Šonje: Nema razvoja ako se politika miješa u ekonomske procese

Fiskalne olakšice su pitanje raspodjele, a raspodjela nikome nije donijela razvoj, ističe Velimir Šonje, ekonomski stručnjak iz Zagreba.

Političari u zemljama bivše Jugoslavije kroz državna poduzeća i proračune kontroliraju ekonomiju, kaže Velimir Šonje (Ustupljeno Al Jazeeri)

Jasmin Alibegović 22 Nov 2022

“Ruska agresija na Ukrajinu u početku se snažno odrazila na međunarodnu ekonomiju. Ubrzala je otprije prisutnu inflaciju kroz utjecaj na cijene energenata i hrane”, podsjeća Velimir Šonje, ekonomski stručnjak iz Zagreba. Međutim, dodaje, nakon nekoliko mjeseci se pokazalo da je utjecaj ipak bio manji nego što se očekivalo. “Cijene na svjetskim tržištima su se primirile, a neke, poput cijene nafte, vratile su se na razinu prije agresije. U prvih devet mjeseci europska ekonomija rasla je 2,6 posto, a Rusija je službeno priznala pad od pet posto”.

Šonje je, kao savjetnik Antiinflacijskog programa Vlade Hrvatske, sudjelovao u kreiranju stabilizacijskog programa kojim je 1993. godine zaustavljena hiperinflacija. Obnašao je i rukovodeće funkcije u nekim od najvećih banaka i investicionih fondova, a od 2003. godine direktor je firme Arhivanalitika, koja se bavi izradom makroekonomskih analiza i finansijskim savjetovanjem. U razgovoru se osvrnuo na aktuelno stanje ekonomije, s posebnima akcentom na regiju.

Rusija će godinama osjećati posljedice

“Situacija je trenutno paradoksalna, jer ne možemo govoriti o krizi u punom smislu te riječi. Kriza je u smislu realnih plaća. Inflacija je narušila kupovnu moć ljudi, jer su prosječne plaće svuda rasle sporije od cijena. U tom smislu je kriza. No, stope nezaposlenosti su najniže u povijesti. U tom smislu krize nema, nego smo u jednom od najuspješnijih razdoblja u povijesti”, ističe Šonje.

Smatra da su ekonomske sankcije Evropske unije prema Rusiji ambivalentne i da je dobro što kontrole izvoza tehnologije u Rusiju oslabljuju rusku sposobnost još jače agresije, jer usporavaju tehnološko opremanje ne samo vojnog kompleksa, nego i poduzeća, i tehnološki napredak.

“Rusija će godinama osjećati posljedice, jer tehnologija je ključna za razvoj, a sama Rusija nije dovoljno inovativna i gubi pamet (emigracija). Loše je što su energetske sankcije podigle cijene energenata, od čega je i Rusija imala neke koristi. No, mislim da se taj dio sankcija nije mogao izbjeći. Trebalo je poslati jasnu poruku, povući crtu. Ako se Rusija vrati za pregovarački stol, taj dio sankcija bi se mogao postupno normalizirati, jer je to u obostranom interesu. No, i tada ništa neće biti isto kao prije. Nakon ovoga što je Rusija napravila, nitko pri zdravoj pameti u Europskoj uniji više ne želi ovisiti o ruskim energentima. Europa je spremna platiti cijenu za to. I dovoljno je bogata i napredna da to može učiniti.“

Odgovarajući na pitanje prijeti li Evropi stagflacija, navodi da je to pojam koji je skovan da opiše situaciju u Sjedinjenim Američkim Državama od 1969. do 1982. godine. Ipak smatra da je pojam stagflacija – “nesretan”.

“U tom periodu SAD nije stagnirao, nego je dugoročno rastao, iako je imao čak četiri recesije. Valjda se pod pojmom ‘stagnacija’ misli na češće recesije. Moguće je da će Europa u ovom desetljeću imati češće recesije nego ranije (već je bila jedna 2020, a 2023. godine prijeti druga). I moguće je da će inflacija ostati povišena u odnosu na prosjek 2000-2020. godina. No, to ne znači da ekonomskog rasta neće biti. Dugoročno će većina ekonomija nastaviti rast i u ovom desetljeću“, govori Šonje.

BiH treba sačuvati euro kroz valutni odbor

Prema njegovim riječima, upravljanje finansijama u zemljama Zapadnog Balkana je solidno i fiskalne politike su sada relativno uredne. Naglašava da niti jednoj zemlji ne prijeti fiskalna kriza te da su i monetarne politike uredne, stabilizirajuće.

“Hrvatska uskoro ulazi u eurozonu, a u Bosni i Hercegovini imate stabilan tečaj vezan uz euro kroz valutni odbor, i to je najbolje što u ovom trenutku može imati ta zemlja. Bosna i Hercegovina svakako treba sačuvati taj monetarni aranžman. Ponekad se čuju neke političko-ekonomski avanturističke ideje o promjeni monetarnog aranžmana, no stekao sam dojam da ljudi u Bosni i Hercegovini jako dobro razumiju da im valutni odbor donosi više koristi nego štete.

Sjeverna Makedonija ima, također, stabilan tečaj, na Kosovu i u Crnoj Gori je [platežno sredstvo] euro, Srbija malo fluktuira tečaj do određene mjere, ali sve je to uredno i komparativno gledano vrlo stabilno. I bolje je tako, kada nema valutnih kriza i financijske nestabilnosti. Na kraju, banke su posvuda dobro kapitalizirane, solidne.“

Ipak, mišljenja je da zemlje na području bivše Jugoslavije imaju jednu strukturnu slabost, koju moraju što prije otkloniti ako žele ozbiljniji ekonomski rast.

“Tu je politički kapitalizam. Političari, kroz državna poduzeća i proračune, kontroliraju ekonomiju, a privatni sektori, poduzetnici koji se doista bore na otvorenom tržištu, premali su i slabi. Dok se to ne riješi nema ozbiljnijeg rasta životnog standarda, s fiskalnim olakšicama ili bez njih. Fiskalne olakšice su pitanje raspodjele, a raspodjela nikome nije donijela razvoj. Razvoj dolazi iz proizvodnje za tržište, iz konkurentnosti i produktivnosti, a to neće donijeti politika koja se miješa u sve ekonomske procese“, obrazlaže ekonomski stručnjak.

Za sada se ne nazire veliki val bankrota

Poručuje i kojim mjerama se može zaustaviti dalji rast cijena.

“Smanjenjem trošarina i poreza na dodanu vrijednost na energente. Te dvije komponente su u Europskoj uniji enormno visoke. U Hrvatskoj čine polovinu maloprodajne cijene goriva.“

Uvjeren je da se, za sada, ne nazire veliki val bankrota u pojedinim zemljama.

“Sve će ovisiti o idućoj godini, koliko će recesija, ako je bude, biti trajna i duboka. Za sada sve ukazuje, ako je bude, bit će blaga. Dok se ne primiri inflacija. Svjetska ekonomija usporava. Nemam svoja predviđanja, samo kompiliram tuđa, koja pratim. Sada je gotovo konsenzus da će usporavanje trajati dok se inflacija ne primiri i neće biti ni duboko, ni dugotrajno“, zaključuje Velimir Šonje.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE EKONOMIJA

POPULARNO

Komentariši