U Sarajevu otvorena izložba „Progovara(j)mo“ posvećena ženama koje su preživjele ratno seksualno nasilje

Autor Elmedina Šabanović

U Sarajevu otvorena izložba „Progovara(j)mo“ posvećena ženama koje su preživjele ratno seksualno nasilje

Foto: Tacno.net

U sarajevskoj Vijećnici je danas, 5. decembra organizovan događaj „Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata“ u okviru kojeg je predstavljena i izložba „Progovara(j)mo“. Ova izložba posvećena je i u cijelosti ko-kreirana u saradnji sa ženama koje su kao djeca i mlade osobe preživjele ratno seksualno nasilje, te sa djecom rođenom zbog rata.

Predsjednica Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ Ajna Jusić na predstavljanju ovog događaja istakla je važnu činjenicu, a to je da je u julu ove godine Bosna i Hercegovina, tačnije Vlada Brčko distrikta, zakonski prepoznala djecu koja su rođena kao posljedica ratnog seksualnog nasilja.

„Ova odluka Vlade Brčko distrikta je bila historijska, učinjen je presedan, obzirom da je vrlo dobro poznato da djeca rođena zbog rata nisu uživala ljudska prava, nisu uživala dječija prava. Negdje su u 25 godina potpune nevidljivosti često nailazili na problem političkog i društvenog odbacivanja“, izjavila je Ajna Jusić.

Ajna je naglasila i da su pozitivne promjene uvijek jake, tako da su u julu 2022. godine promjene koje su se desile na području Brčko distrikta motivirale Vladu FBiH da predloži i usvoji Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata koji je također prepoznao djecu koja su rođena iz čina ratnog silovanja.

„Apsolutno jedan presedan za BiH obzirom da smo u jednoj godini učinili ogromne promjene, kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou jer bitno je naglasiti da je BiH prva država u svijetu koja je prva odgovorila na preporuke Ujedinjenih naroda, tačnije generalnog sekretara UN-a, i gdje je usvojila model zakona napisan od specijalne predstavnice za seksualno nasilje u sukobima“, kazala je ona.

Foto: Tacno.net

Na predstavljanju ovog događaja i ove izložbe obratila se i Midheta Kaloper-Oruli, predstavnica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”. Ona se osvrnula na Zakon o civilnim žrtvama rata, koji je Parlament FBiH usvojio ove godine, a radi se tačnije o Nacrtu zakona.

„Zahvalni smo Vladi FBiH i Parlamentu FBiH zato što su nakon tri decenije smogli snage i hrabrosti te pokazali bar malo ljudskosti i dostojanstva da konačno donesu zakon o pravima civilnih žrtava rata na nivou Federacije BiH. Mi smo djelomično zadovoljni zakonom, ali nismo zadovoljni predviđenim pravima koji tretira ovaj zakon jer nažalost naš život i naše godine poprilično mijenjaju neka zakonska prava koja su previđena Zakonom o civilnim žrtvama rata“, napomenula je Kaloper-Oruli.

Ona je dodala da je jako bitno za preživjele žrtve nasilja tokom rata u BiH da se neki dijelovi prava izmjene, a neka da se dodaju nova, npr. pravo na stambeno zbrinjavanje.

„Ovaj vid prava je bio previđen ranije u Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i porodica sa djecom, ali iz prakse i informacija s terena to se pravo apsolutno nije primjenjivalo. Ono što je jako potrebno za preživjele jeste banjsko liječenje i medicinska rehabilitacija. Biološki sat kuca, on ne stoji i doći će vrijeme kada ćemo napustiti ovaj svijet. Ono što još tražimo jeste troškovi dženaza i sahrane. Je li tražimo previše? Uvijek su nam govorili da prekinemo šutnju, evo sad progovaramo, borimo se. Gospodo političari, sada je vrijeme da vi prekinete šutnju o nama“, naglasila je Kaloper-Oruli.

Foto: Tacno.net

Prisutnima su se obratili i iz delegacije Europske unije u BiH kazavši da su podržali udruženje „Zaboravljena djeca rata“ i pridružili su se njihovim nastojanjima da se donese jedan jedinstveni zakon o priznavanju statusa civilnih žrtava rata, a naročito djece rođene zbog rata.

Ingrid MacDonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH također se obratila prisutnima gdje je naglasila da je potrebno da se govori o seksualnom nasilju u ratu i odala je priznanje Brčko distriktu na revolucionarnom Zakonu koji je doveo do konačnog priznanja zakonskih prava žrtava te da želi potaknuti nadležne i u FBiH da usvoje zakon s istim standardima i da osiguraju potrebne strukture za njegovu potpunu implementaciju.

Izložbi je prethodio višemjesečni rad na dokumentovanju iskustava djece i preživjelih, i radionica mapiranja tijela tokom koje su preživjele ratnog seksualnog nasilja prenijele svoja životna iskustva na papir koristeći jezik umjetnosti kao medij. Učesnice radionice tako su kreirale vlastite mape tijela, te kroz ovaj proces radile na jačanju svojih individualnih snaga i vrijednosti, sagledavajući svoj život ne samo kroz prizmu proživljene traume, već u njegovoj cijelosti. Izložba ukazuje na višestruke probleme sa kojima se ove osobe svakodnevno suočavaju.

Sve posjetiteljice i posjetitelji izložbe imat će priliku pogledati i Crvenu haljinu britanske umjetnice Kristie Macleod. Njen nagrađivani, internacionalni projekat grupnog tkanja ima za cilj kreirati prostor u kojem žene, od kojih su mnoge siromašne ili ranjive, svoje lične priče mogu ispričati vezenjem. Nakon trinaestogodišnjeg putovanja svijetom i uključivanja 347 žena i 7 muškaraca iz 48 zemalja, Crvenoj haljini posljednje će vezove dodati preživjele ratnog seksualnog nasilja čija su iskustva predstavljena na izložbi “Progovara(j)mo.”

Izložba „Progovar(j)mo“ je realizovana u saradnji sa Muzejom ratnog djetinjstva, Udruženjem Zaboravljena djeca rata, Međunarodnom organizacijom za migracije, Fondacijom Krila nade, Udruženjem Psiholab, te uz finansijsku podršku Evropske unije i Vlade Velike Britanije.

Komentariši