Otimanje bh. nacionalnog blaga: Gdje je nestalo Čajničko evanđelje?

Autor:Vedran Drljević 19. nov 2022

Izvor: Erma Ramić Kunić/Čajničko evanđelje

Erma Ramić-Kunić, doktor nauka iz oblasti ligvističke bosnisitike i autorica dvije knjige o Čajničkom evanđelju oglasila se na svom Facebooku i upozorila na nestanak ovog spomenika bosanske pismenosti nastalog početkom 15. stoljeća koji se čuvao u crkvi u Čajniču. 2007. je crkvena organizacija Čajniče dala saglasnost da ono bude nacionalni spomenik, a 2013. je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i donijela takvu odluku u kojoj između otalog piše kako je iznošenje ovog nacionalnog spomenika iz BiH zabranjeno.

Ovih dana saznajem da je neko otuđio Čajničko evanđelje iz Bosne i Hercegovine. Čajničko evanđelje je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i jedini rukopis crkvenoga karaktera koji se čuva u Bosni i Hercegovini. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 3. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 25. do 29. aprila 2013. godine u Sarajevu, donijela je Odluku po kojoj inošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno“, kaže Ramić-Kunić.

Kako kaže, dozvoljeno je privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, i ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti kvalitetnije, brže i jeftinije. Odobrenje za privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko bude nedvosmisleno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik.

“Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uslove pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povratak dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija na obezbjeđenju tih uslova, te o tome obavještava Vladu Republike Srpske, nadležnu službu bezbjednosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost. Zašto Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika sve vrijeme šuti? Na službeni dopis nisam dobila odgovor! Kako je moguće da je rukopis nestao, a da Komisija šuti i javnost o tome ništa ne zna”, pita se.

Postavila je pitanje da li je postoji takva odluka i ko ju je izdao i da je ovo prvoklasni skandal te poziva državu da se uključi i riješi ovaj problem.

Da su sumnje opravdane i da se pokušava otuđiti bh. kulturno-historijsko naslijeđe, potvrdilo je i saopštenje Mitropolije dabrobosanske u kojem kažu da je “nedopustivo prisvajanje srpskih dobara u FBiH”.

“Nedopustivo je i neprimjereno prisvajanje kulturnih i svakih drugih dobara srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Federaciji BiH”, saopšteno je iz Mitropolije dabrobosanske, gdje je jučer održano informativno i stručno savjetovanje u vezi sa statusom Čajničkog jevanđelja.

“Stručno i informativno savjetovanje sazvao je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom povodom neprimjerenog i nacional-šovinističkog odnosa bošnjačkog i hrvatskog člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te tendencioznog i nacionalističkog nasrtanja određenih bošnjačkih krugova na identitet Čajničkog jevanđelja”, saopšteno je iz Mitropolije.

“Mitropolija dabrobosanska povlači odluku”

Kažu da je Crkvena opština Čajniče, zahvaljujući činjenici da je nasljednica nekadašnjeg manastira u Čajniču, u svom vlastništvu posjeduje značajna kulturna dobra od kojih su napoznatija čudotvorna ikona “Čajnička Krasnica”, te rukopisno Čajničko jevanđelje.

“Kako same crkve, tako i veliki broj pokretne imovine proglašen je kulturnim dobrom BiH. Učinjeno je to 2007. godine saglasnošću, kako vlasnika dobara čajničke Crkvene opštine, tako i davanjem saglasnosti Mitropolije dabrobosanske. Nakon informisanja o samom “Čajničkom jevanđelju”, te cjelokupne situacije koja je stvorena od 2013. godine o ovom pitanju, doneseni su određeni zaključci koje mitropolit Hrizostom treba da stavi u zakonske okvire”, navedeno je u saopštenju.

Donijeli su i zaključke:

Prvi zaključak ovog savjetovanja jeste da se na nivou mitropolije Dabro-bosanske formira tijelo – mitropolijski Odbor za praćenje nasrtaja i pokušaja otimanja, te sličnih pojava po pitanju identiteta kulturnih dobara u mitropoliji Dabro-bosanskoj srpsko-pravoslavne provenijencije, njihovog istorijskog, kulturnog, sakralnog i nacionalnog identiteta. Nedopustivo je i neprimjereno prisvajanje kulturnih i svakih drugih dobara Srpskog naroda i Srpske pravoslavne Crkve u FBiH.

Drugi zaključak: U potpunosti podržati tekst obraćanja CO Čajniče Komisiji BiH-e po pitanju nelegalnog i protuzakonitog mijenjanja Odluke odnosne Komisije iz 2007. godine po pitanju kulturnog dobra CO Čajniče.

Treći zaključak: Organizovati naučni skup u toku 2023. godine u Sarajevu po pitanju Čajničkog jevanđelja, a pod pokroviteljstvom Mitropolita dabrobosanskog Gospodina Hrizostoma.

Četvrti zaključak: Izvršiti stručnu rekonstrukciju riznice CO Čajniče i pripremiti je za povratak Čajničkog jevanđelja u istu. Prilikom povratka Čajničkog jevanđelja sa reparacije organizovati prezentaciju istog u Čajniču. Vrijeme i termini biće naknadno objavljeni.

Peti zaključak: U slučaju da Komisija BiH ne povuče svoju odluku iz 2013. godine po pitanju kulturnog dobra CO Čajniče mitropolija Dabrobosanska i CO Čajniče povući će svoje saglasnosti iz 2007. godine o davanju saglasnosti za proglašenje kulturnim dobrom CO Čajniče i pokrenuće postupak za izlazak iz odnosnog sporazuma.

“Obavijestili smo nadležne organe”

Niko još ne zna gdje se Čajničko evanđelje nalazi, a reagovao je i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Faruk Kapidžić, koju još pored njega čine Zoran Mikulić i Anđelina Ošap Gaćanović.

“Čajničko evanđelje za našu državu, a pogotovo za svakog vjernika bilo koje konfesije jeste duhovna i vjerska neprocjenjiva vrijednost, dok za obične hoštaplere je nažalost samo ogromna materijalna procjenjiva vrijednost. Ako se možda neko nekada usudio materijalno procijeniti tu vrijednost onda se taj isti možda nekada usudio i tu vrijednost „sakriti“. Obzirom da su sadašnja dva člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH obavijestili sve nadležne organe i institucije o onome što su bili obavezni obavijestiti, iste će morati prije ili kasnije odgovoriti da li je, a ako jeste gdje, kada, ko i kako „sakrio“ nacionalno blago?”, pita se Kapidžić.

Komisija za očuvanje nacionalnog blaga bi se trebala u narednim danima javno oglasiti po ovom pitanju zajedničkim saopštenjem.

Komentariši