Od početka ruske invazije na Ukrajinu, kineski predsjednik nijednom nije razgovarao sa liderom Ukrajine, dok je sa Putinom pričao nekoliko puta.
Vedrana Maglajlija 20 Aug 2022
U višemjesečnim diplomatskim naporima ukrajinskih vlasti, pogotovo predsjednika Volodimira Zelenskog, da se obrate međunarodnoj zajednici i zatraže pomoć u okončavanju rata, mnogi zvaničnici rado su se odazivali na pozive i održavali razgovore sa kolegama iz Kijeva.
Međutim, najmoćniji akter među njima, kineski predsjednik Xi Jinping, ostao je gluh na ove apele, držeći se svoje politike neutralnosti koju je Peking proglasio na početku ruske invazije na Ukrajinu.
Stoga ne čudi nedavni poziv Zelenskog Xiju, putem South China Morning Posta, na direktne razgovore, kako bi od njega tražio da Peking iskoristi svoj ekonomski utjecaj u odnosu sa Rusijom i pomogne da se završi rat u Ukrajini.
“Kina bi kao velika i moćna zemlja mogla istupiti i postaviti Rusku Federaciju na svoje mjesto”, rekao je ukrajinski lider, dodavši kako je siguran da bi bez kineskog tržišta Rusija napokon počela da osjeća potpunu ekonomsku izolaciju.
Zelenski je u intervju za medijsku kuću sa sjedištem u Hong Kongu naveo i da zvanično traži razgovore sa Pekingom još od početka invazije, ali da se to za sada nije desilo. Kako je dodao, imao je jedan razgovor sa Xijem prije godinu dana, odnosno prije invazije.
Nakon intervjua za South China Morning Post, Zelenski je na sastanku hiljadu studenata koji je organizirao Nacionalni univerzitet Australije, rekao kako bi “želio da se Kina pridruži jedinstvenoj poziciji u svijetu o tiraniji Rusije nad Ukrajinom”. Dodao je da se Kina drži neutralnosti, te da je to bolje nego da se “pridruži Rusiji”.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, radi se o diplomatskoj strategiji Kijeva koja je usvojena kada je invazija počela, ali koja očigledno ne daje rezultate. Ako Zelenski poziva Xija na razgovore putem kineskih medija, to znači da diplomatski kanali ne postoje, ističu analitičari.
Također, primjećuje se i da je ton obraćanja Zelenskog Kini blaži od onoga prema zapadnim partnerima kada ih kritikuje zbog, kako smatra, nedovoljnog slanja oružja ili nedovoljne pomoći Ukrajini.
U tom kontekstu, treba istaknuti i da su ukrajinski zvaničnici bili veoma tihi tokom posjete predsjedavajuće Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, dok je Moskva na sva zvona govorila da se radi o “provokaciji”.
Koliko je Kina neutralna?
S druge strane, Xi je od početka invazije dva puta javno razgovarao sa Putinom, kojeg je uoči ruskog napada na Ukrajinu nazvao svojim “najboljim prijateljem”, tokom njegove posjete Pekingu i otvaranju Olimpijskih igara.
Većina stručnjaka slaže se da je Putin već tada Xija upoznao šta smjera u Ukrajini, a da je kineski predsjednik dao zeleno svjetlo jer mu je to bilo predstavljeno kao brza vojna operacija koja će se lako završiti.
Kina nikada nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu te je zauzela stav da je Moskva bila isprovocirana da djeluje zbog širenja NATO-a u Evropi.
Do sada se suzdržavala u Vijeću sigurnosti i Generalnoj skupštini Ujedinjenin naroda kada se radilo o osuđivanju ruske invazije. Umjesto toga je pozivala na dijalog između dvije strane, istovremeno osuđujuću zapadnu vojnu pomoć Kijevu i sankcije Moskvi.
Kina je povećala uvoz ruskih energenata otkako je rat počeo, pomažući Moskvi da prebrodi zapadni bojkot ruske nafte i gasa. Međutim, kada se pogledaju drugi sektori, saradnja između dvije zemlje nije tako sjajna. Naprimjer, kineski tehnološki divovi odlaze iz Rusije jer se boje zapadnih sankcija, a i više koristi imaju od zapadnih tržišta.
Istovremeno, izvještaji pokazuju da su kineske investicije u Rusiju u sklopu globalnog kineskog projekta “Pojas i put” prvi put pale na nulu, ukazujući na to da Peking želi da izbjegne sankcije. Zapravo, Kina nije napravila nijedan ugovor sa Rusima u okviru ove inicijative u prvoj polovini ove godine, kako je ranije objavio Financial Times.
Također, Kina nikada nije dala nikakvu vojnu pomoć Rusiji, iako će krajem augusta izvesti drugu vojnu vježbu sa ruskim snagama. Analitičari smatraju da je to potez kojim Moskva želi pokazati da se okreće Istoku, da ima Kinu i da ne treba Zapad. Međutim, navode da to ne prolazi dobro kod domaće publike jer Rusi nemaju neku percepciju svoje zemlje kao istočne države.
Historijski, nikada nije ni bilo toliko povjerenja između Kine i Rusije. Iako su obje bile u komunističkom bloku, Sovjetski savez je sa visine gledao na Peking što Mao Ce Tung nije mogao podnijeti te je došlo do raskola. Stoga bi se moglo reći da u suštini i nema stvarnih bliskih veza između Kineza i Rusa.
Iako su Putin i Xi uoči invazije na Ukrajinu proglasili “partnerstvo bez granica”, to nije partnerstvo jednakih. Kina je najznačajniji ruski trgovinski partner, dok Rusija nije među 10 najznačajnijih kineskih trgovinskih partnera. Ipak, Kina od Rusije može dobiti jeftiniju energiju, a gas i nafta su joj itekako potrebni.
Pritisak SAD-a
Na sastanku grupe G20 na Baliju u julu, američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je pritisnuti Kinu da se odrekne prijateljstva s Moskvom, zbog čega je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi naglasio da je Peking neutralan te optužio SAD za “fobiju prema Kini”, dodavši da je američka politika “slijepa ulica” bez izlaza.
Peking smatra da je američki predsjednik Joe Biden “slab” te da će demokrate izgubiti izbore za Kongres. Stoga ne vjeruje da će ova administracija uspjeti utjecati na Peking.
Biden se još uvijek nije sastao licem u lice sa Xijem, otkako je postao američki predsjednik.
Nakon sastanaka G20 postalo je jasno koliko je Xi lojalan Putinu i koliko je malo vjerovatno da će pomoći SAD-u da okonča rat u Ukrajini.
Kineski analitičari smatraju da je za Peking najgora opcija poraz Rusije u ratu (pogotovo sa prozapadnim režimom u Moskvi) jer će to imati najveće geostrateške posljedice po Kinu, budući da bi ostala izolirana bez Rusije u svijetu koji vodi Zapad predvođen SAD-om.IZVOR: AL JAZEERA
