Merdžanović: Međunarodna zajednica podržava autokrate na Balkanu

Dejtonski sistem pokazuje svoje nedostatke sve jasnije i održat će se sve dok se domaće snage ne dogovore da ga promijene, govori doktor političkih nauka iz Ciriha.

Međunarodna zajednica je davala veću važnost stabilnosti u regiji nego demokratizaciji i uvođenju vladavine prava, ističe dr. Adis Merdžanović

Jasmin Alibegović 15 Nov 2022

Dr. sc. Adis Merdžanović je docent na ZHAW školi za menadžment i pravo Univerziteta primijenjenih nauka u Cirihu čija je specijalizacija politički marketing i politička komunikacija. Doktorirao je političke nauke, a njegov raniji rad se odnosi na vladavinu prava, demokratizaciju podijeljenih poslijeratnih društava s posebnim naglaskom na politički i ustavni poredak na Zapadnom Balkanu kao i perspektivu evropskih integracija regije. Mišljenja je da tenzije na Balkanu nisu ništa novo za analitičare regije, kao ni za domaće ili strane političare.

„Činjenica je, da su neke od tih tenzija dobile novi intenzitet u posljednjim mjesecima. Mislim pogotovo na situaciju između Kosova i Srbije kao i u Bosni i Hercegovini. Čini mi se da međunarodna zajednica nije više spremna akceptirati takve tenzije i trudi se da pripomogne rješenju ovih situacija, iako to ne radi veoma uspješno“, kaže Merdžanović.

Prema njegovim riječima, Evropska unija danas nije u nikakvom lošijem stanju nego što je bila prije pet ili deset godina.

„Još uvijek posjeduje funkcionalne institucije i ekonomsku stabilnu podlogu. Istina je da rat u Ukrajini dovodi do izazova u energetskom sektoru. Ovisnost o plinu iz Rusije je strukturalna slabost nekih država Unije, no kao kolektiv Evropska unija će se i s tim izboriti koristeći svoju ekonomsku moć“, smatra sagovornik.

Navodi kako je politika Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana veoma jasna, no da nije ono što se uvijek tvrdi.

„Iako je Evropska unija dala zemljama Zapadnog Balkana evropsku perspektivu koja u krajnosti uključuje članstvo, Evropska unija je uvijek bila više zainteresovana za stabilnost na Balkanu. Umjesto da se drži ključnih evropskih principa kao što su demokratizacija, vladavina prava i ekonomski prosperitet, ona je u svojoj aktivnoj politici uvijek tražila pragmatična rješenja za tenzije. Ta rješenja je našla u saradnji s domaćim snagama koji su počesto razlog tih tenzija. Danas neki u Evropskoj uniji žele promijeniti taj pristup, no mnogi od njih misle da je budućnost odnosa s Balkanom baš u saradnji s domaćim liderima. Oni njih jasno i glasno podržavaju šta god uradili.“

Ne postoji politička volja da dođe do proširenja Unije

Tvrdi da uopće nije realno razmišljanje o ubrzanim evropskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana.

„Iako je Evropska komisija dala pozitivne signale, na primjer prijedlogom da se Bosni i Hercegovini dodjeli kandidatski status, to se mora vidjeti kao kontekstualni korak vezano za rat u Ukrajini. Trenutno ne postoji politička volja pojedinih članica Unije, pogotovo Francuske, da dođe do proširenja Unije. To je razlog zašto se proces integracije delegirao na razinu birokrata Evropske unije koji nisu poznati da stvari veoma brzo rješavaju. Isto tako ne vidim stvarni angažman u državama Zapadnog Balkana da se iskreno prihvate potrebnih reforma. Ako ni jedna ni druga strana neće, teško će tu nešto da se desi“, ističe Merdžanović.

Nastavlja kako trend jačanja desnice u Evropi za regiju ima dvije posljedice.

„Kao prvo, mislim da činjenica da ulazom u vlade članica Evropske unije desničarske stranke neće doprinijeti ubrzanju evropske integracije zemlja Zapadnog Balkana. Iako su te partije veoma uvezane na evropskoj razini, nisu do sada pokazale volju da se proširi Unija. Može se dakle očekivati da će te procese blokirati. Kao drugo, mislim da te partije vide veoma interesantne partnere u pojedinim političarima iz regije i da će se tu produbiti saradnja, što će učiniti rad Evropske komisije i onih snaga, koje žele iskrene pozitivne promjene u regiji, vrlo teškim“, izjavljuje sagovornik.

Napominje da situacija u Bosni i Hercegovini nije lošija nego što je bila prije godinu dana.

„Čak mislim da je rat u Ukrajini smirio neke tenzije koje su mogle da se očekuju početkom ove godine. No, činjenica je da Dejtonski sistem pokazuje svoje nedostatke sve jasnije. On će se održati sve dok domaće snage u Bosni i Hercegovini se ne dogovore da ga promijene. Takve promjene ne mogu biti nametnute sa strane, čak ni od strane Visokog predstavnika. One moraju da dođu iz države. Nažalost, ne vidim trenutno volju za to, tako da će Dayton ostati.“

Efektivan interes je uvijek bio da regija bude stabilna

Ocjenjuje kako je proces demokratizacije u zemljama Zapadnog Balkana u posljednjih pet do deset godina ne samo stao, nego da je čak došlo do reverzije.

„Ako pogledate različite indekse koji mjere stepen demokratizacije jedne države, to se vidi veoma jasno. Glavni razlog za to oslabljenje demokratskih struktura je jačanje autoritarnih snaga u vladama tih država. Politički lideri u poziciji kontroliraju ne samo državne aparate i pravosuđe nego često i medije tako da slobodan demokratski konkurs skoro nije moguć“, govori Merdžanović.

Uvjeren je da međunarodna zajednica prešutno podržava autokratske tendencije na Zapadnom Balkanu.

„Nakon što se međunarodna zajednica početkom 2010-ih godina manje više povukla sa Zapadnog Balkana u političkom smislu, gledala je regiju kao nemirni ćošak Evrope. Dok je javno podržavala evropsku integraciju i dalju demokratizaciju, efektivan interes je uvijek bio da regija bude stabilna. Konkretno, međunarodna zajednica je davala veću važnost stabilnosti u regiji nego demokratizaciji i uvođenju, na primjer, vladavine prava. Autokratske tendencije su rezultat toga, da su domaći lideri mogli da izazovu tenzije u regiji, pa ih nakon toga opet pomire, a dobiju pohvale od strane međunarodne zajednice. Oni su tako dali do znanja da su oni garanti stabilnosti u regiji i da samo s njima je moguć red i mir. Iako je ta hipoteza veoma dubiozna, međunarodna zajednica je to povjerovala i nastavila saradnju s takvim liderima bez obzira na činjenice da oni ne samo provociraju tenzije nego i mijenjaju demokratsko-pravne sisteme na štetu opozicije da bi se i dalje održali na vlasti. S time je jasno da međunarodna zajednica, svjesno ili ne, podržava autokratske tendencije na Zapadnom Balkanu“, obrazlaže sagovornik.

Dodaje da je kultura dijaloga veoma važna za demokratiju i da suštinski, demokratski sistem akceptira da u jednom društvu postoje različita mišljenja i interesi.

„Sve strane iznose svoja mišljenja i onda se u dijalogu nađe konsenzus. U nekim društvima to funkcioniše bolje nego u drugim. Lično ne mislim da je regija Zapadnog Balkana tu nekako gora od drugih. Imate puno i zapadnih država gdje je javni politički diskurs pun prepucavanja. Do nekog stepena, sistem to može i mora da trpi. Problem nastaje, ako javna prepucavanja dovedu do suspenzije dijaloga između političkih i društvenih aktera.“

Poručuje da je najveći izazov regiju činjenica da gubi stanovništvo.

„Radi političkih prepucavanja i nedostatka jasne politike koja je usmjerena ka ekonomskom prosperitetu sve više ljudi vide svoju budućnost u Evropskoj uniji. Odliv mozgova je supstancijalni problem u cijeloj regiji, jer nedostaje ne samo radne snage već i kreativnosti i angažmana tih generacija u društvenoj sferi. Ako pogotovo mladi iz regije odlaze, nema nikoga ko bi mogao pokrenuti nove firme u sektorima gdje bi regija bila kompetitivna. Mislim da je taj problem najveći izazov za regiju, i nažalost rezultat je pogrešnih političkih prioriteta od strane domaćih a i međunarodnih snaga“, zaključuje Merdžanović.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE TEME

POPULARNO

Komentariši