Zapad osigurava mir na Balkanu, ali i autokrate na vlasti

Igra međunarodne zajednice i srbijanskog predsjednika traje već više od deset godina; Aleksandar Vučić za to vrijeme nije ispoštovao skoro ništa što je Zapad pod njega tražio.

Dvije sedmice nakon Von der Leyen, Beograd je posjetio i Turko Daudov, savjetnik čečenskog lidera Kadirova (EPA)

Armin Aljović 19 Nov 2022

Zapad nastavlja saradnju sa srbijanskim predsjednikom, uključujući i finansijsku podršku koju Brisel šalje Beogradu, uprkos činjenici da Aleksandar Vučić ne provodi reforme koje od njega traži liberalno-demokratska Evropa, poput jačanja vladavine prava i slobode medija. To se tumači kao pokušaj Brisela da uz sebe koliko-toliko ima tog važnog ruskog saveznika na Zapadnom Balkanu, ostavljajući po strani ovog puta i vlastite principe.

Održavanjem veza sa Vučićem, Brisel računa da može lakše očuvati i krhki mir u susjednoj Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

NASTAVITE ČITATI

list of 3 itemslist 1 of 3

Joseph: Balkan će postati stabilan kad Zapad promijeni blagi stav prema Srbiji

list 2 of 3

Balkan je pogrešno nazivati kolijevkom nacionalizma

list 3 of 3

Evropskom političkom zajednicom Zapad pokušava ‘zagrliti’ Balkan

end of list

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je tokom posjete Srbiji krajem oktobra obećala da će ta zemlja dobiti 165 miliona eura direktne budžetske pomoći da se izbori sa energetskom krizom, u okviru paketa energetske podrške koji Evropska unija priprema za ovaj dio Evrope.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varelyi proglasio je prije toga Evropsku uniju najvažnijim političkim i ekonomskim partnerom Srbije. Varelyjeve ohrabrujuće riječi došle su uprkos izvještaju Brisela o nazadovanju usaglašavanja srbijanske vanjske politike sa politikama Evropske unije, uključujući i politiku zapadnih sankcija Rusiji, čemu se službeni Beograd protivi.

Neizvjesna budućnost

Aktivistica za ljudska prava i bivša zastupnica u Skupštini Srbije Aida Ćorović kaže da Zapad vjerovatno neće dozvoliti nove sukobe u regiji Zapadnog Balkana, kakvi su se mogli vidjeti ‘90-ih godina prošlog stoljeća, ali nije optimistična da će Zapad uložiti previše napora kako bi se Srbija i njeno okruženje priključili Evropskoj uniji, barem ne tako brzo. To ostavlja prostor da autokratski političari, poput srbijanskog predsjednika Vučića, na vlasti ostaju još neko vrijeme, sa vrlo nepredvidivim ishodom u budućnosti.

„Mislim da smo sa ratovima završili, ali ne vidim ni neki napredak u skorijoj budućnosti“, rekla je Ćorović.

Premda bogate prirodnim resursima, uključujući pitku vodu, zemlje Zapadnog Balkana imaju najnižu stopu BDP-a po glavi stanovnika u cijeloj Evropi, i najniže plaće. Pozivajući se na podatke Svjetske banke, Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) nedavno je objavila da je iz Srbije u posljednjih 20 godina emigriralo 14 posto stanovništva i da tu zemlju godišnje napusti 30.000 do 60.000 osoba. Kao razlog za migracije većina ljudi navodi ekonomsku i političku situaciju. U Srbiji živi oko 6,8 miliona stanovnika, prema procjenama vladinih agencija.

Situacija u susjednoj Bosni i Hercegovini još je i teža: prema podacima UN-ovog izvještaja za 2022. godinu „Perspektive svjetskog stanovništva”, Bosna i Hercegovina zauzela je prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Broj stanovika u toj zemlji vjerovatno je daleko manji od 3,53 miliona, kako je pokazao posljednji popis iz 2013. godine.

Desetogodišnja igra Zapada i Vučića

Politolog Duško Radosavljević kaže da neka vrsta igre međunarodne zajednice i srbijanskog predsjednika traje već više od 10 godina. Zapadu je važna stabilnost na Balkanu, ali nije napravljeno ništa više od toga. Za podršku koju ima, srbijanski predsjednik Briselu nije uzvratio konkretnim reformama.

„Vučić nije ništa isporučio Zapadu, poput, recimo, dogovora sa Kosovom“, rekao je Radosavljević.

Aktivisti se pribojavaju da će u trenutnim okolnostima zapadnog popuštanja pred Vučićem, njegov politički utjecaj samo dodatno narasti, dok bi vladavina prava ili sloboda medija mogli pasti na još niže nivoe.

Prema izvještaju Reportera bez granica i njihovom Svjetskom indeksu medijskih sloboda za 2022. Srbija je najlošije rangirana od svih zemalja bivše Jugoslavije, zauzimajući 79. poziciju od 180 obuhvaćenih država. Nalazi se u kategoriji “problematičnih” zemalja. Slobodni i nezavisni mediji ključni su kod osnaživanja demokratije, informisanog društva i zaštite osnovnih ljudskih prava.

Bratski susret sa predstavnikom Kadirova

Dvije sedmice nakon Ursule von der Leyen, Beograd je posjetio Turko Daudov, savjetnik čečenskog lidera Ramzana Kadirova, važnog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, ujedno i potsrekača na Putinov rat protiv Ukrajine. Za tu priliku Vučić je obukao “nacionalnu burku i papahu”, što je tradicionalna čečenska nošnja.

Objašnjavajući svoju posjetu Beogradu, Daudov je rekao: „Danas u svijetu postoji teška politička situacija. Kada je Rusija došla u odbranu duhovnih, tradicionalnih i porodičnih vrijednosti, pokazala Zapadu odbacivanje vanzemaljske ideologije koju su oni nametnuli, možemo reći da je cijeli zapadni svijet ustao protiv nje. Ali, uprkos svim poteškoćama i ogromnom pritisku koji vrši Evropa, rukovodstvo i narod Srbije ne samo da se nisu suprotstavili, već su pokazali i svoju podršku Ruskoj Federaciji“.

„S tim u vezi, Ramzan Kadirov me je zamolio da vam lično izrazim poštovanje i prenesem da su vjekovni bratski odnosi između Rusije i Srbije još jednom pokazali svoju snagu”.

Na te poruke Vučić je odgovorio: „Rusko-srpski odnosi se ne mogu uništiti ni pod kakvim pritiskom“.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE TEME

POPULARNO

Komentariši