Analiza Washington Posta: Trump još jednom traži Putinovu pomoć

Donald Trump je toliko neopterećen, da sada traži stranu političku pomoć od možda najomraženijeg čovjeka u Americi.

U novom intervjuu Trump je rekao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin trebao dati više navodne “prljavštine” o Hunteru Bidenu, sinu trenutnog američkog predsjednika Joea Bidena (Anadolija/Arhiva)

30 Mar 2022

Kada je predsjednički kandidat Donald Trump zamolio Rusiju da pronađe mailove svog protivnika iz 2016. godine – to jest “Rusija, ako slušaš” – republikanci su nagovijestili da je to možda loša ideja. Tako je Trump tvrdio da je to bila šala. I republikanci su krenuli dalje i stali uz njega.

Kada je Trump 2020. godine iskoristio svoje predsjedništvo da iskoristi Ukrajinu za istragu o svom sljedećem protivniku, brojni republikanci su priznali da je to nepristojno, ali su rekli da se ne može opozvati. Oni su krenuli dalje i stali uz njega. Jedan od njih je čak izjavio da je Trump naučio “prilično veliku lekciju” o tome da od strane zemlje traže istragu političkog rivala, i predvidio da će “biti mnogo oprezniji u budućnosti”.

Trump se nije šalio. Neće biti oprezniji u budućnosti. I ako ništa drugo, čini se da je velika lekcija koju je naučio bila ta – da je tako efikasno srušio ovu normu, da ga ona više uopšte ne opterećuje, piše Aaron Blake u analizi za The Washington Post.

Zapravo je toliko neopterećen, da sada traži stranu političku pomoć od možda najomraženijeg čovjeka u Americi.

Trump vidi šansu za još više utjecaja

U novom intervjuu na web stranici koju slučajno vodi ključna figura u ukrajinskom skandalu, Trump je rekao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin trebao dati više navodne “prljavštine” o Hunteru Bidenu, sinu trenutnog američkog predsjednika Joea Bidena.

Trump je sugerisao da je ruski lider imao uvid u neke od poslova Huntera Bidena u regiji, tako reciklirajući nedokazanu tvrdnju o novcu koji je došao od tadašnje supruge bivšeg gradonačelnika Moskve do predsjednikovog sina. Trump je dodao: “Mislim da bi Putin znao odgovor na to. Mislim da bi trebalo da ga objavi. Mislim da bismo trebali znati taj odgovor.”

Trump je takođe jasno stavio do znanja da ovo nije samo neobičan komentar, ponovljajući: “Mislim da bi Putin sada vjerovatno bio voljan da da taj odgovor. Siguran sam da zna.”

Samo da ovo stavimo u perspektivu, bilo je prilično neugodno kada je Trump zatražio pomoć od Rusije 2016. godine, ali Putin nije bio ni približno parija kakav je sada. Anketa ove sedmice pokazala je da samo jedan posto Amerikanaca ima pozitivan pogled na Putina, u poređenju sa 88 posto onih koji imaju negativan (uključujući 80 posto vrlo negativan). To je ulazak na teritoriju uglavnom rezervisanu za ljude kao što su Osama bin Laden, Saddam Hussein i ajatolah Khamenei.

Trumpu se, međutim, ovo čini samo kao šansa za još više utjecaja. Čini se da je logika: američki narod vas mrzi, pa zašto ne učiniti nešto što bi barem priličan broj njih mogao cijeniti? (Zaista, čini se da je to implicitno u Trumpovom komentaru da bi Putin “sada bio voljan” da uradi tako nešto — očigledno zato što je rat u Ukrajini prošao loše za Rusiju?)

Republikanska reevaluacija stava o Putinu

I zaista, to možda i nije grozna opklada, piše Washington Post. Kada je posljednji put zaista značajan broj republikanaca rekao da im se sviđa Putin? Odmah nakon što je Trump pobijedio 2016. godine, saznali smo da se Rusija umiješala da pomogne u toj pobjedi. Povoljni stavovi Republikanske partije o Putinu porasli su sa 16 posto prošlog ljeta – na 37 posto u jednoj anketi.

Trumpova sugestija je, naravno, znatno teža nego 2016. Iako je on vodio svojevrsnu republikansku reevaluaciju stava stranke prema Putinu i Rusiji, on se nikada nije u potpunosti zadržao sa bazom. Republikanci su se vratili na svoj prethodni antiruski stav kako je Trumpovo predsjedništvo odmicalo. Njegove pristalice su možda vjerovale da je istraga o Rusiji “prevara”, ali to nije bilo zato što su vjerovali da je Rusija zapravo dobra ili legitiman akter na svjetskoj sceni.

Čini se da Putinov novostečeni status u Sjedinjenim Američkim Državama također dovodi u pitanje svaku takvu prljavštinu koju bi mogao iskopati. Postalo je očigledno da je njegova invazija na Ukrajinu bila zasnovana na dezinformacijama – uključujući ideju da se radi o “denacifikaciji” i da je Ukrajina na neki način bila agresor.

Čovjeka kojeg mrze, Trump tretira kao saveznika

Postoji priličan broj uticajnih konzervativnih stručnjaka i republikanskih zastupnika koji sugerišu da dinamika “Putin-protiv-Ukrajine” nije tako jednostavna kao “zlo-protiv-žrtve”. I neki republikanci su prihvatili neosnovane teorije zavjere o biolaboratorijima u Ukrajini. Ali kada je u pitanju stvarni slučaj Rusije za rat, gotovo nijedan Amerikanac – svega dva posto, prema anketi prošle sedmice – ne vjeruje da Ukrajinom upravljaju nacisti ili da je Ukrajina započela rat.

A ipak, ovo je strana vlada kojoj se Trump obratio za važne informacije – još jednom.

Kada je Trump pohvalio Putinovu stratešku “genijalnost” uoči invazije na Ukrajinu, možda bi republikanci to mogli odbaciti kao Trumpa koji pruža pragmatičnu analizu – čak i kada je Trump upadljivo odbio da moralno osudi Putina, pa čak i kada je ta analiza loše zastarjela. Umjesto da osude Trumpa, republikanski čelnici su ponudili vlastite osude Putina. A neki koji su na različite načine pokušavali da se pridržavaju Trumpove linije, kasnije su korigovali kurs.

Trump, međutim, još uvijek svira hitove. A hitovi očigledno uključuju i ispitivanje koliko dugo će njegova stranka i pristalice tolerisati da on tretira čovjeka kojeg mrze kao legitimnog političkog saveznika. Jer, kao i uvijek, bit je pobjeda.IZVOR: AGENCIJE


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE SVIJET

POPULARNO

Komentariši