Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona.
Za sada ništa od promjene Ustava Federacije i uvođenja cenzusa od tri posto, što ne znači da neće u dogledno vrijeme. Sve je ostavio opet domaćim političarima i njihovom dogovoru. U međuvremenu, Schmidt će čekati, a kada izgubi strpljenje, nametnut će odluku kako bude mislio da je ispravno. Građani danas opet na ulicama ispred OHR-a.
I dalje protestima izražavaju nezadovoljstvo tražeći da se očuva minimum pravde i da se dodatno ne narušavaju osnovna ljudska prava i slobode manjinskih naroda i građana. U našoj emisiji 7 Plus Hayat TV-a razgovarali smo sa Emirom Zlatarom, generalnim sekretarom Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca i Mirom Lazovićem, predsjednikom Foruma parlamentaraca 1990, predsjedavajućim Vijeća za provođenje Deklaracije o ustavnim i drugim reformama i bivšim predsjednikom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.
Lazović je na početku istakao kako današnja odluka Visokog predstavnika nije iznenađenje, obzirom da su članovi Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim reformama sinoć imali sastanak sa Schmidtom.
- Prije sedam dana smo također razgovarali sa Visokim predstavnikom kada je u eteru kružio famozni papir sa neprihvatljivim etničkim cenzusom. Nakon toga, desili su se protesti, reakcije i neprimjerene riječi su upućene Schmidtu i to nije dobro. Građani su izlaskom pred OHR pokazali da se ne slažu sa onim mjerama koje su izašle u javnost i koje cementiraju etničke podjele. Time su pokazali svoj protest i nezadovoljstvo – kazao je Lazović.
Dodao je kako je nakon sinoćnjeg sastanka shvatio da će Schmidt odustati od najavljenih izmjena koje bi dodatno dovele do podjele društva i zemlje.
- Reakcije su različite. Što se tiče aktera današnjeg sastanka, oni su bili zadovoljni. Ono što me iznenadilo jesu reakcije HNS-a, nazivajući građane Sarajeva ratnohušačima. Nije dobro ukoliko HNS nastavi sa tom retorikom – naglasio je Lazović.
Zlatar je pozdravio odluku Visokog predstavnika, kazavši da će jedam dio Izbornog zakona biti unaprijeđen.
- Tehničke izmjene Izbornog zakona se odnose na zloupotrebu javnih resursa za predizborne aktivnosti što je kod nas ranije bila praksa. Da li će Schmidt donijeti ovaj drugi dio odluka, koje se tiču izmjena Ustava Federacije je pitanje na koje samo on zna odgovor. Ono što nas je ohrabrilo jeste da je on prihvatio argumentaciju od strane građana i organizacije civilnog društva što je danas i rekao. U drugi plan je stavio političke stranke. Dogovor nije moguć jer imamo dva različita koncepta na stolu – naveo je Zlatar.
Zlatar tvrdi da je biranje delegata u Domu naroda po principu koji je iznesen u javnosti korak unazad.
- Nisam siguran da su i ti procenti pušteni u javnost slučajno. Jedan od razloga puštanja je takvog dokumenta je da se vidi reakcije druge strane. Visoki predstavnik ima mandat da donese odluku za koju smatra je je unapređenje. Ono što je novost da se konsultovao sa političkim subjektima. Prebacivati lopticu od strane međunarodne zajednice na političke subjekte je neprimjereno. OHR moea pratiti međunarodne presude i ovo je palijativna mjera u kontekstu ukupnih problema u Bosni i Hercegovini. Ono za šta se Hrvatska zalaže, bilo bi pristojno da provedu prvo u svojoj državi. Schmidt je želio da stvari pomakne sa mrtve tačke – istakao je Zlatar.
Lazović je mišljenja kako je Schmidt upoznao političku scenu na način koji mu daje za pravo da ne vjeruje političkim strankama.
- U razgovorima sa nama je kazao da je napravio grešku kada je povjerovao da će neki lideri poštovati ono što je dogovoreno. Međunarodni zvaničnici su imali loš pristup, izvlačili su lidere, predstavljajući ih kao lidere nacionalnih korpusa. Ta formula ne ide, građani BiH su protestima pokazali da ne prihvataju etničke koncepte. Dosta smo izvrijeđani kao narod, poniženi i otpor koji su pokazali je dio onog što građani u sebi nose. Bio sam na tom protestu želeći da učestvujem u tome, i osjetio sam energiju koja je spremna da se suprotstavi bilo kome kada je u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine i to je nešto što ohrabruje. Zbog toga me depirmiraju stavovi HNS-a koji takve stvari nazivaju ratnohušačkom retorikom. Lobistički krugovi iz Hrvatske rezultirali su da se izvrši pritisak na Schmidta i da OHR donese nešto što neće biti prihvaćeno. Ovo je za čitavu međunarodnu zajednicu velika škola. OHR mora implementirati presude međunarondog suda iz Strazbura, presude Zornić, Sejdić, Pilav i ostali. Ovo da se prihvatilo, imao bi koristi samo HNS, koji bi se zatvorio u tri kantona i prezentirao velikohrvatsku politiku. Ni hrvatski narod u BiH ne bi imao koristi od toga, iscurio bi skupa sa ostala dva naroda – rekao je Lazović za 7 Plus.
Zlatar je poručio kako je konstrukcija da HNS predstavlja hrvatski narod lažna.
- Imate političkih Hrvata opredijeljenih u 10 drugih stranka. Ako bi pokušali sličan primjer primijeniti u susjednim zemljama, to bi bilo skandal. Postaviti ulogu jednoj stranci da je predstavnik jednog naroda je moglo u NDH, to je ovdje nemoguće. Ljude ne možete dijeliti po tom osnovu. BiH pripada svim narodima i građanima podjednako na cijelom njenom teritoriju. Imate apsurd iz Hrvatske da se oni brinu o Hrvatima iz BiH, a po Ustavu Hrvatske oni bi se trebali brinuti o građanima Republike Hrvatske. Oni su time svoje građane diskirminirali, povukli liniju i sramotno je da se ne interesujete za druge građane, nego samo za Hrvate. Bilo bi dobro da naša diplomatija reaguje prema EU sa takvom argumentacijom. Postoji u Hrvatskoj veliki broj institucija i ljudi koji na Bosnu gledaju kao na susjedsku zemlju, ali nikako da ta vrijednost dođe do glava. Ovdje HNS brani vlastite posljedice onoga što je stečeno u ratnim uvjetima – naveo je Zlatar.
(M. Sultanović)
