Vjerski lideri u BiH zajedno protiv nasilja nad ženama


Edukacije vjerskih službenika podrazumijevaju rad s Centrima za socijalni rad, mentalno zdravlje i drugim organizacijama civilnog društva, te sigurnim kućama. (FOTO: Protojerej Neven Marinković s parohijanima ispred crkve u selu Kozica)

Edukacije vjerskih službenika podrazumijevaju rad s Centrima za socijalni rad, mentalno zdravlje i drugim organizacijama civilnog društva, te sigurnim kućama. (FOTO: Protojerej Neven Marinković s parohijanima ispred crkve u selu Kozica)Podijelite

Više od 60 vjerskih lidera i liderica iz tri vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini(BiH) šest godina uči o načinima sprečavanja nasilja nad ženama, ali i nasilja uopće.

Za Marka Vidovića, svećenika u Prijedoru, projekt koji zajednički provodi nekoliko organizacija u suradnji s UN Women u BiH, prilika je da znanje o prevenciji nasilja, osim s članovima vjerske zajednice, podijeli i s djecom kroz vjeroučiteljski posao.

Župnik Vidović radi u 16 škola, gdje katoličkom vjeronauku uči djecu, njih tek po jedno ili dvoje na širem području Prijedora.

“Mnogo sam naučio. Imate situacije gdje neko vrši nasilje, a mnogi ga u tome podržavaju, u školama recimo. Moramo učiti mlade da kažu da to nije uredu, da ne podržavaju takve stvari”, kaže za Radio Slobodna Evropa(RSE).

Župnik Vidović u Crkvi u Prijedoru
Župnik Vidović u Crkvi u Prijedoru

Projektu osnaživanja vjerskih lidera u prevenciji nasilja priključio se svjestan da žene u BiH često godinama trpe nasilje.

“Nemaju gdje, nisu financijski neovisne, ne znaju šta da rade”, kaže i dodaje da pomaže onako koliko može.

“Znam sve svoje članove i mogu vidjeti ko trpi. I mogu pristupiti, ukazati na neke stvari”, ističe on.

Načelo vjere i jasna filozofija islama motivirala je i imama iz Sanskog Mosta Salema Hurića da se aktivnije uključi u prevenciju svih oblika nasilja.

Nije rijetkost da pojedini konzervativni islamski “vjerski influenceri” ili online propovjednici u BiH često daju sporna tumačenja o položaju ili mogućnostima i slobodama žene muslimanke, umanjujući ili potpuno dovodeći u pitanje pravo žene da radi, da se obrazuje.

Hurić, imam džamije u mjestu Skucani Vakuf u Sanskom Mostu, kaže da su ovakva tumačenja potpuno netačna.

“Ne znam hoćete li me razumjeti – neću kazati da su žene ravnopravne, nego i ravnopravnije od muškaraca. Islam je tu jasan. Islam kao filozofija i religija zagovara apsolutno ravnopravnost i čak daje prednost ženama nad muškarcima. Nema dileme da može biti drukčije”, kaže on i dodaje da su nasilje i nepravda svima zabranjeni.

Kroz projekta je, kaže, naučio mnogo, kako prepoznati osobu koja trpi nasilje i mehanizme i kako joj može pomoći.

Salem Hurić, imam
Salem Hurić, imam

Propitivati tradicionalne odnose muškarca i žene

Projektu započetom 2016. godine, najprije su se priključila dva imama iz Sanskog Mosta, na zapadu BiH, s organizacijom Centra za implementaciju mira.

“Oni su prepoznali važnost rada na ovom projektu i pomogli nam da okupimo jednu grupu vjerskih lidera iz sve tri konfesije”, kaže Nađa Hasanović iz ovog Centra.

Edukacije vjerskih službenika podrazumijevaju rad s Centrima za socijalni rad, mentalno zdravlje i drugim organizacijama civilnog društva, sigurnim kućama, kako bi se najprije sagledala ozbiljnost problema.

“Koliko je ukorijenjen i koliko dugotrajno treba raditi na njegovom iskorjenjivanju. Prodrmavanje tog ustaljenog odnosa moći u BiH, ovo je tradicionalno, patrijarhalno društvo. Kad imamo vjerske lidere koji propituju te odnose, i to zajedno, to je jako važno, pa i zvuči revolucionarno”, ocjenjuje Hasanović.

Zadaća vjerskih lidera je da u svojim lokalnim zajednicama u okvirima vjerskih okupljanja promoviraju poruke i prenose znanja koja imaju, pokreću diskusije i propituju ustaljene obrasce.

“Vjerski lideri često kažu da se nađu u situacijama da žene traže pomoć, jer ih vide kao sigurnu tačku kojoj se mogu obratiti, a oni možda još nisu dovoljno osviješteni šta žene mogu uraditi u takvoj situaciji, gdje se obratiti”, navodi Hasanović.PROČITAJTE I OVO:Pranje, ribanje, škola, posao… u stripu!

Zato, dodaje, vjerski lideri moraju glasno kritički govoriti o problemu nasilja, presiji nad ženama, tradicionalnim stavovima i biti izvor informacija.

A jedan od razloga da se vjerski lideri uključe, imam Hurić vidi u podatku da se više od 90 posto građana u BiH izjašnjava kao vjernici.

“Zašto ne iskoriti te mogućnosti za dobro. Kad implementiramo u svojim lokalnim zajenicama sve što smo naučili i što čemo načiti, mislim da će rezultati biti vidljivi”, kaže Hurić za RSE.

Mirna zajednica za duhovni mir

Mirna vjerska zajednica protojereja Nevena Marinkovića, u mjestu Koprivna, u opštini Oštra Luka na zapadu BiH, je svakodnevna zadaća.

“Tamo gdje zajednica nije mirna, gdje ima nekih iskrica, nekih problema, mi ne možemo te aktivnosti provoditi kako treba. Tamo gdje je zajednica turbulentna, gdje su krize, gdje jedni ne razumiju druge, gdje su žene u nekom nižem rangu, to je veliki problem za zdravo funkcinisanje zajednice”, kaže Marinković.

Propovjed Nevena Marinković na Javanđelje o poštovanju (moderno prevedeno o toleranciji i nenasilju)
Propovjed Nevena Marinković na Javanđelje o poštovanju (moderno prevedeno o toleranciji i nenasilju)

Zato se priključio projektu i svakodnevno primjenjuje naučeno.

“Koristimo resurse koje imamo i koji su nam korisni u prevenciji nasilja”, kaže Marinković.

Upozorava na činjenicu da je nasilje sve raširenije, kako online tako i u stvarnom svijetu.

“Nekad je to možda bilo lakše da se nasilje prevenira, jer su ljudi bili izolovaniji, a danas imate različite načine komunikacije, ljudi putuju, i samim tim dobijate i pozitivne ishode tih društvenih tokova. Imate ‘moderne’ oblike nasilja s kojima se ranije nismo ni susretali”.

Posebno zabrinjavajuće je, smatra, što su mladi okruženi nasiljem.

“Naša želja je da budemo podrška i njima”, kaže protojerej Marinković.PROČITAJTE I OVO:Femicid u BiH: Stvarnost, bez pravne kvalifikacije

“Nijedan sveštenik, svećenik ili imam ne želi nasilje”

Župan Vidović kroz rad s djecom u 16 škola primjećuje kako se dobro slažu bez obzira na vjersku pripadnost, slave rođendane, komuniciraju, lajkaju, prijatelji su jedni drugima.

Više nego dobro funkcioniraju i vjerski lideri jedni s drugima, i kroz ovaj, ali i brojne druge projekte i inicijative.

“Mene je hodža jednom zamijenio kad nisam mogao jednom djetetu otići u školu. Katoličke djece ima malo, ali u mnogo škola. To su naselja s malo povratnika katolika. I hodža je bio sat vremena s djetetom, dao mu slikovnicu da se malo zabavi. Dakle, mi funkcioniramo, radimo zajedno”, ispričao je Vidović.

Međutim, ocjenjuje, problemi među ljudima nastaju kad se s političkog vrha “počne zaoštravati”.

“Evo sad imamo izbore, svi od svih ugroženi. I to kod ljudi prolazi, a to nije tačno”.

Slično razmišlja i protojerej Marinković, koji se susretao i sa stereotipima da su vjerske zajednice uzroci nestabilnosti, da potiču na nekakav sukob.

“Nijedan sveštenik, svećenik ili imam ne želi sukobe i nasilje. Potrebna je stabilnost i mir u našim zajednicama. Smatram da su svaka komunikacija i razgovor dobri i da trebamo što više razgovarati. To je isto jedna vrsta poruke – kad fratar, sveštenik i hodža sjednu i razgovaraju i rade zajedno na nečemu”, kaže on.

Nasilje nad ženama u BiH

Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova u BiH iz 2021. godine, svaka treća žena je žrtva nasilja, a svaka druga starija od 15 godina doživjela je neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja.PROČITAJTE I OVO:'Došla k'o na plažu i nemoguće je voljeti’: Rječnik u parlamentima u BiH

Iz UN Women navode da je projekt, koji u BiH provode s Institutom za populaciju i razvoj iz Sarajeva uz pomoć Vlade Švedske, jedinstven upravo zbog sepicifičnosti da u zemlji na malom prostoru djeluje više vjerskih zajednica, te da se na sličan način pokušava provesti i u Jordanu, imajući u vidu položaj žena u toj zemlji, ali i značaj religije u društvu.PROČITAJTE I OVO:'Dosta smo šutjele’: Hiljade ispovijesti o nasilju preplavile mreže

Komentariši