‘Foreign Policy’: Ukrajina je spremna za bolne ustupke

Vlada i njeni ljudi shvataju šta bi sporazum o prekidu vatre s Rusijom zaista značio, piše ‘Foreign Policy’.

Izgleda da su Zelenski i Ukrajinci konačno shvatili da će morati odustati od svoje težnje za pridruživanjem zapadnom odbrambenom savezu, piše ‘Foreign Policy’ (Getty Images)

02 Apr 2022

Posljednjih dana je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napravio prve korake prema miru, objavljujući da je otvoren da napravi nekoliko ustupaka ruskim zahtjevima. To uključuje predanost neutralnosti Ukrajine u odnosu na vojne saveze, odbacivanje bilo kakvog nuklearnog arsenala i prihvatanje ruske kontrole nad istočnim regijama Ukrajine. Čak je pokazao spremnost na promjenu jezičke politike koja je govornike ruskog dovela u nepovoljniji položaj. Najave Zelenskog dale su direktnim razgovorima u Istanbulu nadu u mogućnost dogovora o prekidu vatre.

Iako Ukrajinci te ustupke sve više smatraju neizbježnim, nisu oduševljeni njima. Upravu su kada kažu da od njih ne treba očekivati dobrovoljne ustupke, jer je Rusija aggresor, piše Anchal Vohra za Foreign Policy.

Također su upravu zbog razočaranosti neuspjehom Zapada da svoje moralne osude Rusiji pretvore u djelo, uz veću materijalnu podršku Ukrajini, dodaje Vohra. Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ujedinjeno Kraljevstvo jasno su dale do znanja da će, iako će ekonomski kazniti Rusiji i vremenom možda čak potpuno prekinuti uvoz ruskih energenata, vojno ponuditi samo odbrambenu opremu. Uprkos kontinuiranim pozivima Zelenskog, Zapad – u nastojanju da izbjegne direktan sukob s Moskvom – nije uveo zabranu letova, niti poslao kopnene trupe.

Zachary Paikin, istraživač Centra za evropske politike (CEOS), kaže da je Zapad u prošlosti podržavao ukrajinske ambicije o pridruživanju NATO-u, ali da nije imao namjeru iritirati Rusiju tako što joj zapravo ne bi dopustio da to uradi.

“To je iritiralo Moskvu. Beskrajno pozivanje na načela na štetu kreativne diplomatije i strategije recept je za katastrofu”, rekao je za Foreign Policy.

Pristajanje Ukrajine na neutralnost

Usred rata koji je ugrozio postojanje Ukrajine kao nacije, izgleda kao da su Zelenski i Ukrajinci konačno shvatili da će morati odustati od svoje težnje za pridruživanjem zapadnom odbrambenom savezu te vjerovatno i izbrisati tu težnju iz svog ustava.

Nakon pregovora u utorak, činilo se da Rusi vjeruju da njihove ukrajinske kolege više nisu zainteresovane za članstvo u NATO-u, zbog čega su pregovore u Istanbulu opisali kao “značajne”. Rekli su da će Rusija “smanjiti vojnu aktivnost” u blizini KIjeva i Černjihiva na sjeveru Ukrajine te da su ohrabreni da organiziraju sastanak između Zelenskog i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina prije nego su prvobitno predviđali da će se to dogoditi.

“Dobili smo pisane prijedloge Ukrajine koji potvrđuju njenu težnju ka neutralnosti, izvan bloka i bez nuklearnog oružja, uz obećanje da neće razvijati i raspoređivati bilo kakvo oružje za masovno uništenje”, rekao je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima, navela je ruska novinska agencija TASS.

Zelenski je, međutim, istrajan u odluci da obećanje Ukrajine da će ostati neutralna i nenuklearna ovisi o sigurnosnim garancijama članica NATO-a: Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Turske. Insistiranje na sigurnosnim garancijama proizilazi iz iskustva ruskih laži i obmana. Ukrajina je 1994. godine, prema Budimpeštanskom memorandum, pristala odustati od svog nuklearnog arsenala iz Sovjetske ere u zamjenu za prestanak uplitanja Rusija u njene unutrašnje poslove te obećanje da će Ukrajina zadržati suverenitet i teritorijalni integritet. Ipak, bez obzira na to, Rusija je 2014. anektirala Krim, a ovog februara pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.

Paiklin je dodao da Ukrajina traži kolektivnu obavezu za odbranu svog teritorijalnog integriteta u slučaju narušavanja njene neutralnosti. “U teoriji, ovo bi trebalo predstavljati održivu opciju za poštivanje prava zemalja u euroatlantskom prostoru koje žele biti neutralne”, rekao je. Međutim, izgleda da je malo vjerovatno da će Zapad dati bilo kakva obećanja koja bi predstavljala direktnu uključenost u bilo kakav budući sukob.

Mogući kompromis

Drugo veliko pitanje između dvije zemlje je status istočnih regija. Godine 2014, kada su narodni protesti doveli do pada ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča kojeg je podržavala Rusija, ruski separatisti u istočnim regijama Donjecka i Luganska proglasili su nezavisnost. Na tu revoluciju Rusija je odgovorila aneksijom Krima, a u februaru ove godine proglasila je Donjeck i Lugansk nezavisnim republikama, tvrdeći da je njihova zaštita jedan od glavnih ciljeva invazije. Ruske trupe neprestano se infiltriraju u istočnim i južnim regijama kako bi napravile kopneni most od Krima do Donjecka i Luganska. Do sada je okupirala Herson i kontinuirano bombardirala Mariupolj, koji je jedina prepreka mostu.

Uprkos obećanju Rusije koja je u utorak rekla da će “smanjiti vojnu aktivnost”, njene namjere i dalje su sumnjive. Možda samo kupuje vrijeme kako bi povećala svoju snagu i zauzela više područja. Stručnjaci kažu da činjenica da se ruska vojska okuplja u Donbasu znači da ne namjerava odustati od regije.

“Moguće je da će Rusija direktno anektirati Donbas i nastojati ukloniti to pitanje iz svojih glavnih zahtjeva, ili pak pritisnuti Ukrajinu u procesu kojim bi ta regija dobila nezavisnost”, rekao je Michael Kofman, direktor ruskih studija u CNA, institutu za istraživanje odbrane, za Foreign Policy prije mirovnih pregovora koji su održani u utorak u Istanbulu.

Zelenski je, u razgovoru s ruskim novinarima prije mirovnih pregovora u utorak, aludirao na kompromis. “Razumijem da je nemoguće u potpunosti istjerati Rusiju s ukrajinskog teritorija. To bi dovelo do Trećeg svjetskog rata”, rekao je. “Razumijem to i zato govorim o kompromisu. Vratite se tamo gdje je sve počelo, a onda ćemo pokušati riješiti pitanje Donbasa.” Ukrajina je svjesna koliko bi ustupanje bilo kojeg teritorija moglo biti nepopularno i odlučila je ne otkrivati ​​pojedinosti o tome kako bi mogao izgledati mogući kompromis.

Ukrajina zauzela realističan stav

To je jedno od najzahtjevnijih pitanja, a postizanje čak i prešutnog razumijevanja zahtijevat će diplomatsku finoću između Ukrajine i Rusije. Nick Reynolds, naučni saradnik za kopneno ratovanje na Institutu Royal United Services, rekao je da bi se izjava Zelenskog mogla smatrati prihvatanjem stvarnosti da će, “čak i ako su njeni širi ratni ciljevi osujećeni, Rusija i dalje moći zadržati neke ukrajinske teritorije u budućnosti i da ne želi da to spriječi da se pregovori vode na temelju neostvarive odredbe o potpunom povlačenju Rusije.”

Ukrajinsko vodstvo se u Istanbulu odvažilo zauzeti realističan stav i predložilo plan za rješavanje pitanja Krima u sljedećih 15 godina — implicirajući da ga neće pokušavati zauzeti silom — i predložilo da se o budućnosti Donjecka i Luganska razgovara kada se dva predsjednika sastanu.

Sa svoje strane, Rusija nije ponovila neobične i dvosmislene zahtjeve “denacifikacije” (koa se tumači kao zahtjev za padom vlade Zelenskog) i demilitarizacije Ukrajine, koje je Putin postavio na početku rata. Ruski predsjednik pokušao je kooperirati s ukrajinskim generalima na početku invazije kada im je ponudio dogovor: spasite svoje domove i izbjegnite uništenje zemlje dopuštajući ruskim vojnicima da jednostavno uđu. Ali oni su odlučili stati na stranu svog predsjednika. Nema šanse da se ukrajinska vojska pokloni Rusiji, ali bi mogla pristati da ne ugošćuje strane baze i trupe, što je Putin naveo kao razlog invazije na Ukrajinu.

Ruske tvrdnje da su ukrajinski čelnici nacisti jednostavno su neistinite. Iako u Ukrajini postoje određene ultranacionalističke organizacije, a paravojna dobrovoljačka grupa unutar ukrajinskih oružanih snaga poznata kao bataljon Azov gaji neonacistička osjećanja, Ukrajinci jednostavno žele čuvati svoju nezavisnost. Suočeni sa stalnim ruskim tvrdnjama da govore dijalektom ruskog i da nemaju pravo postojati izvan Ruske Federacije, Ukrajinci žele zaštititi status ukrajinskog jezika kao službenog kako bi zaštitili svoj identitet kao zasebne nacije. Međutim, u razgovoru s ruskim novinarima na ruskom, ukrajinski predsjednik je rekao da je otvoren za razgovore o statusu ruskog jezika, koji je maternji jezik jedne trećine ukrajinskih građana.

Ukrajina je ponudila da riješi većinu pitanja zbog kojih je Rusija zabrinuta, u nadi da će na taj način okončati rat. Ali ostaju dva ogromna pitanja: jesu li američki predsjednik Joe Biden, britanski premijer Boris Johnson, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz spremni posvetiti se vjerodostojnim sigurnosnim garancijama od kojih zavisi budućnost pregovora – i da li ruski predsjednik uopće želi mir.IZVOR: AGENCIJE


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE TEME

POPULARNO

Komentariši