Zbog cijena i kamata mladi ostaju sa roditeljima u BiH


Najskuplji stanovi su u Banjaluci i Sarajevu, gdje cijene premašuju 3.000 maraka (oko 1.500 eura) po kvadratnom metru, Ilustracija: Berin Terović RFE / RL

Najskuplji stanovi su u Banjaluci i Sarajevu, gdje cijene premašuju 3.000 maraka (oko 1.500 eura) po kvadratnom metru, Ilustracija: Berin Terović RFE / RLPodijelite

Vrtoglave cijene stanova i rast kamatnih stopa, dovele su pred zid mnoge mlade u Bosni i Hercegovini (BiH) koji u kupovini stana vide nemoguću misiju.

Prоsјеčnа ciјеnа u novogradnji iznosi 2.476 maraka (oko 1265 eura) po kvadratnom metru. To je za 36 posto više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju posljednji podaci Agencije za statistiku BiH.

Istovremeno, primanja stagniraju, pa neto plaća u BiH iznosi u prosjeku nešto više od 1.140 maraka (oko 580 eura).

U BiH ima 777.000 mladih podaci su Ministarstva civilnih poslova. Radi se o mladima do tridesete godine života. No, nema podatka koliko njih ima svoj stan.

Zbog “divljanja” cijena nekretnina mladi često i ne razmišljaju o kupovini. Neki od njih u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da kao bolju opciju biraju život u roditeljskom domu ili u unajmljenim stanovima.

Najskuplje u Sarajevu i Banjaluci

Najskuplji stanovi su u Banjaluci i Sarajevu, gdje cijene premašuju 3.000 maraka (oko 1.530 eura) po kvadratnom metru.

Zbog "divljanja" cijena nekretnina mladi često i ne razmišljaju o kupovini, 16. novembra 2022
Zbog “divljanja” cijena nekretnina mladi često i ne razmišljaju o kupovini, 16. novembra 2022

Zbog “paprenih” cijena, od kupovine je za sada odustao 29-godišnji Sabahudin. On već deset godina živi kao podstanar u Sarajevu i, kako kaže, tako će za sada i ostati.

“Ne tražim neku luksuznu lokaciju u centru, ali cijene su bezobrazno skočile. Za stan koji se mora detaljno renovirati traže 3.000 maraka po kvadratu. Ne znam ko od mlađih to sebi može priuštiti, ako nema pomoć porodice”, kaže za RSE.

Sabahudin radi u firmi s kojom ima potpisan ugovor o radu, ali na određeno vrijeme. Zbog toga mu mnoge banke, kako tvrdi, ne žele odobriti kredit.

“Ne može se uštedjeti, jer je sve poskupjelo. Plata dođe da pokriješ rentu, režije i ostane ti nešto za hranu. Pokušavao sam kod od banaka, ali neće da daju kredit mladima koji nemaju stalno zaposlenje”, ističe.

Bolje kod roditelja

Iako nema zvaničnih podataka, istraživanja o položaju mladih koja su objavljivana proteklih godina ukazuju na to da ih oko 250.000 živi sa roditeljima.

Takvu odluku donijela je i 26-godišnja Amila Voljevica iz Mostara. Iako radi u struci, kao inženjer prehrambene tehnologije, Amila kaže da ne zarađuje dovoljno da kupi stan.

“Imala sam neku ludu sreću da dobijem posao u struci, ali ta primanja nisu dovoljna da mogu priuštiti stan u Mostaru. Svjesni smo svi cijena, inflacije, a za stan treba jako mnogo novca”, kaže ona za RSE.

Zbog ekonomske neizvjesnosti, kredit za Amilu nije dobar izbor nego “ogroman rizik”.

“Morala bih biti najmanje 20 godina u kreditu, a ne znamo šta može biti sutra. Ovako sam kod roditelja i na taj način pokušavam izbjeći dodatne troškove. Da živim sama bilo bi mnogo teže. Stalno bih bila pod stresom i razmišljala kako ću sve platiti” ističe ona.SAZNAJTE VIŠE:Hotel kod mame

Kakva je podrška vlasti?

Podrška vlasti mladima nije ujednačena na cijeloj terititoriji BiH i ovisi o ekonomskoj razvijenosti.

U Federaciji BiH najizdašnija je u Kantonu Sarajevo, kao najbogatijem dijelu tog bh. entiteta.

Mladi u tom kantonu imaju na raspolaganju subvencije za stambeno zbrinjavanje. Kantonalna vlada dodijelila je ove godine subvencije u iznosu od po deset hiljada maraka (oko 5.100 eura) za 511 mladih koji kupuju stan.

U ostalim kantonima podrška mladima, uglavnom, se svodi na oslobađanje od poreza prvi kupovini prve kuće ili stana.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, Vlada subvencionira kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove.

Subvencije mladim parovima

Kada je riječ o podršci mladim pračnim parovima, među lokalnim zajednicama izdvaja se Doboj, grad na sjeveru BiH.

Gradska uprava pomaže mladim parovima u kupovini stana sa učešćem i do 70 posto.
Pravo na novčanu podršku iz budžeta imaju mladi u dobi do 30 godina. Osnovni uvjet je da u idućih 20 godina ostanu u Doboju, odnosno da ne mijenjaju mjesto prebivališta.

Zahvaljujući toj subvenciji, 29-godišnji Radoslav Ristić kupio je stan od 60 kvadratnih metara.

“Supruga i ja planiramo da živimo u Doboju, ne mislimo nigdje odseliti. Tako da je nama ovo odgovaralo. Digao sam kredit na deset godina i rata je niska. Uklopili smo se sa našim primanjima”, ističe on za RSE.

Radoslav je u stan uselio prije dvije godine. Koštao ga je 29 hiljada maraka (oko 14,5 hiljada eura), s obzirom na to da je financirao tek 30 posto troškova. Veći dio je plaćen iz gradskog budžeta.

Radoslav je zaposlen u Gradskoj upravi, a supruga u Kazneno-popravnom zavodu u Doboju. On kaže da im, nakon plaćanja mjesečne rate za kredit, ostane dovoljno za život.

Bez gradske subvencije bi se, ističe, teže odlučio na kupovinu stana.

“Vjerovatno bismo kupovali stan, ali sigurno bi bio manji. U današnje vrijeme vam treba samo 80 hiljada maraka da kupite stan, plus još nekih desetak hiljada da ga opremite. Ne može se porediti vraćenje kredita od 28 hiljada i 90 hiljada maraka”, kaže on.

Desetak kilometara dalje od Doboja, u naselju Kostajnica, stanuje tridesetogodišnji Saša Milićević.

Saša je zaposlen u privatnoj firmi i živi sa roditeljima. Sa plaćom od oko hiljadu maraka (500 eura) smatra da ne može podnijeti kreditno zaduženje.

Saša radi u privatnoj firmi, ali ne zarađuje dovoljno za stambeni kredit
Saša radi u privatnoj firmi, ali ne zarađuje dovoljno za stambeni kredit

“Povremeno razmišljam o kupovini stana. Jednostavno, takav je trend danas da se mladi osamostale. Najbolje bi bilo da mladi mogu samostalno da dođu do svog krova nad glavom, ali situacija je takva kakva jeste”, ističe Saša.

Porast životnih troškova usljed globalne ekonomske krize, koja je dodatno zakomplicirana ratom u Ukrajini, mlade u BiH je dodatno obeshrabrila.

Strahuju i koji zarađuju iznad prosjeka

I oni koji zarađuju više od zvaničnog prosjeka u BiH, teško se odlučuju na kupovinu nekretnine.

Među njima je i 25-godišnja Dženita koja je zaposlena kao analitičarka u jednoj američkoj korporaciji u Cazinu, gradiću na sjeverozapadu BiH.

Stan u Cazinu se ranije mogao kupiti po cijeni od 1.300 maraka (oko 650 eura)
Stan u Cazinu se ranije mogao kupiti po cijeni od 1.300 maraka (oko 650 eura)

Sa mjesečnim primanjima od oko 1.800 maraka (oko 900 eura), proteklih godina je bila podstanar.

Ove godine odlučila je kupiti stan veličine 54 kvadratnih metara, u koji bi trebala useliti na proljeće iduće godine.

Stan u Cazinu se, kako kaže, do nedavno mogao kupiti po cijeni od 1.300 maraka (oko 650 eura) za metar kvadratni.

No, cijene vrtoglavo rastu i u zadnji tren je uspjela dogovoriti cijenu od 1.800 maraka po kvadratu. Samo dan kasnije, porasla je na više od dvije hiljade maraka (hiljadu eura).

“Stan se još gradi. Podgla sam kredit na 15 godina, a rata će mi biti između 600 i 700 maraka. Malo je strah kako ću uspjeti zbog stalnog rasta cijena i stagniranja plaća”, kaže Dženita za RSE.https://www.slobodnaevropa.org/embed/poll/32136593.html

Strah od rasta kamata

Banke u Bosni i Hercegovini počele su u ovoj godini povećavati kamatne stope, slijedeći globalni trend uvođenja strožih mjera za zaustavljanje inflacije.

Više mjesečne rate za sada pogađaju građane koji imaju kredite sa promjenjivom kamatnom stopom.

Također, najavljen je i mogući novi rast kamata do kraja godine.
Kako bi kupio stan, Nikola Miljković iz Trebinja, na jugu BiH, podigao je kredit sa fiksnom kamatnom stopom.

To mu, kaže, predstavlja jedino ohrabrenje, jer ne bi mogao podnijeti dodatni rast mjesečene rate.

“Plate nam nisu nešto, ali kredit se mora vraćati. Vrlo je teško sa ovim primanjima”, ističe on za RSE.

Nikola živi sa suprugom. Oboje rade, a na dadžbine i ratu kredita daju cijelu jednu platu.

“Živimo kako moramo. Većina plate, ako ne i jedna cijela ide na dadžbine, kredit i režije. Tako da se više preživljava nego što se živi”, kaže Nikola za RSE.

Istraživanje Centra za podršku organizacijama iz Tuzle objavljeno 2020. godine pokazalo je da će se više od 87 posto mladih u BiH suočiti s problemom rješavanja stambenog pitanja.

Nakon zapošljavanja i ekonomske nesigurnosti, rješavanje stambenog pitanja gorući je problem mladih, navedeno je u ovoj publikaciji.

To su i osnovni razlozi masovnog odlaska mladih , uglavnom, u zemlje zapadne Evrope.NE PROPUSTITE:Svaka druga mlada osoba u BiH razmišlja o odlasku iz zemlje

BiH nema precizne podatke o broju mladih koji su odselili u proteklim godinama.

No, istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFP) iz 2021. pokazalo je da o odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

Suradnja na tekstu: Arnes Grbešić, Mirsad Behram, Nebojša Kolak i Azra Bajrić

Komentariši