ANALIZA BIRN-a: Šta trebate znati o posljednjim nametnutim izmjenama Izbornog zakona

U izbornoj noći – dok su počeli pristizati prvi rezultati glasanja – visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je Odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i Ustava Federacije, za koje najavljuje da će spriječiti blokiranje formiranja vlasti. Prve reakcije na odluku su pomiješane, dok političari i stručnjaci pokušavaju razumjeti kakav će uticaj promjene imati.

Christian Schmidt (Foto: Slobodna Bosna)

Sinoćnje izmjene načina formiranja vlasti i biranja sudija u Federaciji druge su koje je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca napravio visoki predstavnik.

U julu ove godine kroz “Paket transparentnosti” Christian Schmidt je nametnuo izmjene koje su se odnosile na kontrolu biračkih odbora, većih ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) i zloupotrebe javnih resursa, najavljujući da su to samo neke izmjene koje Zakon treba doživjeti.

On je tada najavio da će – ukoliko se predstavnici političkih partija ne dogovore i ne izmijene Zakon – sam to uraditi, kako bi osigurao izborni process koji ne diskriminira nijedan narod u BiH, te koji građanima pruža i osigurava fer i poštene izbore.

Nakon informacija u javnosti da će visoki predstavnik nametnuti izmjene koje će se ticati načina izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u domove naroda, u Sarajevu su održavani protesti, nakon čega je Schmidt odgodio svoju odluku.

U izbornoj noći, 2. oktobra, objavio je prvo pismo u kojem je obrazložio svoju odluku da nametne izmjene, a potome i cjelovitu Odluku u kojoj su izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, nazivajući to sada “Paket funkcionalnosti”.

“Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana”, naveo je visoki predstavnik.

Odluke koje je nametnuo odnose se samo na entitetski nivo u Federaciji i ne obuhvataju promjene na državnom nivou ili u Republici Srpskoj.

U nedjelju navečer, tokom očekivanja izbornih rezultata, za stručnjake i političare je ostalo nejasno da li se izmjene primjenjuju odmah ili tek od narednih izbora.

Iz Ureda Visokog predstavnika BiH su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali kako će se donesene izmjene primijeniti odmah, odnosno od preuzimanja mandata iz izbornog procesa 2022. godine.

alt

Vehid Šehić ispred Koalicije “Pod lupom“ smatra kako su se ove izmjene Zakona mogle očekivati, jer je Schmidt u julu najavio da će, nakon tehničkih izmjena Izbornog zakona, donijeti i nove, a sve kako bi BiH bila funkcionalnija i uređena tako da spriječi institucionalne blokade, naročito u formiranju vlasti u Federaciji i rada Ustavnog suda.

“Iz razloga jer političari od 2011. godine nisu ništa učinili kad je bila formirana prva parlamentarna grupa za implementaciju Sejdić – Finci, pa onda dvije radne grupe koje nikad nisu izašle sa konkretnim prijedlozima kako bi trebalo izmjeniti Izborni zakon BiH. Ovo su iznuđene odluke visokog predstavnika. Da su naši pokazali odgovornost, on ne bi morao nametati zakon“, kaže Šehić.

Predstavnici političkih stranaka koje su na konferencijama za medije predstavljali rezultate izbora, nevoljno su prihvatili njegovu odluku, ne komentarišući specifičnosti izmjena, navodeći kako će se oglasiti naknadno kada anliziraju donesene izmjene.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini objavila je saopćenje u kojem je navela da je primila k znanju Odluku Schmidta, navodeći kako je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.

“To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, stoji u saopćenju.

Poručili su da očekuju od novoizabranih zvaničnika preuzimanje pune odgovornosti za provedbu ambicioznih reformi s ciljem unapređenja interesa građana, kao i daljnjeg napretka zemlje na evropskom putu, a u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije.

Iz ambasada SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva podržali su odluku visokog predstavnika.

Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije mijenja se način imenovanja i izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, povećava se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, uvodi se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu, sprečava se blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima daje veća mogućnost učešća u Parlamentu, bez obzira na kontitutivnost.

Ovom Odlukom, visoki predstavnik u BiH obavezuje oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu, dok zakonadavnu i izvršnu vlast Federacije, kantona i općina, obavezuje na uspostavljanje odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti, godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena.

Izmjene i dopune Izbornog zakona objavljene su 2. oktobra na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH, te stupaju na snagu osmog dana od datuma objave u Službenom listu.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) napravila je poređenje izmjena sa ranijim dijelovima Zakona. Dok stručnjaci i funkcioneri ne naprave detaljnije analize opširnih izmjena, evo šta je za sada najvažnije da znate o nametnutim izmjenama.

Povećava se broj delegata i uvode Ostali u Domu naroda

U odnosu na raniji Izborni zakon – prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda u Parlamentu Federacije, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda – sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda ostalih.

“Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima, o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH”, naveo je Schmitd u izjavi.

Ovim izmjena se omogućava da svaki od naroda, koji je zastupljen u kantonu, ima prava za najmanje jednog delegata, a broj zastupnika se dobija u skladu s dijeljenjem od broja stanovnika konstitutivnog naroda u kantonu po zadnjem popisu stanovništva.

“Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih”, stoji u zakonu.

Prema dodanim amandmanima Ustava Federacije, skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda 30 dana od dana ovjere rezultata izbora, te se omogućava učešće građana u Federalnom parlamentu.

“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima, kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava”, stoji u Zakonu.

Schmidt je u izjavi, koja je prethodila Odluci, naveo kako je dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju.

Šehić podsjeća da je velik broj delegata bio i prije nego je Visoki predstavnik nametnuo izmjene Zakona, podsjećajući da je i tada bila napravljena matrica o popunjavanju Doma naroda Federalnog parlamenta.

“Ipak je ostala ustavna odredba da će se iz svakog kantona birati po jedan iz svakog od naroda i ostalih, e sada ovdje ćemo vidjeti na koji način će se dalje popunjavati“, kazao je on, ostavljajući prostora za nove izazove u primjeri izmjena u praksi.

Mijenja se način izbora predsjednka i potpredsjednika Federacije

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije, pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata ispred svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata a, ukoliko se to ne desi, dovoljno je da glasa sedam, odnosno četiri, delegata iz klubova konsistutuvnih naroda. Ovom izmjenom se i ograničava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30, odnosno 50 dana.

Za listu prijedloga od tri kandidata iz tri konstitutivna naroda glasa prvo Predstavnički dom, a potom i Dom naroda Parlamenta Federacije – javnim putem – ukoliko drugačije ne odluče. Ovim izmjenama se onemogućava blokiranje imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, jer je definisan način izbora i u slučaju većeg broja prijedloga, odnosno listi za glasanje i uveden mehanizam žrijebanja, a u slučaju opstukcije Doma naroda u glasanju za predloženu listu, imenuju se oni koje je Zastupnički dom usvojio.

“Ukoliko u roku od 30 dana Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu”, stoji u izmjenjenom Zakonu.

Ovim Zakonom tri izabrana kandidata odlučuju između sebe koji će obnašati funkciju predsjednika, a ukoliko se ne postigne dogovor, o imenovanju odlučuje Predstavnički dom.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike Federacije predlagala najmanje trećina zastupnika u Domu naroda i nije postojao mehanizam utvrđivanja vremenskog ograničenja za prijedloge, odnosno usvanjanje liste kandidata, niti procesudure imenovanja za pozicije na koje su predloženi kandidati.

“Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova. Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem”, naveo je Schmidt u izjavi.

Mijenja se način pozivanja na vitalni nacionalni interes

Prema dodanim amandmanima Ustava, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih.

U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili predsjednik ili potpredsjednik odluči da se zakon, drugi propis ili akt, odnosi na vitalni nacionalni interes, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt, razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

Amandmanima se povećava kontrola i transparentnost pitanja vitalnog nacionalnog interesa, te se ograničava vremenski period za donošenje odluke, što ranije nije bilo precizirano.

Također, ranije predsjednik i potpredsjednici u Domu naroda nisu imali mogućnost odlučivanja da li se propisi odnose na vitalni nacionalni interes, dok se sada odlučivanje proširuje i na njih.

Smanjuje se mogućnost blokiranja izbora ustavnih sudija

Prema dosadašnjem načinu izbora ustavnih sudija, predsjednik Federacije je mogao zaustaviti proces imenovanja bez dodatnih mehanizama da se taj proces ubrza.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije, jedan je od zvaničnika kojem su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije. On se na listi sankcioniranih našao zbog odbijanja da, od 2019. godine, nominira sudije s liste kandidata VSTV-a na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Time je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa ovog suda, koje je amandmanima na Ustav Federacije iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

“Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća, za promicanje svojih i političkih interesa svoje stranke”, navodi se u ranijem saopćenju Ministarstva za finansije SAD-a.

Izmjenama je moguće premostiti blokadu predsjednika Federacije. Prema izmjenama, predsjednik Federacije, uz saglasnst potpredsjednika, mora predložiti suce za sva upražnjena mjesta u roku 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavio VSTV.

Prema izmjenama, ukoliko većina zastupnika u Domu naroda ne potvrdi jednog ili više sudaca, predsjednik Federacije predlaže jednog ili više sudaca za preostala mjesta u roku 30 dana od dana glasanja u Domu naroda.

“Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata“, stoji u izmjenama.

Prema novim izmjenama, ukoliko predsjednik ne predloži kandidate u roku 30 dana od dana kada je VSTV dostavio listu i od dana glasanja Doma naroda, Dom naroda većinom glasova pristunih odlučuje o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavio VSTV.

Suci Ustavnog suda ostaju i dalje u službi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili s razlogom ne budu smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca.

Šehić smatra da će ovakva izmjena spriječiti blokiranje rada Ustavnog suda, odnosno Vijeća koje nije formirano zbog neimenovanja sudija.

“Ovo što smo imali – krizu rada Ustavnog suda – neprihvatljivo je, jer četvoro sudija nije bilo izabrano i imenovano. To je rezultiralo da niste mogli formirati Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa kojeg čini sedam sudija Ustavnog suda. U državi u kojoj je nacionalno jedina vrijednost, vi ste imali takvu situaciju“, kazao je on.VIŠE NA WEBU

Komentariši