Rusko povlačenje iz Hersona: Tektonske promjene u razvoju rata

Povlačenje iz ovog važnog grada daje poticaj posrnuloj ukrajinskoj ekomomiji i dodatno potkopava geopolitički prestiž Moskve u zemljama bivšeg SSSR-a i šire, tvrde analitičari.

Realnost je da je Moskva izgubila svoje jedino uporište na zapadnoj obali rijeke Dnjepar, najveće i najšire u Ukrajini (Reuters)

Mansur Mirovalev 12 Nov 2022

Od propagandnih jumbo plakata oblijepljenih po cijelom gradu Hersonu, do vatrenih govora ruskih i zvaničnika koje je imenovala Moskva, mantra koja se ponavljala veći dio protekle godine bila je ista: “Rusija je ovdje zauvijek”.

Ali, takve izjave ovih dana izazivaju podsmijeh, budući da su se deseci hiljada ruskih vojnika nabrzinu povukli iz glavnog grada istoimene južne regije u četvrtak, a dan kasnije u nju su ušle ukrajinske trupe.

Rusko povlačenje iz najvećeg urbanog centra, koji je Kremlj zauzeo od kako je počeo invaziju na Ukrajinu, označava tektonski pomak u ratu, daje poticaj posrnuloj ukrajinskoj ekomomiji i dodatno potkopava geopolitički prestiž Moskve u zemljama bivšeg SSSR-a i šire, tvrde analitičari.

Pokrajina Herson, veličine Belgije, zauzeta je u roku od nekoliko dana nakon početka invazije 24. februara, postavši najveća dobit Rusije.

Krajem septembra Rusija je objavila da je pripojila regiju Herson i tri druge ukrajinske pokrajine, što su Ukrajina i njezini saveznici osudili kao nezakoniti potez.

‘Zašto sve nije dignuto uzrak ili spaljeno?’

Ali, u srijedu navečer, dok se višesedmična ukrajinska protuofenziva nastavlja ubrzavati, ruski dužnosnici najavili su povlačenje iz Hersona, kako bi spasili živote vojnika usred poteškoća u održavanju linija snabdijevanja otvorenim.

Ubrzo nakon najave povlačenja, proruske ličnosti žalile su se zbog gubitka desetaka tenkova i transportera, koji su pale u ruke ukrajinske vojnike.

“Zašto nije sve dignuto uzrak ili spaljeno?”, upitao je retorički u objavi na Telegramu u četvrtak Jurij Kotjonok, ruski vojni dopisnik.

U petak ujutro, čak i prije nego što su se ukrajinske snage vratile u Herson, prokijevski civili su istakli ukrajinsku zastavu iznad Gradske vijećnice.

Ipak, Kremlj tvrdi da regija ostaje “dio Rusije”, a glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da “ne može biti nikakvih promjena”.

Realnost je, međutim, da je Moskva izgubila svoje jedino uporište na zapadnoj obali rijeke Dnjepar, najveće i najšire u Ukrajini.

“Ukrajinske snage više neće dopustiti Rusima da pređu Dnjepar”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin, stručnjak za Rusiju na njemačkom Univerzitetu u Bremenu.

Povlačenje, također, znači da ruske snage “gube priliku da podijele Ukrajinu” napredovanjem prema centralnim regijama, kazao je.

Umjesto toga, ono što se može podijeliti na dva dijela je dio istočne i južne Ukrajine, u obliku polumjeseca.

Ohrabrene ukrajinske snage mogle bi napredovati preko slabo naseljenih stepskih područja prema jugoistočnim lukama Berdjansk, Melitopolj i Mariupolj na Azovskom moru, rekao je Mitrohin.

‘Propali’ ruski planovi

Kad se to dogodi, ruske snage u još uvijek okupiranom dijelu regije Herson mogle bi biti prisiljene vratiti se na poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, dok će se na istoku morati povući u dijelove regije Donbas pod kontrolom separatista.

Nakon što je Rusija povukla trupe iz Kijeva i sjeverne Ukrajine u aprilu, planirala se fokusirati na zauzimanje cijele južne Ukrajine, uključujući crnomorsku luku Odesu i područja koja graniče s Transdnjestrom, proruskom separatističkom regijom u susjednoj Moldaviji.

Čini se da su i ti planovi sada propali, kazao je Mitrohin.

Ali, ono što je najvažnije, dodao je, bio je konačni neuspjeh ruskih planova da svrgne vladu predsjednika Volodimira Zelenskog, koju Moskva naziva “nacističkom huntom”, da “demilitarizira” naciju i osujeti njene planove o pridruživanju NATO-u.

Sada više nema govora ni o kakvim značajnim pobjedama, a kamoli o “denacifikaciji“ i „demilitarizaciji“ Ukrajine, rekao je Mitrohin.

Neki zapadni analitičari su u međuvremenu rekli da trijumfalno napredovanje ukrajinskih snaga ojačanih zapadnim oružjem možda neće biti poremećeno niti smrzavanjem u mjesecima koji dolaze.

“Zimsko vrijeme moglo bi neproporcionalno naštetiti slabo opremljenim ruskim snagama u Ukrajini, ali dobro opskrbljene ukrajinske snage vjerojatno neće zaustaviti svoje kontraofanzive zbog dolaska zimskog vremena i možda će moći iskoristiti zaleđeni teren da se kreću lakše nego što bi mogle u blatnjavim jesenjim mjesecima”, priopćeno je u četvrtak iz Instituta za proučavanje rata.

Problem vode na Krimu

Područja koja su Rusi napustili uključuju navodnjavana polja u blizini velike brane Nova Kahovka.

Ukrajina “vraća svoj poljoprivredni potencijal”, rekao je kijevski analitičar Aleksej Kušč za Al Jazeeru, rekavši da bi razvoj mogao dati podstrek ukrajinskoj ekonomiji.

Brana Nova Kahovka, u međuvremenu, služi i kao izvor vode za poluotok Krim, kojem nedostaje vode.

Jedan od prvih koraka koje je Rusija poduzela nakon zauzimanja Hersona u martu bio je nastavak opskrbe vodom preko Krimskog kanala koji je Ukrajina pregradila 2014. godine.

Čim ukrajinske snage preuzmu kontrolu nad branom, očekuje se da će Krim opet izgubiti najveći izvor vode.

Herson je također dom fabrika za preradu hrane i brodogradilišta koja proizvode plovila za prijevoz žitarica i čelika, glavnih izvoznih artikala Ukrajine.

Ali plovidba je nemoguća jer Rusija kontroliše Kinburnsku prevlaku, svoje posljednje uporište u južnoj regiji Mikolajev, koja blokira put od Dnjepra do Crnog mora i dalje u Sredozemlje, rekao je Kušč.

‘Nema bezbolne perspektive’

U širem smislu, gubitak Hersona znači daljnje političko zatezanje u Rusiji dok Kremlj pojačava pritisak na kritičare rata.

“Nema bezbolne perspektive – ili daljnja, beskonačna samoizolacija od svijeta ako Kremlj održi stvari pod kontrolom ili ciklus domaćih političkih turbulencija koji može otvoriti neke pozitivne mogućnosti i stremljenje miru, ili daljnju političku, ekonomsku i kulturnu degradaciju“, napisao je ruski analitičar Pavel Luzin.

Analitičari su također tvrde da je povlačenje Hersona označilo kulminaciju geopolitičkih gubitaka Kremlja u bivšem Sovjetskom Savezu, posebno u srednjoj Aziji, gdje su promoskovski osjećaji jaki već decenijama.

“Naravno, autoritet Rusije kao regionalne sile je potkopan u očima srednjoazijskih država”, rekao je za Al Jazeeru Ališer Ilkhamov, voditelj Central Asia Due Diligencea, think-tanka sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

“To stvara određeni vakuum geostrateškog vodstva i odgovarajućeg pokroviteljstva u regiji, što je nešto što Kina i Turska žure popuniti”, rekao je.

Štaviše, gubitke Rusije u Ukrajini, kao i stav Zapada prema Ukrajini, pomno prati Kina.

“Peking posmatra ruske akcije u Ukrajini i pokušava iskoristiti posljedice koje pogađaju Rusiju, procjenjujući šta bi one mogle značiti“ Kini u slučaju da odluči napasti Tajvan, rekao je Temur Umarov, analitičar za Carnegie Politiku, think-tanka koji je ranije bio smješten u Moskvi.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE TEME

POPULARNO

Komentariši