NI: Kako je rat u Ukrajini izazvao revoluciju u ratovanju dronovima

Vojni i komercijalni dronovi ponudili su više od skupih borbenih aviona ili drugih vojnih sistema, u smislu niske cijene i lake nabavke.

Veoma je vjerovatno da će trendovi viđeni u Ukrajini nagnati i druge zemlje da ih slijede (EPA)

12 Jan 2023

Moderne letjelice bez posade, naširoko poznate kao dronovi, neizostavan su dio ratovanja u protekle dvije decenije.

Američka upotreba dronova Predator u posmatračkim misijama tokom rata na Kosovu protiv srpskih snaga bio je prvi poznati slučaj njihovog korištenja u nekom sukobu, a u to vrijeme, kako piše National Interest, malo je ko shvatio kakav kapacitet mogu imati u promjeni načina ratovanja.

No, već ranih 2000-tih godina, SAD je počeo koristiti dronove ne samo za obavještajne, posmatračke ili izviđačke potrebe, već i za precizne udare, prvo u Afganistanu.

Neko vrijeme, piše u tekstu, SAD je imao monopol ne samo kada se radi o operacijama u kojima su korišteni dronovi, već i na tržištu bespilotnih letjelica. Iza njega bio je Izrael, a dok su te dvije države koristile vojnu prednost koju su omogućavali dronovi, ostalim zemljama bilo je nemoguće razbiti dron sa mogućnostima Predatora, Reapera ili Herona.

No, to sada nije slučaj, kaže se u analizi.

Svije u drugoj eri dronova

Uspjeh i učinkovitost dronova na ratištu potjerala je ostale države da se uključe u taj segment. Turska, među ostalim, manjim brojem zemalja, uspješna je u stvaranju sopstvenih tehnoloških naprednih dronova, a to je rezultiralo time da je svijet zakoračio u drugu eru dronova, u kojoj oni više nisu monopolizirani.

Kako su se dronovi počeli sve više koristiti, počeli su se javljati i novi operativni koncepti koji su radikalno promijenili oružane konflikte. To je posebno vidljivo u rusko-ukrajinskom ratu, u kojem su dronovi obilježili dobar dio sukoba.

I ukrajinske i ruske snage koriste dronove za obavještajne, posmatračke i napadačke operacije. Među tim dronovima su turski Bayraktar TB2 i iranski Mohajer 6, koji može ispaljivati precizno navođenu municiju, ali i i dronovi kamikaze, kao što su američki Switchblade i iranski Shahed 136 i Shahed 131.

Nije trebalo mnogo vremena da dronovi postanu jedno od najjačih oružja u ratovanju u Ukrajini. U prvoj fazi ruske agresije, ukrajinske snage demonstrirale su vještu upotrebu dronova Bayraktar TB2, kojima su neutralizirali ruske trupe dok su one napredovale, uključujući tenkove, artiljeriju, helikoptere i protuzračnu odbranu, kao i važne mete na moru. U jednom od značajnijih pothvata, dron Bayraktar dao je doprinos potopljavanju Moskve, perjanice ruske Crnomorske flote.

Ukrajinske snage demonstrirale su vještu upotrebu dronova Bayraktar TB2 (AFP)

Neki tvrde da su ukrajinski dronovi izgubili efikasnost zbog ruskih napora da im se suprotstave, boljom organizacijom logistike i protuzračne odbrane, kao i elektronskim ratovanjem.

No, i Rusija je imala svoje operacije s upotrebom dronova. Lansirala je stotine iranskih dronova kako bi napala mete u Ukrajini ili vršila izviđačke i obavještajne misije.

Ratovanje dronovima dostiglo je novi nivo kada je Rusija počela nabavljati i upotrebljavati iranske bespilotne letjelice, iako je Iran na početku poricao da ima veze s tim. Rusija je, pišu autori teksta u NI, koristila Mojaher i nekoliko varijanti dronova Shahed da bi napala ne samo ukrajinske vojne ciljeve, već kritičku infrastrukturu, naročito energetsku, i to uoči početka zime. Mnogi tvrde da je nabavkom dronova Rusija uspješno kompenzirala nedostatak navodećih projektila.

Početak korištenja civilnih dronova u vojne svrhe

S druge strane, ukrajinsko ratište također je pokazalo da je potreban ogroman inventar bespilotnih letjelica ako je oružani sukob dugotrajan i intenzivan. Lekcije naučene iz ovoga mogu se vidjeti u brzom i povećanom interesu odgovornih zvaničnika širom svijeta da se fokusiraju na nacionalne proizvodne sposobnosti ili, ako to nije moguće, potpišu vojne sporazume s državama koje ih već imjau. Sve veći broj država koje su zatražile turske dronove Bayraktar TB2 primjer je tog trenda u ovoj, drugoj eri dronova.

Međutim, širenje upotrebe vojnih dronova nije jedina značajka kojoj svjedočimo. Dok je upotreba vojnih bespilotnih letjelica uveliko utjecala na ratovanje, novi elementi viđeni u ukrajinskom sukobu postavljaju problematično pitanje – je li u toku i treća era bespilotnih letjelica?

Jedan od tih elemenata je korištenje civilnih dronova u vojne svrhe. Iako je ovo bila uobičajena praksa nedržavnih aktera, postalo je nova praksa i za države s novim vojnim implikacijama. Naprimjer, ukrajinski dužnosnici rekli su da namjeravaju izgraditi flotu bespilotnih letjelica i pozvali su građane da doniraju vlastite komercijalne bespilotne letjelice vojsci. Ovaj pristup je sažeto definiran kao “dronacije”.

Dalje, Ukrajina ne samo da je u svoje operacije uključila komercijalne dronove. Ključnu ulogu igraju i sami civili. U ovoj, kako se kaže, “demokratizaciji vojne moći”, ukrajinski građani koriste jeftinu i jednostavnu tehnologiju za pobjedu na ratištu.

U jednom poznatom primjeru, petnaestogodišnji ukrajinski dječak koristio je komercijalni dron da usmjeri ukrajinske snage. Upravo će takve prakse dovesti do još većih promjena u tome kako države vode ratove, a kao rezultat toga, promijeniti će se i sami karakter ratovanja.

Radikalna promjena karaktera ratovanja

U tom kontekstu, veoma je vjerovatno da će trendovi viđeni u Ukrajini nagnati i druge zemlje da ih slijede, te da u svoje snage uvrste manje skupe dronove koje je lako proizvoditi. Takvi dronovi se koriste sve više. Jedan od takvih primjera je registrovan u Sjevernoj Koreji, koja je ranije ovog mjeseca poslala pet malih dronova u izviđačku misiju prema južnokorejskoj teritoriji, po prvi put od 2017. godine.

Snage Seula nisu uspjele presresti dronove, što je Južnu Koreju natjeralo da najavi planove o izgradnji sopstvene jedinice dronova.

Rusko-ukrajinski rat je kroz tehnološke iskorake demonstrirao da se karakter ratovanja radikalno mijenja. Vojni i komercijalni dronovi ponudili su više od skupih borbenih aviona ili drugih vojnih sistema, u smislu niske cijene i lake nabavke.

Međutim, u ovom novom dobu bespilotnih letjelica, popularizacija komercijalnih bespilotnih letjelica sa sobom je donijela i uključivanje civilne moći u borbene jednačine. To je dovelo do inovativnih operativnih koncepata koji su demonstrirali snagu jednostavnih i jeftinih tehnologija lakih za korištenje u odnosu na postojeće skupe vojne tehnologije koje je teško razviti.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE SVIJET

POPULARNO

Komentariši