Knin: Proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Središnja svečanost održava se u Kninu na stadionu NK Dinara, a hrvatski lideri održali su prigodne govore.

Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 hiljada ljudi, oslobodile su brojne gradove i prometnice te su izbile na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH (Pixsell)

05 Aug 2022

​Svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti počelo je ​u 6,30 sati budnicom ulicama Knina, grada na čijoj se tvrđavi prije 27 godina ponosno zavijorila hrvatska zastava označivši pobjedonosno napredovanje vojske i policije u opsežnoj akciji oslobađanja okupiranih područja domovine, prenosi Hina.

Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u 84 sata oslobođeno 11.000 kvadratnih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Središnja svečanost održava će se u Kninu na stadionu NK Dinara, uz učešće državnog vrha.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da su hrvatski branitelji “kamen temeljac naše slobode i demokracije”, a da Vlada neće dopustiti da se dovodi u pitanje pravedan i legitiman karakter Domovinskog rata, niti da se optužuju njeni ratni heroji.

‘Pravo na slobodu i državu’

“Gotovo 900 godina Hrvati nisu slobodno upravljani vlastitom sudbinom, već su na svojoj zemlji bili potčinjeni raznim stranim vladarima i tuđinskim režimima, sve dok, u vremenu tektonskih promjena na europskom kontinentu, uz viziju predsjednika Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja te jedinstvo cijelog hrvatskog naroda nismo ostvarili pravo na slobodu i pravo na hrvatsku državu”, istaknuo je Plenković u govoru.

Rekao je da su hrvatski branitelji, od kojih su mnogi žrtvovali svoju budućnost za budućnost domovine, dali najveći doprinos u ostvarenju prava na slobodu i hrvatsku državu.

Istaknuo je kako je veličanstvena pobjeda u „Oluji“ bila je odlučujuća, te je omogućila da “iz nametnutog rata izađemo kao pobjednici, sa svakim milimetrom hrvatskog teritorija pod ustavno-pravnom vlašću Republike Hrvatske”.

Oluja je omogućila mir i u Bosni i Hercegovini, njome je spriječeno da se u Bihaću dogodi genocid kao u Srebrenici, a omogućen je Dejtonski mirovni sporazum, dodao je. Plenković je poslao poruku Srbiji, istaknuvši da će Hrvatska nastaviti raditi na miru, dobrosusjedstvu, stabilnosti i dijalogu, ali to očekuje i od svih svojih susjeda.

“U posljednje vrijeme ponovno se pokušava Hrvatsku prokazivati lažnim, ali jalovim optužbama o protjerivanju srpskog stanovništva iz Hrvatske 1995., iako je poznato da ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji s Beogradom prisililo na evakuaciju iz Hrvatske, što su i sami srpski pokajnici potvrdili u svojim iskazima u Hagu i potkrijepili dokumentima”, kaže Plenković.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je kako je Hrvatska svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno, a u svom govoru usredotočio se na pitanje položaja Hrvata u BiH te na odlazak Srba 1995. godine, čemu je prethodila “pohlepa i glupost vlastodržaca u Beogradu”.

“Hrvatska je svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno, nego skupo, uz visoku kamatu. Svjesni da je ova zemlja jedino bitna nama, da je jedino nama stvarno stalo do ove zemlje i da su svi drugi samo promatrači”, rekao je Milanović na obilježavanju Dana pobjede.

Milanović: Nismo imali municije za više od dvije sedmice

Govoreći o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, naveo je kako “iza nas skoro 30 godina gledanja, rada, pokušaja pregovora, ratovanja, uzaludnih vjerovanja, razočaranja, ljutnje i u nekim trenucima očaja”.

Hrvatski narod u BiH ne samo da je obespravljen, nego ga se i vrijeđa, a vrijeđa se i ljude koji su vodili ovu zemlju, a Hrvatsku prokazuje kao kolijevku zajedničkog zločinačkog pothvata, naveo je Milanović.

Za odlazak Srba krivi kratkovidnost i oholost onih koji nisu htjeli pristati na plan Z4.

Podsjetio je da taj plan međunarodne zajednice nije bio povoljan za Hrvatsku, no hrvatsko vodstvo ga je krajem jula 1995. bilo spremno prihvatiti iako bi za taj potez bilo kritizirano.

Hrvatska je svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno, rekao je Milanović (Davor Puklavec / Pixsell)

VRO “Oluja” bila je veliki rizik i neizvjesnost, koja danas izgleda jednostavno i rutinski, ali treba se znati da Hrvatska vojska tada nije imala municije za više od dvije sedmice borbe i moralo se djelovati brzo i sačuvati ljude u uvjetima međunarodnog embarga i stalnom strahu od sankcija dodao je.

Podsjetio je da se vojska bosanskih Srba nije predala, nego ju je slomila Hrvatska vojska.

“Ne samo da nam nije rečeno ni hvala, nego nas se dan-danas sumnjiči kao okupatore i tipove loših namjera”, rekao je.

Na pomoćnom igralištu stadiona NK Dinara organiziran je taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja, koji će građani moći razgledati od 8 do 16 sati.

Izaslanstva će polagati vijence kod spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95” na Trgu Ante Starčevića od 9 sati.

Podizanje zastave Republike Hrvatske

Središnja svečanost na stadionu počela je u 9:40 sati, a u isto vrijeme na Kninskoj tvrđavi je podignuta zastave Republike Hrvatske.

Uslijedit će čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, tokom kojeg će 122 kadeta HV-a i 122 kadeta policije na Kninskoj tvrđavi istupiti u postroj u spomen na 244 hrvatska branitelja, od kojih su 242 smrtno stradala i dva nestala.likoptera Oružanih snaga RH i policije.

VRO “Oluja” započela je 4. augusta 1995. u ranim jutarnjim satima. Već iduće jutro postignut je najveći uspjeh kada je osvojen Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava. Akcija je ubrzo završena 7. augusta.

Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 hiljada ljudi, oslobodile su brojne gradove i prometnice te su izbile na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Akcijom je nakon četiri godine okupacije u samo 84 sata oslobođeno gotovo 11.000 kvadratnih kilometara okupiranih područja i gradova u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, odnosno gotovo petina države, što je utjecalo i na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.IZVOR: AGENCIJE

Komentariši