Lekcije iz 91 – Izložba nakon koje više volite mir

Izložba „Lekcije iz ‘91.“ predstavlja pogled ratnih fotografa na stvarnost koju su bilježili obilazeći bojišta (Ustupljeno Al Jazeeri)

16 Sep 2016

Piše: Nihad Kreševljaković

Kao dio 8. Međunarodnog festivala fotografije „Organ vida“ koji se održava od 13. do 24. septembra predstavljena je prekjučer i izložba „Lekcije iz ‘91.“. Izložbu postavljenu u Galeriji Zvonimir  u Zagrebu kurirala je Sandra Vitaljić, jedna od najznačajnijih fotografkinja u ovom dijelu Evrope te autorica udžbenički vrijedne knjige Rat slikama – suvremena ratna fotografija u kojoj je analizirala zloupotrebu ratnih fotografija kroz povijest sa posebnim osvrtom na manipulaciju fotografijama nastalim u ratovima nakon raspada Jugoslavije.

Izložba „Lekcije iz ‘91.“,  opisana kao „prikaz ratne fotografije bez podilaženja političkim agendama“, po prvi put u zavidnom opsegu, i na jednom mjestu okuplja radove fotografa iz cijele regije uključujući i nekoliko međunarodnih autora. Postavljeno je preko 150 fotografija koje su snimila 33 fotografa, među kojima i jedna fotografkinja.

Postavka prikazuje ratne godine na tlu bivše Jugoslavije, počevši od zbivanja u Sloveniji, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine do Srbije, Kosova i Makedonije. Izložene fotografije, iako uključuju neke važne teme ( izbjeglice, djeca, žrtve, vojnici) i događaje (granatiranje Dubrovnika, pad Vukovara i opsada Sarajeva) ne pretendiraju kreirati kronologiju povijesnih događanja.

Tragovi bolne prošlosti

Sandra Vitaljić se prevashodno fokusirala na poziciju i perspektivu fotografa u odnosu na događaje iz tog perioda. U tom smislu izložba „Lekcije iz ‘91.“ predstavlja pogled ratnih fotografa na stvarnost koju su bilježili obilazeći politička i stvarna bojišta te nema pretenzije da bude univerzalni povijesni prikaz ili da ponudi odgovore na „neodgovoriva pitanja“. 

Ove fotografije, koje su tijekom rata imale važnu ulogu u smislu oblikovanja javnog mijenja (i lokalno i globalno), danas su vrijedni tragovi o bolnoj prošlosti, dokumenti i praktično temelji kolektivnog sjećanja. Iz tog konteksta bi se mogle izuzeti fotografije autora mlađe generacije Zijaha Gafića i Velije Hasanbegovića, nastalih nakon rata a koje se bave temom potrage za posmrtnim ostacima nestalih, još uvijek skrivenih u masovnim grobnicama širom Bosne i Hercegovine.Autori izložbe

Darko Bandić, Nina Berman, Matko Biljak, Renato Branđolica, Miloš Cvetković, Tom Dubravec, Amel Emrić, Željko Gašparović, Zijah Gafić, Velija Hasanbegović, Toni Hnojčik, Filip Horvat, Romeo Ibrišević, Srđan Ilić, Zoran Jovanović Mačak, Milomir Kovačević Strašni, Borut Krajnc, Saša Kralj, Rikard Larma, Paul Lowe, Anthony Loyd, Partik Macek, Antun Maračić, Simon Norfolk, Nebojša Radosavljević Raus, Željko Sinobad, Tone Stojko, Srđan Sulejmanović Suki, Imre Szabo, Pavo Urban, Davor Višnjić, Božidar Vukičević, Dragoljub Zamurović.

Izložba ukazuje i na to da pogled fotografa nikada nije u potpunosti neutralan unatoč tome da nam se dokumentarna fotografija uvijek nastoji predstaviti kao stvarna i objektivna slika, te kao jedini mogući prikaz date stvarnosti. U opisu izložbe stoga stoji: “Fotografije nikada nisu jednoznačne, te kako je njihove slojeve potrebno sagledati uzimajući u obzir okolnosti u kojima su nastale, utisak koje su mogle proizvesti u trenutku objavljivanja, fotografovu motivaciju, svjetonazor i etiku, a naposljetku i oči kojima ih danas promatramo. Domaći fotografi, za razliku od stranih profesionalaca, mogli su najčešće rat snimati samo sa jedne, ‘svoje’ strane, a u takvoj je situaciji vrlo teško isključiti vlastite emocije i osjećaj pripadnosti.

Iako svi fotografi ističu da su svoj posao obavljali profesionalno i objektivno, mediji su često fotografije podređivali svojim političkim agendama, kontekstualizirali ih prema aktualnim političkim potrebama, izvlačeći ih prema istim principima i danas prigodno uz svaku obljetnicu. Na ovoj su izložbi prikazane fotografije nastale na svim zaraćenim stranama uz orginalne potpise fotografa, bez namjere da budu instrumentalizirane u bilo koje svrhe. Sve te fotografije i danas nose snažne emocionalne naboje, a i sami fotografi s mukom im se vraćaju proživljavajući ponovno vlastite ratne košmare.“

Zanimljivost vezana za ovu izložbu je i ta da je Sandra Vitaljić u nju uvrstila Amerikanku Ninu Berman zbog toga što se po njenim riječima niko od lokalnih fotografa nije pozabavio temom velikog broja silovanih žena.

Učvršćen status

Baš kao što je to bio slučaj i sa knjigom Sandre Vitaljic Rat slikama – suvremena ratna fotografija i ovdje se radi o tome da su „Lekcije iz 91.“ jedan od najznačajnijih fotografskih događaja koji se tiču suvremene evropske fotografije.

Sa ove izložbe sigurno ćete izaći  duboko potreseni, ali ako joj posvetite dovoljno pažnje velika je vjerovatnoća da ćete nakon što je posjetite više voljeti mir. U ludom vremenu u kome i danas mnogi zveckaju oružjem, mlađe generacije mogle bi biti i, potencijalno, pametnije. U tom slučaju sa ovakve izložbe, u duhu Šopenahaurevog tumačenja općih pravila u stavci 14. iz knjige Paraneze i maksime bilo bi prirodno izaći i veseliji. Između ostalog tamo piše: „Bolje bi bilo da za predmet svojih spekulacija uzmemo one mnoge hrđave mogućnosti: jer bi nas to navelo da učinimo što je potrebno za odbranu od njih, i katkad bi nas prijatno iznenadilo, kada se one ne ostvare. Zar nismo kudikamo veseliji kad izađemo iz nekog straha?“.

Izložba „Lekcije iz 91.“ bit će otvorena do 24. septembra i to je samo jedna od 10 izložbi koje će publika imati priliku vidjeti u sklopu Festivala, uključujući i izložbe fotografskih zvijezda poput Rogera Ballena i Phillipa Toledana. Pored izložbi fotografija kao dio festivala bit će organizirano i sedam radionica, te promocije fotografskih knjiga i prikazivanje filmova.

Kao dio filmskog programa bit će upriličene i hrvatske premijere dokumentarnih filmova o fotografskim velikanima: Mapplethorpe: Pogledajte slike – o jednom od najkontroverznijih fotografa koji je postao ključna osoba fotografije 20. stoljeća te Nan Goldin: Sjećam se tvoga lica – o američkoj fotografkinji poznatoj po vizualnim narativima koje prikazuju njen vlastiti svijet seksualnih i ovisničkih aktivnosti.

Raznovrsnim programom te širokim spektrom važnih i ozbiljnih tema kao što je tema spomenute izložbe Lekcije iz ‘91“, istraživanje temelja ekonomske nejednakosti, potencijala prošlosti u sadašnjosti, suočavanja straha sa smrću i sl. „Organ vida“ učvrstio je svoj status kao najrelevantniji fotografski festival u cijeloj regiji.

Izvor: Al Jazeera

Komentariši