Mogu li nuklearke u Ukrajini postati nova Hirošima?

Na 77. godišnjicu atomske katastrofe u Hirošimi, Rusija je u Ukrajini granatirala najveću nuklearnu elektranu u Evropi.

07 Aug 2022

Da je situacija na nuklearnoj elektrani u Zaporožju nejasna, opasna i izvan međunarodne kotrole upozoravaju u Međunarodnoj agenciji za nuklearnu energiju UN-a (Reuters)

Rat u Ukrajini pokrenuo je mnoge otvorene debate – da li smo na pragu Trećeg svetskog rata? Da li traje prvi svetski kiber rat sa nepredvidivim posledicama? I da li Putin, preteći raketama Zapadu, najavljuje nuklearni rat?

U jednoj od zatvorenih debata u kojima sam učestvovao, jedan istaknuti srpski intelektualac proevropske i leve orijentacije postavio je pitanje – kakva je razlika između američkih i ruskih bombi? Da li ima razlike između bombi kada padaju na Bagdad ili Kijev? Da li postoji razlika između strane vojne intervencije Zapada u Avganistanu, Siriji ili Libiji i „specijalne vojne operacije“ Rusije u Ukrajini?

Moj odgovor bio je formulisan takođe pitanjem: Da li, po vašem, onda i Rusi imaju pravo da upotrebe nuklearno oružje kako bi, kako kažu, „denacifikovali“ i „demilitarizovali“ Ukrajinu, te okončali taj veliki evropski rat?

Moj sagovornik je ćutao.

Naravno da je komparativna metoda u društvenim naukama često nezahvalna da protumači složene procese, kao što je uostalom ovaj ratni sukob u Ukrajini. Zato slepa Srbija u napadu na Ukrajinu vidi samo produženje zapadnog imperijalizma, a ne školski primer vojne agresije Rusije na susednu državu. Međutim, kad se pomene nuklearni rat, uporedna analiza dobije primesu straha i narušavanja vlastitog komfora. Tako je i u debati moj sagovornik zaćutao na to da li onda i Putin može da nam pošalje bombe i brže okonča rat protiv „nacizma“, onako kako su to učinile Sjedinjene Američke Države 6. i 9. avgusta, pre 77 godina.

Dalje od Rusije i blizu EU-a

Putin je na početku agresije na Ukrajinu najavio da ne isključuje mogućnost upotrebe nuklearnih bojevih glava. Pre nekoliko dana ruski šef države je dao sasvim suprotnu izjavu, da ne planira upotrebu nuklearnog oružja. Sve zvuči kao pre rata, kada su se u Kremlju kleli da se Amerikancima priviđa ruski napad na Ukrajinu. Pojedini zapadni lideri, poput Makrona i Šolca, stalno upozoravaju da ne treba Rusiju saterati u ćošak, jer će njihov predsednik da pritisne crveno dugme. Ali u kakav je to ćošak Putin sateran? Možda novom ukrajinskom protivofanzivom, u tuđoj kasabi kod Hersona?

Upravo na godišnjicu lansiranja nuklearne bombe na Hirošimu, ruska vojska granatirala je nuklearnu elektranu u Zaporožju, koja je najveća nuklearka u Evropi. Prema izveštaju Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine, projektili su pogodili elektrosnabdevanje dela sistema, a ruske granate su pale nedaleko od energobloka, gde se nalazi nuklearni reaktor. Da je situacija na nuklearnoj elektrani u Zaporožju nejasna, opasna i izvan međunarodne kotrole upozoravaju u Međunarodnoj agenciji za nuklearnu energiju UN-a, a šef dilomatije EU Žozef Borel osudio je vojne aktivnosti ruske vojske u blizini nuklearke.

Ukrajina ima četiri aktivne nuklearne elektrane, osim pomenutog Zaporožja, preostale tri – Rovno, Hmeljnick i Južnoukrajinska – smeštene su u zapadnom delu Ukrajine. Upravo na teritoriji koja je dovoljno daleko od Rusije, a dovoljno blizu EU i teško da će Moskva te teritorije uspeti da zauzme.

Godišnjica upotrebe nuklearnog oružja podseća nas na okretanje, pre 77 godina, nove stranice u istoriji ratovanja. Kraj svih velikih ratova. Zato se nuklearni rat ne smatra ratom, već totalnim uništenjem u kojem nema pobednika. A da li je moglo drugačije? Naravno da je moglo i trebalo. Japan je moglo poraziti i bez takve ljudske žrtve. I bez toga je bio spreman na kapitulaciju, a smatra se da je u udaru poginulo najmanje 140.000 stanovnika Hirošime i 74.000 Nagasakija.

Odbrana i sigurna pobjeda

U nameri da uzdigne Rusiju i Putinizam, Vladimir Vladimirovič svesno je sve nas vratio osam decenija unazad, na nultu tačku shvatanja savremenog ratovanja. Biće po mome, ili nas uopšte neće biti, poručuje svetu Putin zagledan u prošlost. U svoj izmišljeni rat protiv „nacizma“ on uspešno vuče polovinu država G20, sklonih autoritarizmu i željnih novog svetskog pozicioniranja.

I to nije bezazleno. Između ratovanja najsavremenijom artiljerijom i dronovima, koji se u u punom asortimanu po prvi put upotrebljavaju u Donbasu, i nuklearnog rata postoji niz nijansi oružja za masovno uništenje, hemijskog i biološkog. Pojedini presedani su već napravljeni sa upotrebom hlora i sarina u Siriji.

Rusija je u martu sazvala sastanak Saveta bezbednosti UN da bi ponovila nepotkrepljene tvrdnje da u Ukrajini, uz američku podršku, rade laboratorije za biološko ratovanje. Pokretanje javne debata od stane Moskve o tome da Ukrajina razvija biološko naoružanje je mogući scenario da se rat u Ukrajini proširi na upotrebu oružja za masovno uništenje. Vašington i njegovi saveznici izrazili su zabrinutost da Rusija širi nedokazanu tvrdnju kako bi pokrenula sopstvene biološke ili hemijske napade.

Svakako, Putin je svestan da je upotreba nuklearnog naoružanja i oružja za masovno uništenje pucanj samom sebi i svojoj „Novorusiji“ u koleno. Ali to nije samo poslednja lična zaštita koju do sada nije iskoristio ni jedan svetski diktator, to je i sigurna pobeda kojom je okončan Drugi svetski rat.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.IZVOR: AL JAZEERA


  • Boris VargaBoris Varga je novinar, publicista i nezavisni analitičar. Magistrirao je međunarodno novinarstvo u Lavovu (Ukrajina) i doktorirao na savremenim političkim sistemima na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Sfera njegovih interesovanja su tranzicione bivše socijalističke republike evroazijskog regiona. 

Komentariši