Članovi 4 i 5 NATO-a: Rat u Ukrajini testira zajedničku odbranu

Mogući ruski napad projektilom izaziva ozbiljnu zabrinutost, jer NATO-ova politika glasi da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve.

Obavezivanje na Član 5 znači da će svaka članica NATO-a, ako zna da je jedna članica Saveza ‘žrtva oružanog napada, smatrati ovaj čin nasilja oružanim napadom protiv svih članica’ (Reuters)

16 Nov 2022

Sjedinjene Američke Države i njene saveznice iz Sjevernoatlantskog pakta (NATO) istražuju eksploziju projektila u kojoj su poginule dvije osobe u Przewodowu, poljskom selu u istočnom dijelu zemlje blizu granice s Ukrajinom.

Poljske vlasti u utorak su rekle da je za žrtve u selu udaljenom šest kilometara od granice, odgovoran projektil koji su „proizveli Rusi“.

Američki predsjednik Joe Biden je rekao da projektil, prema projekcijama, najvjerovatnije nije lansirala Rusija, te je dodao „ali, vidjet ćemo“.

Kao članica NATO-a, Poljska tvrdi da provjerava je li potrebno izvršiti neophodne konsultacije prema Članu 4 Alijanse.

Eksperti tvrde da se Član 4 mora aktivirati prije nego što počne proces koji bi potencijalno mogao dovesti do pozivanja na Član 5, u kojem je NATO-ovo načelo kolektivne odbrane.

Šta su članovi 4 i 5 NATO-a i kako funkcioniraju?

Šta je Član 4?

Član 4 se aktivira kada se bilo koja članica NATO-a osjeća ugroženom.

Pozivanje na Član 4 je proces koji vodi do konsultacija između zemlje članice (ili zemalja) s najvišim tijelom NATO-a za donošenje odluka, Sjevernoatlantskim vijećem ili NAC-om, kaže John R. Deni, profesor istraživanja na Ratnom koledžu američke vojske i predavač na Američkom univerzitetu.

Sastanci NAC-a nisu neuobičajeni i održavaju se redovno kako bi se raspravljalo o svakodnevnim problemima vezanim uz savez, rekao je Deni za The Conversation.

Međutim, kada Član 4 formalno pokrene neki od članova saveza, NAC daje prioritet konsultacijama s dotičnom zemljom i njihov će se problem odmah rješavati.

Pozivanje na Član 4 korak je na putu ka odgovoru NATO-a ako konsultacije NAC-a procijene da postoje razlozi za nastavak aktivnosti na temelju problema na koji mu je država članica skrenula pažnju.

Aktiviranje Člana 4

Član 4 može biti aktiviran kada članica, ili članovi, vjeruju da su njihov „teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost“ pod prijetnjom.

„Bilo koja zemlja može formalno aktivirati Član 5 NATO-a. Čim se to desi, slijedi rasprava o problemu, koja potencijalno može dovesto do nekog vida zajedničke odluke ili akcije u ime Alijanse“, tvrdi NATO.

„O kojem god scenariju se radilo, sve članice Vijeća potiču se da reaguju na situaciju na koju im je dotična članica skrenula pažnju“, dodaje se.

Član 4 aktiviran je samo sedam puta od nastanka NATO-a 1949. godine.

U najsvježijem slučaju, Član 4 aktiviran je na inicijativu osam članica – Bugarske, Češke, Estonije, Latvije, Litvanije, Poljske, Rumunije i Slovačke – nakon što je Rusija 24. februara počela invaziju na Ukrajinu.

Turska ga je aktivirala dva puta 2012. i jednom 2015. godine.

U oktobru 2012, na taj način je reagovala kada su tri državljana Turske ubijena u sirijskom granatiranju tokom rata u susjednoj zemlji. Godine 2015, uradila je to kada je sirijska protuzračna odbrana oborila jedan njen borbeni avion.

Turska je tražila konsultacije o tome treba li NATO na njenoj teritoriji rasporediti projektile Patriot, za protuzračnu  odbranu, na šta je Alijansa pristala kako bi udovoljila interesima Turske i zaštitila njen narod i teritoriju.

Kako kaže Deni, konzultacije o Članu 4 i odluke koje bi mogle proizaći iz toga su “velika stvar – samo ne toliko kao pozivanje na Član 5”.

Član 4 je pripremna faza za Član 5, koji se odnosi na predanost Alijanse kolektivnoj sigurnosti.

Član 5, kamen temeljac NATO-a

Opisan kao „kamen temeljac“ vojne alijanse, princip NATO-ove kolektivne sigurnosti, koji je objašnjen u Članu 5, razvijen je kako bi se stvorio zaštićeni pakt  u nastojanju da se suzbije prijetnja od tadašnjeg SSSR-a, naročito na istoku Evrope, nakon Drugog svjetskog rata i tokom „Hladnog rata“.

Obavezivanje na Član 5 znači da će svaka članica NATO-a, ako zna da je jedna članica Saveza „žrtva oružanog napada, smatrati ovaj čin nasilja oružanim napadom protiv svih članica”, navodi NATO.

To znači da je svaka članica NATO-a obavezna da „preduzme akciju koja se čini potrebnom kako bi pomogla napadnutom savezniku“.

Kada se aktivira Član 5, saveznice NATO-a su slobodne osigurati svaku vrstu pomoći i saradnje koje se čine „neophodnom za odgovor na situaciju“.

Odlučivanje o tome šta je neophodno učiniti u datoj situaciji je individualna obaveza svake članice, t to ne mora nužno biti upotreba vojne sile.

Kako tvrdi NATO: „Zato je svakoj članici ostavljena prosudba i odluka o tome kako će doprinijeti“.

Svaka zemlja konsultuje se sa ostalim članicama u smislu odgovora na situaciju, i sa ultimativnim ciljem „vraćanja i održanja sigurnosti“ zemlje-članice.

Prva aktivacija Člana 5

Član 5 aktiviran je prvi put nakon napada 11. septembra 2001. na SAD, koji je izvela Al-Kaida.

Pokretanjem Člana 5 “NATO se aktivno uključio u borbu protiv terorizma, pokrenuo svoje prve operacije izvan euroatlantskog područja i počeo dalekosežnu transformaciju svojih sposobnosti”, navodi savez.

„Pozivanjem na Član 5, članice NATO-a su pokazale solidarnost sa SAD-om i osudile, na najoštriji mogući način, terorističke napade na SAD”.

Može li pad projektila na Poljsku aktivirati Član 5?

Deni kaže da je teško procijeniti može li napad pokrenuti Član 5, jer detalji o tome šta se desilo u poljskom selu još nisu potpuno poznati, te je „u igri dosta varijabli“

Je li napad projektilom slučajan ili namjeran? Treba li kriviti Rusiju?

“Ogromna je razlika je li ovo bio ciljani napad na poljske vojne ili civilne objekte ili je riječ o zalutalim projektilima”, rekao je Deni za The Conversation.

“Također, postoji mogućnost da su to krhotine iz udara u Ukrajini”, rekao je.

“Gubitak nevinih života je u svakom slučaju tragičan, ali mislim da će broj smrtnih slučajeva proizašlih iz napada također biti faktor u tome hoće li Poljska zatražiti pozivanje na Član 5”, dodao je.IZVOR: AL JAZEERA I AGENCIJE


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE SVIJET

POPULARNO

Komentariši