Broj ljudi koji se suočava s akutnim nedostatkom hrane u svijetu se više nego udvostručio na 345 miliona od 2019. zbog pandemije covida-19, sukoba i klimatskih promjena, objavio je Svjetski program za hranu (WFP).
Prije krize s koronavirusom, 135 miliona patilo je od akutne gladi širom svijeta, rekla je Corinne Fleischer, regionalna direktorica WFP-a. Od tada su brojke porasle, a očekuje se da će i dalje rasti zbog klimatskih promjena i sukoba.
KOMBINIRANI UČINAK COVIDA, KLIMATSKIH PROMJENA I RATA U UKRAJINI
Utjecaj ekoloških izazova još je jedan destabilizirajući čimbenik koji može potaknuti nestašicu hrane i dovesti do sukoba i masovnih migracija.
- Svijet si ovo jednostavno ne može priuštiti”, rekla je Fleischer.
- Sada vidimo 10 puta više raseljavanja u cijelom svijetu zbog klimatskih promjena i sukoba i naravno da je to međusobno povezano. Stoga smo stvarno zabrinuti zbog kombiniranog učinka covida, klimatskih promjena i rata u Ukrajini”, rekla je.
Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, utjecaj ukrajinske krize imao je goleme reperkusije, rekla je Fleischer, naglašavajući i uvoznu ovisnost regije i njezinu blizinu Crnog mora.
- Jemen uvozi 90 posto svojih potreba za hranom. A oko 30 posto iz regije Crnog mora – rekla je Fleischer.
ZAPADNI DONATORI SUOČILI SE S EKONOMSKIM IZAZOVIMA S RATOM U UKRAJINI
WFP podržava 13 miliona od 16 miliona ljudi kojima je potrebna pomoć u hrani, ali ta pomoć pokriva samo polovicu dnevnih potreba zbog nedostatka sredstava.
Troškovi su porasli u prosjeku za 45 posto od covida, a zapadni donatori su se suočili s ogromnim ekonomskim izazovima s ratom u Ukrajini.
U zemljama izvoznicama nafte poput Iraka, koje su imale koristi od porasta cijena nafte nakon izbijanja rata u Ukrajini, također je ugrožena sigurnost hrane.
Irak treba oko 5,.2 miliona tona pšenice, ali je proizveo samo 2.3 miliona tona, rekla je. Ostalo se moralo uvoziti, što je bilo skuplje nego ranije.
