Jasmila Žbanić: ‘Blum’ je priča o nesebičnom čovjeku i vizionaru

Dan pred otvaranje 28. Sarajevo Film Festivala bit će prikazana radna verzija dokumentarnog filma o Emeriku Blumu u režiji nagrađivane bh. rediteljice Jasmile Žbanić.

Film o Blumu je i film o Energoinvestu, Jugoslaviji i jednom dobu koje je bilo po svemu izuzetno, kaže Žbanić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Sead Vegara 04 Aug 20220

Dan pred otvaranje 28. Sarajevo Film Festivala, 11. augusta, u Open Air kinu bit će prikazana radna verzija dokumentarnog filma o Emeriku Blumu, nekadašnjem direktoru Energoinvesta i gradonačelniku Sarajeva, u režiji nagrađivane bh. rediteljice Jasmile Žbanić. To je i bio povod da sa Jasmilom Žbanić napravimo intervju u kojem rediteljica govori o dokumentarcu Blum, kao i svojim drugim projektima.

  • Zašto ste se odlučili da snimite dokumentarni film o Emeriku Blumu?

– Najviše zato što je Emerik Blum bio čudo i što nas je svako saznanje o tome šta je taj čovjek radio inspirisalo i mijenjalo. Transformisao je Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, Jugoslaviju. Uticao je kroz uspjeh Energoinvesta kao firme na opšte dobro. Možda zato što nam toga nedostaje danas, jer smo gladni priča o takvom nesebičnom čovjeku i vizionaru.

  • Na koji način ste pristupili liku i djelu Emerika Bluma, te kako te koncipirali dokumentarac?

– Kroz razgovore sa saradnicima saznavali smo i one stvari koje nismo mogli pročitati ili vidjeti na starim materijalima. Uvijek nas je jedan sagovornik vodio do drugog i otvarale su nam se nove teme. Film o Blumu je i film o Energoinvestu, Jugoslaviji i jednom dobu koje je bilo po svemu izuzetno.

  • Koliko je bilo teško pribaviti materijale i naći sagovornike za film?

– Dugo nismo mogli snimati zbog pandemije, jer naši sagovornici su stariji ljudi. Sve je prolongirano za godinu dana. Puno vrijednih sagovornika je umrlo ranije, a neki nažalost u pandemiji. Mi smo zapravo zakasnili sa pravljenjem ovog filma, ali opet bolje je da postoji i sada nego nikada.

  • Radnu verziju filma Blum ćete prikazati na specijalnoj projekciji dan pred otvaranje 28. SFF-a u Open Air kinu. Šta očekujete od projekcije, te u kojoj varijanti mislite da će publika moći pomoći u finaliziranju filma?

– Već su se počeli javljati ljudi i donositi nam materijale. Mislim da smo dobro uradili što smo išli tako javno. A nadam se da će biti i većih reakcija kada ljudi pogledaju film. Ne samo ljudi koji mogu doprinijeti znanjem i arhivom, nego i mladi ljudi. Jako nas zanima njihovo mišljenje i perspektiva koja može uticati na završetak filma. Pokazali smo na jednoj radnoj projekciji film generaciji moje kćerke. Izašli su iz kina „leteći“ od zanosa. Mislili su da gledaju film „naučne fantastike“.

  • Da li imate okvirni plan kada bi dokumentarac mogao biti završen i potencijalni festivalski život filma, tj. na kojem od A kategorije filmskih festivala imate želju prikazati film (i da li uopšte)?

– Zaista ovisi koliko dugo ćemo još tražiti neke materijale. Jedan njemački film u kojem je Blum dao intervju na njemačkom tražili smo šest mjeseci i evo tek pred ovu projekciju uspjeli smo platiti prava za film. Recimo, ne možemo da nađemo snimak sahrane Emerika Bluma. Na BHRT-u ga nema. Energoinvestov arhiv je spaljen. Nadam se da ćemo negdje naći taj i druge vrijedne materijale.

  • Filmsku karijeru ste počeli sa kratkim dokumentarnim filmom Crvene gumene čizme, a sada snimate dugometražni dokumetarac o velikom Emeriku Blumu. Toliko toga ste postigli u sedmoj umjetnosti, od raznih nagrada i priznanja. Kako Vama izgleda Vaša dosadašnja karijera?

– Ne gledam na svoj rad kao na karijeru, nego put koji prelazim sa svojim kolegama i kolegicama i na kojem se rijetko osvrćem unazad. Živimo u ovom vremenu i pravimo stvari koje mislimo da su važne za ovo vrijeme. Film o Blumu nije tu samo da pokaže kakvo čudo je bilo moguće u Bosni prije 30 godina, nego da se zapitamo – da li je to čudo moguće danas?

  • Kruna Vašeg filmskog rada desila se prošle godine kada ste za film Quo vadis, Aida? bili nominovani za najprestižniju nagradu u svijetu filma – Oscara. Koliko Vam to znači i koliko Vam je to otvorilo naka druga vrata i prilike u poslu?

– Da, sada imam američke agente i britanskog menadžera. Dobijam puno ponuda sa velikim budžetima i velikim zvijezdama. Pažljivo biram slijedeći korak jer želim nastaviti snimanje i „svojih“ stvari za koje znam da ih i dalje neće biti lako finasirati jer su to stvari koje ne prodaju kokice u kinu.

  • Okušali ste se i u TV vodama režirajući za HBO seriju The Last of Us, a pripremate i seriju u sklopu programa koji se realizuje u partnerstvu sa BH Telecomom. Kakvo je bilo iskustvo raditi projekat za HBO, te kako napreduje rad na seriji za BH Telecom?

– HBO serija mi je bila izuzetno važno profesionalno iskustvo. Radila sam jednu epizodu koja traje 60 minuta, poput igranog filma sa budžetom jedne epizode koji je četiri puta veći od budžeta Quo vadis, Aida? Naravno, puno toga je drugačije, a ono što nije drugačije je suština rediteljskog posla.

Što se serije Znam kako dišeš tiče, sa ekipom odličnih ljudi napisali smo scenarije i seriju će režirati moje kolege Alen Drljević i Nermin Hamzagić, a ja ću sa Damirom Ibrahimovićem biti ono što zovu showrunner. Vidiš, moram naći našu riječ za taj posao. Kreator, producent… tako nekako bi se moglo prevesti.

Odlično je što je BH Telecom pokrenuo domaću proizvodnju serija. To će dovesti do jako dobrih stvari za produkciju i za našu zemlju jer je važno za kulture građana gledanje „svojih“ tema, „svojih“ likova, na „svom“ jeziku. To je način da ljudi imaju svijest o sebi, a ne da su sprovodioci tuđih ideja i kulture.

  • Kako vam se čini Sarajevo Film Festival kao događaj u svijetu filma i koliko mislite da pomaže bh. kinematografiji?

– Tu sam potpuno subjektivna, jer sam kao studentica počela raditi na organizaciji SFF-a. Goste smo tih prvih godina smještali po privatnim kućama jer nije bilo novca za hotel. Onda sam na Festivalu pokazala svoje prve studentske filmove. Gledati kako je SFF postao najvažniji regionalni i izuzetno značajan svjetski festival koji transformiše Sarajevo, čini me izuzetno sretnom i ponosnom.

Miro Purivatra je napravio sjajan potez, stvorio je ogromnu i veličanstvenu stvar, a kada je doveo Festival do vrhunca, dao je palicu mladom kolegi koji je također počeo raditi na Festivalu kao student. Jovan Marjanović je direktor za novu epohu. Već po filmskom programu, predviđenim profesionalnim događajima, listi gostiju… znam da će Festival prevazići sve do sada.IZVOR: AL JAZEERA

Komentariši