Turković zatražila od svjetskih lidera da zaustave izbornu reformu u BiH

N1 BiH 26. avg 2022

Izvor: BeFunky montaža

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković pozvala je američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i druge svjetske lidere da zaustave intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon navodeći da sa nametanjem tih izmjena ide na ruku HDZ-u BiH nazivajući ovu stranku ekstremno desnom.

Upozorila je na moguće posljedice ukoliko se te izmjene nametnu navodeći da su one protivne demokratskim vrijednostima te da se vrši pritisak na Schmidta da to i uradi.

U pismu koje je Turković napisala 24. augusta navedeno je da je predložena izborna reforma vrlo osporavana te da se njom favorizuje ekstremno desna politička stranka bosanskih Hrvata, zatim HDZ ističući da se time ide protiv osnovnih demokratskih vrijednosti slobodnih i poštenih izbora.

Izvor : N1 (Pismo koje je Bisera Turković uputila svjetskim liderima)

Istakla je i to da bi se Prijedlogom izmjena Izbornog zakona koje je najavio Schmidt dodatno diskriminisali Jevreji i Romi koji se ne bi mogli birati na vodeće pozicije u državi.

Dalje poručuje kako se tim izmjenama nastavlja manipulisati izbornim jedinicama u BiH čime bi došlo do prezastupljenosti birača bosanskih Hrvata iz HDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiH.

“Ovaj prijedlog izborne reforme je dobio na snazi u nekim evropskih prijestolnicama zahvaljujući snažnom lobiranju hrvatske vlade, gdje je HDZ također na vlasti, koji prijeti da će natjerati Ured visokog predstavnika u BiH da donese vrlo osporavani prijedlog izborne reforme”, navela je Turković u pismu.

Istakla je da bi bilo kakvo zvanično odobravanje ovakve destruktivne politike prijeti jezgru demokratskih vrijednosti za koje su se borili u ratu te da su manjine vijekovima sastavni dio tkiva koji čini BiH.

“O njihovom isključivanju na osnovu njihove etničke pripadnosti ili vjere ne smije se pregovarati“, piše ministrica Turković.

Na kraju je pozvala Blinkena i ostale da podignu glas protiv izborne reforme i destabilizacije BiH, te je ponudila i da se lično sastanu kako bi detaljnije objasnila navedene zahtjeve i stavove.

Osim Blinkenu, ovo pismo je upućeno i ostalim relevantnim političkim faktorima – članicama Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC), članicama zemalja G7.

Članice G7 su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka i Japan, a PIC-a Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka Republika, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kanada, Kina (povukla se u svibnju 2000), Luksemburg, Mađarska, Malezija, Maroko, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Oman, Pakistan, Poljska, Portugal, Rumunija, Ruska Federacija, Saudijska Arabija, Savezna Republika Jugoslavija (sada države Srbija i Crna Gora), Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Slovenija, Španija, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske; visoki predstavnik, Arbitražno vijeće za Brčko (rasformirano 1999. nakon objavljivanja konačne odluke o statusu Brčkog), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska komisija, Međunarodni komitet Crvenog križa (ICRC), Međunarodni tribunal za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), Međunarodni monetarni fond (IMF), Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Prelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES; ukinuta u januaru 1998.), Sjevernoatlantski savez (NATO), Svjetska banka, Ujedinjeni narodi (UN), Vijeće Evrope, visoki komesar UN-a za ljudska prava (UNHCHR), i visoki komesar UN-a za izbjeglice (UNHCR). 

Komentariši