Kako temperature polako padaju, priroda borbi će se naglo promijeniti.
Alex Gatopoulos 18 Nov 2022
Došlo je do pauze u borbama dok Rusija i Ukrajina razmatraju svoje mogućnosti u zimi koja dolazi.
Ukrajina je nakon ponovnog preuzimanja strateški vitalnog južnog lučkog grada Hersona, morala stati kako bi se vojnici odmorili i ponovo opremili.
Mogućnosti Kijeva za daljnje borbene operacije trenutno su ograničene jer rijeka Dnjepar predstavlja prirodnu barijeru koja će zahtijevati značajan napor i planiranje ukoliko Ukrajina želi dovesti nove trupe i borbena vozila potrebna za buduće ofanzivne akcije protiv ruskih jedinica, koje su ukopane u blizini rijeke.
Rusija je iskoristila iskusne Wagnerove plaćenike na sjeveroistoku, gdje su se borbe intenzivirale, uglavnom oko grada Bahmuta.
Ukrajinske trupe poslane su u ovaj sektor kako bi ojačale odbranu i zaustavile sporo napredovanje Rusije.
Ratovanje na temperaturama ispod nule
Kako temperature polako padaju, priroda borbi će se naglo promijeniti.
Obje vojske obučene su za borbu na hladnoći. Rusija je izvršila invaziju, a Ukrajina je uzvratila tokom jednog od najhladnijih mjeseci 2022, februara, ali Kijev je od NATO-ovih snaga dobio daleko bolju zimsku odjeću i opremu.
Na dan invazije u Kijevu je temperatura bila oko tri stepena Celzija, a danas iznosi jedan stepen.
Promjene u borbama na temperaturama ispod nule nisu beznačajne.
Sa manje dnevnih sati, vojska koja bude vještija u noćnim borbama imat će prednost. Naočale za noćno gledanje i termovizijske kamere bile su na vrhu liste opreme koju Ukrajina traži od Zapada.
Šanse za preživljavanje u “zlatnom satu” – kritičnih 60 minuta nakon ranjavanja na ratištu – povećavaju se ako se vojnici liječe ili prebace u stanicu prve pomoći, a padaju ako su oni izloženi teškim vremenskim uvjetima.
Na hladnoći je i veća vjerojatnoća kvara opreme.
Oružje se ponekad zaglavljuje jer smrzavaju njegovi vitalni dijelovi. Tenkovi prolaze bolje kada tlo očvrsne, ali je odbrambene položaje puno teže iskopati jer se tlo smrzne, što artiljerijsku vatru čini još smrtonosnijom.
I naravno, nije samo vojska ta koja će se morati nositi sa promjenjivim uslovima, pošto je Rusija civilno stanovništvo Ukrajine koristila za ostvarenje cvojih ciljeva.
Hladnoća kao oružje
Dok je svijet ove sedmice bio fokusiran na nešto što je izgledalo kao neispravna raketa koja je zalutala u Poljsku i ubila dvoje ljudi, deset miliona Ukrajinaca ostalo je bez struje jer su deseci ruskih projektila pogodili čvorove u elektroenergetskoj mreži, te uništili instalacije koje će biti teško zamijeniti.
Ovo je situacija koja se može samo pogoršati ako se ti napadi nastave. Sada se čini da je ovo nova Putinova strategija kako bi Rusija zadržala teritoriju. Moskva cilja na manje dobitke dok uništava elektrane, opskrbne vodove, skladišta goriva i objekte kako bi bacila Ukrajinu na koljena, a time je i dovela za pregovarački stol.
Situacija je toliko ekstremna da ukrajinska vlada sada navodno razmatra evakuaciju glavnog grada Kijeva kako bi sačuvala živote, jer grijanje grada više nije zagarantovano.
Energija ne grije samo domove – bez nje ne mogu raditi fabrike, ne može se pumpati benzin, a nema niti ulične rasvjete.
Ukrajinska infrastruktura bila bi osakaćena, a građanski život bi se počeo zaustavljati.
Gotovo 40 posto ukrajinske elektroenergetske mreže je uništeno ili oštećeno, a popravak će trajati mjesecima jer, između ostalog, nedostaje i rezervne opreme.
Sve veće oslanjanje na Iran
Ruska vojska trebat će velike zalihe jeftinih krstarećih i balističkih projektila, oružja koje vojsci sve više nedostaje.
Morat će ovisiti o uvozu jer se ruska odbrambena industrija muči da ih proizvede u potrebnim količinama.
Oslanjanje Rusije na Iran samo će rasti dok Teheran postaje glavni dobavljač jeftinog i učinkovitog oružja.
Dronovi poput Shahed-136 i Mohajer-6 učinkovito su korišteni, naročito kada su lansirani u velikim rojevima.
Ipak, ukrajinska protuzračna odbrana uspjela je oboriti veliku većinu.
Iako još nisu viđeni na ukrajinskom ratištu, pažnje su vrijedni i arsenali jeftinih i relativno preciznih balističkih projektila koje Iran nudi.
Oružje kao što su balistički projektili Fateh 110 i Zolfaghar ima domet do 700 kilometara i dovoljno je precizno da uništi ciljane mete poput skladišta, radarskih instalacija ili elektrana daleko iza prve linije fronta.
Ako Ukrajina želi oboriti sve ove ruske projektile i bespilotne letjelice, trebat će joj jednak broj projektila protuzračne odbrane, ili više od toga.
Ukrajina je obavila impresivan posao integrirajući široku lepezu raketnih i radarskih sistema u svoju postojeću mrežu protuzračne odbrane, ali ratom razorenu naciju treba brzo opskrbiti kako bi se odbranila od ruskih napada ove zime.
Predstojeća bitka za jug
Ukrajina se ne oslanja samo na svoju protuzračnu odbranu kako bi pobijedila u ovom ratu, pošto su njene ofanzivne operacije bile vrlo uspješne otkako su počele početkom septembra.
U nekoliko mjeseci, kijevske snage ponovo su zauzele barem polovinu teritorije koje su izgubile od početka invazije.
U nekoj će fazi Ukrajina morati prijeći rijeku Dnjepar. Upravo je područje od njene obale do Melitopolja, težište sukoba.
Ko god ga kontroliše, kontroliše slatkovodni kanal koji teče od rijeke u Novoj Kahovki do Krima, osiguravajući taj poluotok sa 85 posto vode. To je bio strateški ruski ratni cilj otkako je Ukrajina blokirala Sjevernokrimski kanal 2014. kada je Rusija nezakonito anektirala Krim.
Ukrajinski napredak prema istoku prerezao bi vrat Krimu, izolirajući ga od ostatka zemlje.
To bi, također, učinilo rusku okupaciju nuklearne elektrane Zaporožje neodrživom jer bi se njena vojska tamo suočila sa sve većom opasnošću da bude odsječena i okružena.
Ruske trupe koje su tamo, a koje su već na kraju dugog klimavog lanca snabdijevanja, imat će dodatnih problema sa odbranom jer bi ukrajinske baterije HIMARS, koje bi mogle krenuti na istok, mogle uništiti skladišta i željeznička čvorišta potrebna ruskim vojnim logističkim jedinicama.
No, napad preko rijeke ne bi bio lak.
Ukrajinska vojska morala bi napasti udaljenu obalu Dnjepra na nekoliko mjesta i izdržati neprijateljsku vatru dok bi prevozila dovoljno vojnika, vozila, zaliha i opreme, za početak i održavanje ofanzivnih operacija.
Melitopolj kao glavna nagrada
Rusija ne može odbraniti cijelu obalu rijeke, a Ukrajina je pokazala više vještine i sofisticiranosti u kombiniranim operacijama za pokretanje riječnog napada, u kombinaciji s helikopterskim desantima i dalekometnom vatrom.
Glavna nagrada bio bi Melitopolj.
Poznat kao “vrata Krima”, to je važno prometno, željezničko i logističko čvorište.
Ponovno zauzimanje ovog grada od strane ukrajinskih snaga, zajedno s blokadom slatkovodnog kanala, počelo bi činiti rusku vojnu prisutnost na Krimu sve nesigurnijom i najavljivalo bi potpuni poraz moskovskih trupa.
Može li Rusija spriječiti poraz uvezenim projektilima i velikim brojem novih vojnih obveznika bačenih u prve redove?
Priča se da je Jozef Staljin rekao: “Kvantitet ima svoj vlastiti kvalitet“.
Hoće li to biti dovoljno da Rusija izbjegne gubitak rata, postaje sve manje vjerovatno.IZVOR: AL JAZEERA
POVEZANE
- Ukrajinski eksperti na mjestu pada rakete u PoljskojVaršava je ukrajinskim istražiteljima omogućila pristup mjestu pada projektila, pri čemu su poginule dvije osobe.Published On 18 Nov 202218 Nov 2022
- Ruski put ka ekonomskoj propastiDugoročna cijena rata u Ukrajini bit će velika.Published On 18 Nov 202218 Nov 2022
- Stranci u ruskoj vojsci kao ‘Trojanski konj’Moskva je početkom novembra počela jesenju kampanju pozivanja na služenje vojnog roka u zemlji, koja bi trebala obuhvatiti 120.000 ljudi.Published On 17 Nov 202217 Nov 2022
- Članovi 4 i 5 NATO-a: Rat u Ukrajini testira zajedničku odbranuMogući ruski napad projektilom izaziva ozbiljnu zabrinutost, jer NATO-ova politika glasi da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve.Published On 16 Nov 202216 Nov 2022
VIŠE IZ RUBRIKE TEME
- Velika Kladuša: Policijska stanica prokišnjava, ugroženi životi
- Ramić-Kunić: Gdje je Čajničko evanđelje?
- Razaranje Vukovara: Lakše je bilo sve srušeno raskrčiti, ali bi izgubili dušu grada
- Koliko je BiH blizu primjene kanabisa u medicinske svrhe?
