Ko daje militaristističke izjave, a ko dehumanizira bh. muslimane?

Autor:Rasim Pavica 24. jul. 2022

izvor: N1

Uoči sutrašnje posjete premijera susjedne Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, ali i sjednice Predsjedništva HDZ-a o izbornom zakonu, otvoreno pismo javnosti uputilo je 12 članica HNS-a. Naglašavaju: zabrinuti su zbog ekstremizma i govora mržnje pojedinih bošnjačkih lidera. Stav o najavljenoj izmjeni izbornog zakona dolazi i iz Islamske zajednce u BiH koji pozivaju međunarodne predstavnike da sagledaju sve posljedice i da se ne igraju budućnošću ove zemlje i njenih građana.

Za N1 su ekskluzivno govorili i evropski zvaničnici.

“Alarmantne količine ekstremizma i govora mržnje koju šire pojedini bošnjački politički lideri, Militarističke izjave koje poništavaju sav dosadašnji napredak u promociji demokracije , kao i one stranke i pojedinci koji samodeklarativno štite tzv. građanska prava ,a najglasnije su u otvorenom pozivu na nasilje i protivustavno ponašanje na dnevnoj osnovi “ u najkraćem je sažetak otvorenog pisma 12 članica HNS-a

“Pozivi na nasilne proteste i sukobe ne smiju se tolerirati. Izražavamo zabrinutost zbog mogućih nasilnih izgreda, pogotovo znajući za sve učestalije napade na hrvatske povratnike i njihove simbole u Srednjoj Bosni te drugim miješanim područjima“, navedeno je iz HNS.

HRS koji nije članica HNS-a najavljuje krivične prijave protiv ratnohuškačkih izjava te izražava žaljenje da, kako smatraju u HRS-u, predstavnici Islamske zajednice podržavaju ostanak odredbi izbornog zakona kojima se hrvatskom narodu onemogućava izbor svojih predstavnika i smanjuju njegova ustavna prava.

U Islamskoj zajednici pak upozoravaju međunarodne predstavnike na dalekosežne posljedice i pozivaju donosioce odluka da se ne igraju sa budućnošću ove zemlje i njenih građana, a izjave predsjednika susjedne Hrvatske Zorana Milanovića nazivaju pokušajem dehumanizacije bosanskohercegovačkih muslimana.

“Njegove izjave već duži period imaju za cilj predstaviti bosanskohercegovačke muslimane kao manje vrijedne ljude, koji ne dijele evropske vrijednosti i koji ne mogu imati prava koja imaju drugi evropski narodi. Njegova posljednja izjava u slučaju gosp. Adisa Ahmetovića u kojoj ga etiketira samo zbog njegova porijekla i vjerske pripadnosti to potvrđuje i na to treba upozoriti muslimanske i svjetske lidere. Ne možemo se pomiriti da takav jezik postane prihvatljiv u Evropi i da ne nailazi na bilo kakvu osudu”, kažu u Islamskoj zajednici u BiH.

Za razliku od svog stranačkog kolege Adisa Ahmetovića, koji je pozvao Schmidta da odustane od ovakve odluke, Josip Juratović ne želi preuranjeno reagovati dok ne bude i zvanično. Schmidta podržava i za narednu sedmicu najavljuje sastanak stručnjaka, među kojima i stranačkih subjekata, i definiranje pozicije

“On je prvi visoki predstavnik koji ne donosi sam odluke nego je pozvao stručni tim na osnovu Deklaracije koja je već prije godinu dana dobila 60 tisuća potpisa i na principu te deklaracije pozvao je sve da se donese najbolje rješenje. Prije nego što budem imao bilo kakav dokument kao zaključak , mislim da nije korektno da mi unaprijed dovodimo neke zabrane, i ako to još nigdje na papiru ne stoji, nego je možda neko negdje izustio , a sad se koristi u neke svrhe, a ne znam kome bi to trebalo koristiti”, rekao je Josip Juratović.

Oštro protivljenje najavljenoj odluci visokog predstavnika u BiH, za N1 , iznose dvojica evropskih parlamentaraca Klemen Grošelj i Dietmar Koestar

“Mislim da bi visoki predstavnik trebao da pripremi onakvu odluku koja bi bila ustvari implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava, sve ostalo su odluke koje idu u smjeru koje je lobirala hrvatska diplomacija i to bi na duge i kratke pute polučilo dubokom ne stabilizacijom, nego destabilizacijom BiH”, rekao je Klemen Grošelj.

Navedeno je prokomentarisao i Dietmar Koester.

“Sa ove tačke gladišta mogu samo reći da je ovo korak unazad, da nije u skladu sa 14 prioriteta za članstvo u EU, Ovo je odluka protiv demokratskih princima EU i sa moje tačke gledišta to je neprihvatljivo”, rekao je Koester.

OHR-u je pisala i zastupnica u britanskom parlamentu Ališa Kearns istakavši da je ključno zadržati mir dok se činjenice ne saznaju, ali i raditi na sistemu koji nije definisan sektaštvom.

Komentariši