Mehmed Sultanović 22/08/2022
O imenovanju sudija federalnog Ustavnog suda i izmjenama Izbornog zakona večeras smo u našoj emisiji ‘7 Plus’ Hayat TV-a razgovarali sa Farisom Vehabovićem, sudijom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Vehabović je na početku podsjetio da je bio sudija Ustavnog suda Federacije, te da nije bilo razgovora sa nosiocima političkih funkcija kada je u pitanju imenovanje.
- Taj posao obavlja Vijeće i spisak sudija se dostavlja Domu naroda na potvrđivanje. Ovo sada što radi Čavara izlazi iz okvira funckije predsjednika Federacije. To je pokušaj odabira onih koji su politički podobni. Postupci koji proizađu iz izbornog procesa idu preko Suda BiH, rijetko je moguća situacija da predmet koji se odnosi na izborni proces završi na Ustavnom sudu Federacije, ali imamo situaciju da i u Ustavnom sudu BiH fali jedan sudija koji nije izabran. Ukoliko želimo da imamo državu u kojom imamo vladavinu prava, onda moramo voditi računa da sudovi imaju dovoljan broj sudija, tužilaca, koji mogu odgovoriti obavezama – pojasnio je Vehabović.
Dodaje kako je VSTV tijelo koje se kroz razgovor sa kandidatima za sudije Ustavnog suda fokusira na zadatke i poslove koje bi sudije trebali obavljati.
- Logika je da se prihvati lista onakva kakva je predložena od VSTV-a redoslijedom kako je i urađeno, ali to je do potpredsjednika i predsjednika Federacije. Nepotrebna je situacija da predsjednik Federacije predloži jednog kandidata kojeg će odbiti potpredsjednici i obratno. To je beskonačna igra u kojoj smo mi posmatrači. Ne vidim svrhu i cilj koji se time želi postići – kazao je Vehabović.
Smatra kako nije moguće očekivati smjenu onih koji ne rade svoj posao u državi u kojoj je sa malim brojem ruku moguće blokirati bilo kakav proces.
- Čitav problem vezano za izmjene Izbornog zakona jeste da se pokušava naći način koji bi eliminsao političku odgovornost i dao vlast onima koji imaju većinu u Domovima naroda. U Evropskim presudama za ljudska prava je jasno naznačeno da svaki građanin mora imati jednaka prava. Mislim da bilo kakva odluka koja bi išla u pravcu eliminacije ljudi koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda bila suprotna presudama Evropskog suda za ljudska prava – istakao je Vehabović.
Smatra kako bi odgovornost trebalo potražiti na političkoj strani.
- Postoje institucije koje bi trebale da rade svoj posao, ljudi koji bi trebali brinuti da institucije rade svoj posao i postoji Visoki predstavnik koji treba da brine da se poštuje mirovni sporazum i Ustav BiH koji u jednom od svojih članova potvrđuje da je BiH demokratska država. Konstitutivnost je pomenuta u preambuli. U samom tekstu se spominje u dva navrata, od toga u jednom mjestu u zagradi. Konstitutivnost ne može biti brana da se uspostavi demokratska država – poručio je Vehabović.
(M. Sultanović)
