Visoki predstavnik u BiH donio izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH

2. oktobar/listopad, 2022.


Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt donio je odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), s ciljem da poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

Odluka o Domu naroda je jedna od nekoliko u “paketu mjera” koje je Schmidt opisao kao mjere za poboljšanje funkcionalnosti, a donio ih je samo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, u nedjelju 2. oktobra.

Suština odluka visokog predstavnika tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH.

Odluka o Domu naroda FBiH podrazumijeva da svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ima po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17.

Delegati u ovom domu federalnog Parlamenta biraju se u kantonalnim skupštinama, dok se zastupnici u Zastupničkom domu FBiH biraju direktno glasovima građana.

Prema Schmidtovoj odluci, svaki konstitutivni narod u svakom kantonu će imati mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda, ako je izabran u tom kantonu.

Zašto je Schmidt donio odluke?

Schmidt je odluku donio kako se ne bi ponovilo da hrvatski političari u FBiH blokiraju formiranje nove vlasti nakon izbora, tražeći izmjene Izbornog zakona i jačanje zastupljenosti u Domu naroda.

“Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima (deset u FBiH, op. a.) u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda”, stoji u odluci Ureda visokog predstavnika.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine, i od prošlih općih izbora 2018. Vlada je u “tehničkom mandatu”.

Formiranje vlasti u Federaciji BiH uvjetovala je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, inzistirajući na izmjenama Izbornog zakona i “legitimnom predstavljanju”, prije svega u Domu naroda, te u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Paket mjera koje je Schmidt donio na dan izbora sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela.

Paket mjera funkcionalnosti je osma odluka visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u augustu 2021. godine.

Povećan broj ostalih u Domu naroda federalnog parlamenta

Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu ostalih sa sedam na 11.

Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ovim je s dosadašnjih 58 delegata u Domu naroda FBiH, broj povećan na ukupno 80.

Izmjenama vezanim za Dom naroda implementirana je odluka Ustavnog suda Federacije BiH u slučaju Ljubić.

Ovom presudom ukinute su odredbe Izbornog zakona prema kojima se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Schmidt je mjerama osigurao i blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom roku.

Odlukom se propisuje i da svaki dom Parlamenta FBiH (Zastupnički i Dom naroda) treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu.

Schmidt: Omogućiti građanima da se njihov glas čuje

“Nametnuo sam mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali”, napisao je Schmidt u pismu.

Dodao je da izmjene koje je uveo “neće utjecati na glasove koje ste dali”.

“Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela.

Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari promatraju odvojeno. Taj posao tek treba biti obavljen i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao”, poručio je Schmidt i dodao:

“Moje odluke će pomoći kako bi ova država bila u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate.”

Schmidt je naglasio i da se odluke ne tiču presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s izbornim procesom u BiH, odnosno odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić,i druge odluke), jer je to izvan nadležnosti visokog predstavnika.

“Visoki predstavnik nudi svoju pomoć u vidu potpore za parlamentarne inicijativeza donošenje ovih amandmana”, navedeno je u odlukama OHR-a.https://www.youtube.com/embed/O7jzpK6s1Mw?&&&fs=1&enablejsapi=1&rel=0

Iz Ureda visokog predstavnika saopćeno je da se donesenim mjerama “utemeljuje ambijent za daljnju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obveza koje je BiH preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava”.

Na šta se odnose druge odluke?

Odlukom će se unaprijediti i imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BiH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obavezati kako će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.

Ranije je predsjednik Federacije morao predlagati suce uz suglasnost dva potpredsjednika, što je aktualni predsjednik Marinko Čavara odbijao učiniti zbog čega je stavljen na tzv. crnu listu SAD-a.

Ako predsjednik FBiH ne predloži suce, nametnutim izmjenama će i većina prisutnih u Domu naroda FBiH moći glasati o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH.

Također, suci Ustavnog suda dosad su bili u službi do dobi od 70 godina, a odsad nastavljaju službu do imenovanja novog suca.PROČITAJTE I OVO:Predsjednik Federacije BiH imenovao sudije Ustavnog suda ovog entiteta

Schmidtove odluke se tiču i sprečavanja zloupotreba vitalnoga nacionalnog interesaspecificiranjem pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja Vijeća za vitalni nacionalni interes.

Odlukom je definirano da su vitalni nacionalni interesi: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, identitet jednog konstitutivnog naroda, ustavni amandmani, organizacija organa javne vlasti, jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe, teritorijalna organizacija i sistem javnog informiranja.

Ranije su to bila “sva pitanja ako tako smatraju dvije trećine delegata nekog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda”.

Bit će pojednostavljen i način izbora članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudaca tog suda.

Schmidt je rekao da odluke imaju za cilj spriječiti “paralizu Federacije BiH nakon izbora”.

“Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, s tri konstitutivna naroda i ostalima”, rekao je Schmidt u obraćanju javnosti.

Schmidt je odlukom osigurao i prijedlogeza imenovanje predsjednika i potpredsjednikaFederacije, tako da ih imenuju klubovi u Domu naroda spuštanjem praga potpore koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike FBiH (Hrvat, Bošnjak i Srbin) mogla predložiti jedna trećina (šest) od 17 delegata. Sad će ih moći predložiti 11 delegata (48 posto) od 23 iz Kluba Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Ako ih ne predloži 11 delegata u roku mjesec nakon formiranja Doma naroda, može ga predložiti sedam delegata iz svakog od ta tri kluba, a nakon 50 dana četiri delegata.

Ovime se, kako se navodi iz OHR-a, “predlaganje kandidata i promovira pluralizam”.

Jedna od mjera podrazumijeva i pojašnjenje i zakonodavno utvrđivanje ograničenja u pogledu zastupljenostipripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se potaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.

Schmidt je odlukama najavio da će zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da osiguraju sudjelovanje građana, uključujući i mlade,u zakonodavnim aktivnostima u Zastupničkom domu i Domu naroda.

Jedna od mjera obavezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.PROČITAJTE I OVO:Schmidt na pitanje o Izbornom zakonu BiH poručio da mu je ‘svega preko glave’

Šta su rekli iz CIK-a?

Suad Arnautović, predsjednik Centralne izbrne komisije BiH, nije želio komentirati odluku visokog predstavnika u BiH o izmjenama Izbornog zakona.

“Vi ste vidjeli da je odluka objavljena. Mi nismo imali prilike da je faktički analiziramo i bolje pogledamo. Nas će zanimati implementacija odluke u CIK-u, a ostalo je politika i mi se nećemo u to uplitati”, rekao je Arnautović na pitanje RSE.

Američka ambasada pozdravlja Schmidtovu odluku

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pozdravila je odluku visokog predstavnika “da ojača stabilnost i funkcionalnost BiH, putem amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Izborni zakon BiH”.

Kako je navedeno, odluka visokog predstavnika bila je hitna i neophodna jer rješava probleme koji godinama opterećuju Federaciju Bosne i Hercegovine.

“Četiri godine nakon izbora 2018. godine, u Federaciji BiH nisu provedeni rezultati izbora, a Ustavni sud Federacije gotovo je paralizovan. Ovim su građani u Federaciji lišeni ustavnih prava, podrivena je vladavina zakona, a etno-nacionalisti širom BiH ohrabreni. Svi ovi problemi predstavljaju prijetnju suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH”, saopćila je američka ambasada.

Ističe se da su proteklim godinama političke stranke imale su više prilika da riješe preostale probleme koji se tiču funkcionalnosti i raspodjele vlasti u Federaciji, uključujući i u augustu i septembru kada ih je visoki predstavnik pozvao da pokušaju postići iskren kompromis.

“Umjesto toga, mnoge stranke su našle nove načine da napadaju institucionalni integritet zemlje. Bh. građani trebaju i zaslužuju funkcionalnu vlast koja će biti sposobna reagovati na sve veći broj unutrašnjih i vanjskih kriznih situacija. Nefunkcionalnost nije samo neodgovorna, ona je opasna”, kaže se u saopćenju.

EU u BiH o odluci visokog predstavnika

“Duboko žalimo što političke stranke nisu uspjele da postignu izbalansirani dogovor o paketu reformi koji bi sveobuhvatno odgovorio na neriješena pitanja, uključujući funkcionalnost FBiH i Doma naroda FBiH”, saopćili su iz Delegacije EU u BiH.

Navode da je “to bila odluka isključivo visokog predstavnika”.

“Izvršne ovlasti visokog predstavnika (Bonske ovlasti) treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji. Jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni je prioritet na putu BiH ka članstvu u EU. Tokom skoro godinu dana, EU i Sjedinjene Američke Države su facilitirale razgovore o ustavnoj i izbornoj reformi”, naveli su.

Ustavna reforma, u skladu sa zahtjevima iz odluka Evropskog suda za ljudska prava i Venecijanske komisije, u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, je i dalje hitan i neispunjen zadatak, naveli su iz EU.

Neprovedene su i preporuke OSCE-ovog ODIHR-a i GRECO-a u vezi s transparentnošću i integritetom izbora. Lideri političkih stranaka u BiH su se dogovorili 12. juna u Briselu da će se pozabaviti ovim pitanjima u roku od šest mjeseci nakon formiranja nove vlasti.

Pozivamo ih da ispoštuju ovu obavezu, saopćili su iz EU.

Plenković pozdravio Schmidtovu odluku i čestitao HDZ-u BiH

Hrvatski premijer Andrej Plenković pozdravio je u nedjelju navečer odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice, naglasivši da je time osiguran “politički opstanak” bosanskohercegovačkih Hrvata.

“Pozdravljamo intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon. U tome smo ga cijelo vrijeme podržavali nakon što nisu uspjeli pregovori političkih aktera u BiH te smo vodili razgovore sa svim zemljama. Izmjene osiguravaju politički opstanak Hrvata i legitimnu zastupljenost u Domu naroda i Vladi Federacije BiH”, napisao je Plenković na Twitteru.

Picula o Schmidtovoj intervenciji i izborima

“Schmidtove intervencije sigurno će imati dalekosežne posljedice na politički život u BiH i najavljuju njegov dodatni aktivizam”, ocijenio je u razgovoru za N1 Hrvatska socijaldemokratski europarlamentarac Tonino Picula.

“Da nije reagirao, izložio bi BiH dodatnoj atrofiji”, dodao je Picula, što je posebno opasno i zbog globalnih tenzija i zbog jačanja tenzija regionalno.

Prema njegovoj ocjeni, radi se o Schmidtovom pokušaju “anulirati sva ona uska grla koja su bila karakteristična za sve blokade u Federaciji BiH od 2014. godine”.

Ako Željko Komšić osvoji i četvrti mandat kao član Predsjedništva, postoji opasnost da BiH “uđe u ponašanje zaostalo iz vremena prije današnjih Schmidtovih odluka”, kazao je Picula.

Izbor Komšića u državno Predsjedništvo problematičan je za hrvatske stranke u BiH jer tvrde da je svaki put izabran većinski glasovima Bošnjaka, te da zato nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda.

Ambasador Velike Britanije u BiH: OHR ima važnu ulogu

Ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly podržao je također odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojima s mijenja Ustav FBiH i Izborni zakon BiH.

“Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ulogu visokog predstavnika u BiH i njegovog Ureda. Na žalost je da su ovlasti visokog predstavnika i dalje potrebne u Bosni i Hercegovini, ali u nedostatku domaće političke volje ili liderstva, visoki predstavnik ima važnu ulogu u implementaciji Dejtonskog sporazuma i pružanju podrške okviru za prosperitetnu budućnost”, poručio je Reilly u svojoj objavi.

Komšić: Važno da nema diskriminacije

“Maloprije sam razgovarao s gospodinom Schmidtom. Obrazložio mi je svoju logiku. Ja sam mu rekao da je važno da nema diskriminacije u odluci, odnosno, procenta koji su izazvali negodovanje javnosti. Moram se detaljno upoznati s odlukom, ali površno njegova odluka je pokušaj balansa”, rekao je Željko Komšić, aktualni član Predsjedništva BiH.

Željko Komšić na pres-konferenciji u izbornoj noći, 2. oktobra 2022.
Željko Komšić na pres-konferenciji u izbornoj noći, 2. oktobra 2022.

Iz SNSD-a poručuju kako ne prihvataju odluke OHR-a

“Ne prihvatamo nikakve odluke koje se donose nametanjem”, prokomentirao je Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a, Schmidtovu odluku o izmjenama Izbornog zakona.

“Još jedan pokazatelj u kakvom cirkusu od države mi živimo, kada u danu kad su građani rekli koga oni žele da vlada u zemlji, imamo nekoga ko nema nikakav legitimitet – a sve i da ima – nijedan visoki predstavnik nema pravo ništa da nameće u BiH”, rekao je Kovačević pred okupljenim novinarima u Banjoj Luci.

Poručio je da će se time baviti u narednom periodu.

Dio zvaničnika u entitetu RS tvrdi da Schmidt nije legitiman jer su se tome u Vijeću sigurnosti UN-a protivile Kina i Rusija. Rezolucija ove dvije zemlje je odbijena i Schmidt je imenovan kao visoki predstavnik.

Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a, tokom pres-konferencije u Banjoj Luci, 2. oktobra 2022.
Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a, tokom pres-konferencije u Banjoj Luci, 2. oktobra 2022.

HDZ BiH: Ne podržavamo nametnuta rješenja

Dopredsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Zdenko Ćosić je kazao da odluku Schmidta još nije vidio, ali da općenito “ne podržava nametanje rješenja”.

“Ne radujem se nikakvim nametanjima, upravo nametnuta rješenja stvorila su problem u ovoj zemlji. Sve ono što će ta nametnuta rješenja suspendirati, vratiti nas više izvornim postavkama, je dobrodošlo.

Mi se zalažemo za jačanje unutarnjih političkih struktura, koje moraju tražiti konsenzus temeljem Ustava BiH, odnosno moraju hiti na tragu onih postavku na kojima je ova zemlja uspostavljena, a to je prije svega načelo ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda, svih građana”, rekao je Ćosić.

Zdenko Ćosić, zamjenik predsjednika HDZ-a; 2. oktobra 2022.
Zdenko Ćosić, zamjenik predsjednika HDZ-a; 2. oktobra 2022.

O Schmidtovoj odluci govorio je i Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH.

“Gospodin Schimdt je prvenstveno trebao staviti van snage sve odredbe i odluke koje su donijeli raniji visoki predstavnici, koji su totalno narušili Washingtonski mirovni sporazum, koji smo mi potpisali u dobroj vjeri i namjeri.. jednostrano su se promijenili odnosi u Federaciji BiH”.

Konaković: Schmidt trebao pustiti stranke da se dogovore

Komentirajući odluku visokog predstavnika, Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda, rekao je da bi bolje bilo da je visoki predstavnik pustio stranke da se dogovore nakon izbora.

Dodao je da je visoki predstavnik pokazao da međunarodna zajednica ima odlučnost da donese neke odluke koje su, kako je rekao, “zanimljive, da ne upotrijebim neku tešku riječ”.

Elmedin Konaković govori za medije u toku izborne noći, 2. oktobar 2022.
Elmedin Konaković govori za medije u toku izborne noći, 2. oktobar 2022.

Komentariši