Foto: Vijesti.ba
Visoki predstavnik Christian Schmidt je u intervjuu za DW pojasnio zašto je donip odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona i šta ona znači.
– Odluku sam donio na temelju dvije tačke. Izborni zakon za opće i slobodne izbore u Bosni i Hercegovini tek treba unaprijediti kada je riječ o sprječavanju izbornih prijevara. Dakle kad je riječ o onome ko lažira brojanje glasova, ko širi govor mržnje, pokušava utjecati na druge, primjerice ugnjetavanjem, prijetnjama, tu sam povećao kazne u zakonu. Također, to je u skladu sa zahtjevima Organizacije Vijeća Europe i Venecijanske komisije koja je dala prijedloge i njih su zapravo podržale sve strane u Bosni i Hercegovini, kao i Europska unija. A što se onda događa? Svi to podržavaju, ali ništa se ne mijenja. U Parlamentu je ovaj pokušaj propao. Zato sam sada donio ovu odluku, rekao je Schmidt.
Odgovarao je i na pitanje o autentičnosti prijedloga izmjena kojeg su objavili mediji u BiH.
– To je bila osnova za raspravu. Ja to nisam odlučio. Moja odluka je kada stavim svoj potpis na nešto. To još nisam učinio. Postoje dvije teme o kojima želim nešto reći. Mi imamo dramatičnu situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tamo imate vladu, predsjednika i potpredsjednika. Nijedan uopće nije izabran u posljednje četiri godine jer je izbor blokiran. Tu je još uvijek stari predsjednik koji je izabran 2014. godine, rekao je Schmidt i dodao:
– Postoji Ustavni sud u Federaciji. Koliko ima sudaca? Devet. Koliko ih je imenovano? Pet. Zašto je to tako? To je zato jer onaj ko je prelazni predsjednik (entiteta FBiH – op.red.) ili vršitelj dužnosti ne proslijeđuje prijedloge za imenovanje sudaca Parlamentu iako ima jako dobrih kandidata. To znači da u pravom smislu te riječi postoji zastoj u provođenju prava iz političkih taktičkih razloga.
Na pitanje ko je kriv, kaže da to nije jedna stranka, ali predsjednik je iz HDZ-a (Marinko Čavara – op. red.).
– Međutim, sada uopće ne želim stavljati (tu) stranku na stub srama. Tu obavezu ispunjavate i ne koristite je kao alat za blokiranje u korist bilo koga ili bilo čega, kaže Schmidt a na potpistanje “zašto onda nije donijeli odluku”, odgovara:
– Jer dajem još jednu, posljednju šansu da izvršna i zakonodavna vlast to odluči. To zapravo tu pripada, tome nije mjesto na mom stolu. Ja sam, da tako kažem, samo onaj koji pomaže u nuždi. Za nekoliko sedmice ćemo se sastati sa predstavnicima stranaka. A onda ću vidjeti ima li pomaka. A nakon izbora bi se trebalo dalje razgovarati na europskoj razini o tome kada Bosna i Hercegovina može postati članica EU. Ako ne mogu pokazati napredak, onda će to izazvati velika pitanja, i to ne samo u Bruxellesu. Upravo sam zato i preuzeo inicijativu pred izbore. To je zadnja šansa, da tako kažem. Zadnji izlaz prije odluke.
Dodaje da su izbori su za dva mjeseca i da je to razuman vremenski period.
– Pritisak sada raste s moje strane. A onda ćemo vidjeti! Pritome, trebaju imati na umu da ja imam izvršne ovlasti. Nisam odustao od njih. Samo ih ovaj put nisam koristio, kaže Schmidt i dodaje:
– Uvjetovao sam to i nadam se još jednom da svoje ovlasti ni u jednom trenutku neću morati koristiti. Nadam se, i s obzirom na izbore, da svi žele pokazati da nešto mogu. I zato nisam potpuno bez očekivanja i bez nade. Kada je riječ o drugoj temi (promjenama Izbornog zakona – op. red.), tu imamo veoma kompliciranu pravnu situaciju. Imamo delegate koji se biraju u takozvani Dom naroda, koji trebaju odlučivati da li su ovim ili onim zakonom povrijeđeni nacionalni interesi Srba ili Bošnjaka ili Hrvata, a koji također moraju biti izabrani. Tamo gdje su, na primjer, Hrvati ili Bošnjaci, vladaju ogromne tenzije. U gradu Goraždu od 25 000 stanovnika, živi 24 Hrvata. Inače, ni prije rata ih nije bilo puno više. A onda imate kanton Mostar (Hercegovačko-neretvanski – op. red.) gdje živi 120 000 Hrvata. I oni šalju tri delegata, a Goražde jednog. I tu se postavlja pitanje jer je sud rekao da to ne može u potpunosti biti tako. A Parlament nažalost odluku o tome nije donio. To pitanje je bilo pogrešno komunicirano. I zbog toga sam rekao, da mislim da je pametno, da ne želimo to provoditi, već da se mora razgovarati s ljudima od kojih su neki stekli dojam ili su mislili da se samo “nagrađuju” oni koji žive na području s mnogo etničkih sunarodnjaka odnosno Hrvati s Hrvatima. Nije se uopće radilo o tome. Ni u kojem slučaju ne želim ovdje probuditi dojam da se želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu na različite etničke regije. Ne, zaboga, ja sam tu upravo da to spriječim i da održim takozvani teritorijalni integritet. I zato mi je nevjerojatno važno da ljudi, uključujući i onih 24 u Goraždu, znaju da su zastupljeni. Ali naravno da se negdje mora napraviti ravnoteža. O tome se mora razgovarati. Činilo mi se da je rasprava, koja se ovdje vodila, bez obzira od koga je podstaknuta, vođena pogrešno. Građani imaju pravo izjasniti se, ali meni se to učinilo malo prekomplicirano i zato sam to sada stavio na čekanje.
Na pitanje može li reći vrlo konkretno šta misliti o cenzusu od tri posto, Schmidt odgovara:
– Ne mislim da je to u toj formi primjenjivo. Zbog toga se mora ići drugim putevima, kako bi s jedne strane imali proporcionalnost, a s druge strane da građani to mogu razumjeti i podržati. Dakle, uzimam sebi vremena da razgovaram o tome. Nažalost, razgovori o Izbornom procesu posljednjih godina, moram reći desetljeća, su uvijek bili neuspješni. Ja također ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih raznih manjih problema, ako mogu tako reći. I tu se mogu osloniti na moje mogućnosti koje mi daju tzv. bonske ovlasti ako baš ne ide nikako drugačije, kaže Schmidt.
(Vijesti.ba)
