko učenje, s obzirom na to da se moraju miješati sa suprotnim spolom u vojsci.

Smatraju da je proučavanje Tore “duhovno oružje” za zaštitu “naroda Izraela”, te da je predanost njenom proučavanju jednako važna kao i vojna služba.

Uprkos njihovom protivljenju, početkom 1990-ih Izrael je pokrenuo kampanju regrutacije među haredskom omladinom. Uspostavio je posebnu vojnu jedinicu za njih pod nazivom “Haredi” ili “Bataljon Nitzah Yehuda”, koji je uglavnom aktivan na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izrael je uspostavio i druge vojne okvire s ciljem uključivanja Hareda u avijaciju, mornaricu i obavještajne službe. Međutim, samo nekoliko hiljada Hareda služi u vojsci, iako broj mladih Hareda iznosi gotovo 300.000.

Koje haredske stranke čine trenutnu izraelsku vladu?

Svi haredski pravci, s izuzetkom pokreta Neturei Karta, sudjeluju na izborima za Knesset kao dio koalicijskih stranaka Aškenazi i Sefardi Hareda. Pokret Shas, na čijem je čelu Aryeh Deri (Sefardi Haredi), ima 11 zastupničkih mjesta u Knessetu.

Što se tiče stranke “Ujedinjeni judaizam Tore”, koju vodi Moshe Gafni (Aškenazi Haredi), njena parlamentarna lista sačinjena je od dvije sekte, Hasida i Litavskih Hareda, a uključuje i savez stranaka “Degel Ha Torah” i “Agudat Yisrael”, jer je stranka na posljednjim izborima za Knesset osvojila sedam mjesta.

Haredi stranke ojačale su svoju prisutnost na izraelskoj političkoj sceni, te su danas kamen temeljac nove Netanyahuove vlade, kao i strateški saveznik stranke Likud. Također su postale najutjecajnija komponenta odlučivanja naspram tabora centra i liberalno-sekularne struje.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE TEME

POPULARNO

Komentariši