Nametnuo sam mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u entitetu Federacija BiH, rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je u nedjelju izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine samo sat nakon što su u zemlji završeno glasanje na općim izborima, no rekao je da izmjene neće utjecati na glasove glasača
“One [izmjene] se ne odnose na direktne izbore, već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu indirektno izabranih tijela”, rekao je on u pismu koje je objavljeno na web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR).
“Nametnuo sam mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali”, napisao je Schmidt.
‘Cilj odluke je spriječiti paralizu Federacije BiH’
Izborni zakon Bosne i Hercegovine predmet je prijepora između dvije vladajuće stranke – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, koja traži izmjene Izbornog zakona po modelu takozvanog legitimnog predstavljanja, što bi dalo veća prava etničkim narodima, dok njihovi koalicioni partneri iz Stranke demokratske akcije (SDA), kao i neke lijeve stranke, u tome vide dodatnu etničku podjelu zemlje.
Zbog tog spora nije bilo moguće formirati entitetsku vladu u Federaciji Bosne i Hercegovine još od izbora 2018. godine.
Odlukama koje je u nedjelju nametnuo visoki predstavnik se, prema objavi iz OHR-a, uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi za formiranje vlasti, “čime se osigurava funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine”.
“Cilj im je spriječiti paralizu Federacije Bosne i Hercegovine nakon izbora tako što će se osigurati da izborni rezultati budu provedeni, nove vlade formirane, a da institucije mogu funkcionirati”, rekao je Schmidt.
‘Nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona’
“Moje odluke će pomoći kako bi ova država bila u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate”, rekao je visoki predstavnik, prethodno objašnjavajući kako njegova odluka “nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona, koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana”.
“Ovo, također, nije provedba odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo to uraditi, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe dejtonskog Ustava države je isključivo pravo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.”
U više međunarodnih presuda Bosni i Hercegovini je naloženo da osigura mehanizme kako bi u državno Predsjedništvo mogli biti birani pripadnici nacionalnih manjina, poput Roma ili Jevreja, što je pravo koje je trenutno uživaju samo za tri etničke grupe – Bošnjaci, Srbi i Hrvati.IZVOR: AL JAZEERA I AGENCIJE
POVEZANE
- Opći izbori u BiH: Po čemu je birački proces drugačiji od prethodnihViše od 3,3 miliona registriranih glasača bira 518 zvaničnika, koji će popuniti kantonalne skupštine, entitetski i državni parlament te Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.Dužina videa 02 minutes 08 seconds02:08Published On 02 Oct 202202 Oct 2022
- Građani BiH kažu da mladima treba dati šansu na izborimaPitali smo građane Mostara, Banje Luke i Sarajeva na temelju čega su odlučili kome će dati svoj glas na općim izborima u Bosni i Hercegovini.Dužina videa 02 minutes 12 seconds02:12Published On 02 Oct 202202 Oct 2022
- Schmidt: Reforma Izbornog zakona nakon općih izbora u BiHVisoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini najavio je ustrajati na promjenama Izbornog zakona ove zemlje bez obzira na očekivane otpore.Published On 29 Sep 202229 Sep 2022
VIŠE IZ RUBRIKE BALKAN
- Trivić: Pratit ćemo nacionalnu politiku koja se kreira u Beogradu
- CIK BiH objavio preliminarne rezultate općih izbora
- Čović: Bez hrvatskog naroda neće se moći voditi politika u BiH
- Šarović priznao poraz u utrci za Predsjedništvo BiH
