Šta stoji iza ruskog interesa za Arktik?

Zbog klimatskih promjena se otvara posljednje neiskorišteno područje za plovidbene rute i eksploataciju resursa što dovodi do novih geopolitičkih tenzija.

Modernizacija i ekspanzija ruske vojske na Arktiku dešava se već deceniju Foto: AP

Alex Gatopoulos 29 Mar 2022

Arktik je jedno od posljednjih neiskorištenih područja na svijetu. Njegova oštra klima i niske temperature nisu pogodni za ljudski život što je dugo bila prirodna barijera za eksploataciju Arktika, ali klimatske promjene ovo brzo mijenjanju.

Šest zemalja okružuju Arktički okean: Rusija, Kanada, SAD, Danska, Norveška i Island.

Međutim, sada se ova udaljena divljina mijenja. Katastrofalni ekefti globalnog zagrijavanja doveli su do topljenja polarnih kapa što je otvorilo pristup resursima vrijednim milijaradama. Tu postoji ogromna količina ribe te fosilna goriva.

Povećana međunarodna utrka koja će rezultirati iz toga dovela je do povećanog vojnog trošenja i angažiranja specijalnih snaga u regiji kako bi se zaštitili interesi koje svaka zemlja ima.

U toj utrci za sada dominira Rusija.

Neiskorišteno bogatstvo

Postoje procjene da će ljetni led na Arktičkom okeanu potpuno nestati do 2035.

Sada je već moguće da brodovi plove kroz Arktik prema Evropi i sjevernoj Aziji tokom ljetnih mjeseci.

Ove nove rute su značajno kraće od klasičnih trgovinskih puteva kroz Suecki i Panamski kanal.

To predstavlja i velike ekonomske prilike. Arktik je bogat velikim zalihama nafte, prirodnog gasa, mineralima i rijetkim metalima koji se nalaze ispod okeanskog dna.

Procjene se razlikuju, ali približno 16 posto svjetske neiskorištene nafte i 30 posto svjetskog neotkrivenog gasa leži ispod Arktičkog okeana.

Kako bi ilustrirali koliko su važni ovi novi prolazi, možemo ih uporediti sa tradicionalnom rutom od Rotterdama do Šangaja u Kini. Početkom 19. stoljeća, brod bi morao putovati oko Rta dobre nade u Južnoj Africi. To je udaljenost od 26.000 kilometra.

Kada se otvorio Suecki kanal u Egiptu, 1869. godine, dugi put oko Afrike se mogao izbjeći te je isti put postao za 23 posto kraći. Sjeveroistočni prolaz skratio bi ovaj put za još 24 posto, čime bi se napravile uštede u gorivu i vremenu.

Ipak, sada postoji mali saobraćaj na tom područuju a radi se o brodovima koji su opremljeni za lomljenje leda.

Regija je podijeljena na teritorijalne vode između okolnih zemalja i njihovih eksluzivnih zona, područja obalnih voda dodijeljenih svakog zemlji sa obalom koja je ekskluzivno njihova.

Teritorijalne pretenzije na ove vode i zone se preklapaju i odlučivanje ko ima pravo na njih postaje komplikovano.

Konvencija UN-a o pravima na moru (UNCLOS) je vodič u svemu tome, ali SAD, Danska, Kanada, Norveška i Island su duboko zabrinuti zbog vojnog širenja Rusije.

Rusija, polarni medvjed koji se budi

Još prije ruskog rata u Ukrajini, Moskva se brzo širila i modernizovala svoju vojsku a Arktik je bio u posebnom fokusu. Međutim, rat u Ukrajini je pokazao da ruska vojska nije toliko moderna i efikasna, pa se sad postavlja pitanje koliko će zemlja biti zaštićena na sjeveru jednom kada se otopi led.

Rusija, najveća zemlja na svijetu, shvatila je da topljenje leda na Arktiku znači da će njena najduža granica, duga više od 24.000 kilometara, biti izložena.

Rusija je zbog toga počela da vojno razmišlja o tom području, te je ponovo otvorila 50 starih, vojnih baza na sjeveru, dok je deset radarskih stanica poboljšano a postavljene su i stanice za potragu i spašavanje.

Velika područja sada moraju biti nadgledana a zračne snage su ključ za to. Zbog toga su proširene stare zračne baze a tu su stacionirani modernizovani MiG-31 borbeni avioni kao i raketne baterije.

Sjeverna komanda mornarice koja je zadužena za arktički region 2021. je postala jedna od pet vojnih distrikta, čime se naglašava važnost tog područja.

Sada postoji mali saobraćaj na tom područuju a radi se o brodovima koji su opremljeni za lomljenje leda Foto: AP

Moskva je počela testiranje 13 novih brodova a svoje avione i brodove će naoružati novim hipersoničnim raketama.

Uzbuna zbog vojnih aktivnosti

Modernizacija i ekspanzija ruske vojske na Arktiku dešava se već deceniju. Susjedne zemlje alarmirane su zbog ovih vojnih aktivnosti.

Primjer Ukrajine pokazuje da Rusija neće oklijevati da koristi vojnu silu kako bi postigla svoje ciljeve.

Zbog toga su i zapadne sile počele tražiti da povećaju svoje vojno prisustvo na Arktiku. Međutim, borbe na ekstremno niskim temperaturama su izazovne.

Za operacije na tako velikim hladnoćama potrebna je posebna oprema, a čak i mala ogrebotina u tim uvjetima može postati po život opasna rana, jer postoji opasnost od gangrene i smrzotina. Motori se kvare i vozila se ne mogu upaliti, ceste su prekrivene ledom.

Snage trebaju biti specijalno istrenirane samo da prežive u takvim uvjetima. Također, ne može se osloniti na kompase a zbog magnetskih smetnji komunikacija može biti otežana.

Uprkost tome, SAD i njegovi saveznici imaju iskustvo vođenja operacija na Arktiku zbog Hladnog rata.

Američke vojne operacije na Arktiku

Niz radara za rano upozoravanje postavljeno je od Aljaske do Grenlanda i Norveške. Posljednja, peta generacija borbenih aviona stacionirana je na Aljasci a podmornice SAD-a i NATO-a redovno vrše operacije oko i ispod polarnog leda.

Američka mornarica povećava broj razrača koji patroliraju Arktikom sa četiri na šest te redovno izvodi vojne vježbe.

SAD i Norveška, NATO članice, imaju dogovor da se američke baze mogu postavljati na norveškom tlu. Američka vojska pravi zalihe velike količine municije, oružja i vozila u postrojenjima na sjeveru te zemlje.

NATO je imao svoju najveću vojnu vježbu 2018. godine, sa više od 50.000 vojnika na sjeveru Norveške.

Sa ratom u Ukrajini, savez je naglasio svoju spremnost da se bori na Arktiku pokrenuvši Hladni odgovor 2022 na sjeveru Norveške, seriju realističnih vojnih vježbi koje uključuju desetke hiljada specijalaca za ratovanje na Arktiku te stotine vozila, letjelica i brodova.

I druge zemlje su također ponudile svoju pomoć. Velika Britanija je ponudila Kanadi da joj pomogne u jačanju odbrane na sjeveru, provodeći nekoliko vježbi sa svojim podmornicama.

Kanada je također izgradila pomorske baze za punjenje goriva na dalekom sjeveru zemlje te izgradila Arktičke obalne patrolne brodove (AOPS) koji će nadgledati vojne aktivnosti u regiji.

Međutim, nije samo Rusija ta koja izaziva zabrinutost. Kina također povećava fokus na bogati Arktik.

Peking smatra da je to područje od međunarodne važnosti te da ne pripada samo određenim zemljama.

Kina je zbog toga napravila istraživačke brodove da ispitaju ledene sjeverne vode iznad Rusije.

Također je poslala deset naučnih ekspedicija na Akrtik a sada razmatra i da izgradi nuklearno naoružane ledolomce.

Kina želi da se poveže sa Arktikom kroz svoju inicijativu Pojas i put. Ponudila je da kupi skandindavske luke, razmatrala je željezničke poveznice od Finske do Kine a također je jedna kineska kompanija kupila staru švedsku podmornicu.

Kina je 2018. ponudila i da izgradi tri aerodroma na Grenlandu, a u martu 2021, Finska je odbila pomoć Pekinga da proširi svoje sjeverne zračne baze kako bi kineski ratni avioni mogli tu djelovati, a njihova svrha bi bila, kako su navodili, istraživačka.

Kineska mornarica također ima interes za ovu sjevernu rutu jer bi kineski brodovi mogli puno brže da pristupe Atlantskom okeanu, što je područje na koje se Kina fokusirala u svom globalnom širenju utjecaja.

Rezanje arktičke pite

Indija je kao i Kina proglasila da bi se arktički resursi trebali podijeliti u svijetu a ne samo da na njih pravo imaju susjedi.

Kineska komunistička partija čak je predložila da svaka zemlja dobije dio proporcialno broju stanovnika. Kina bi tako imala pravo na četvrtinu arktičkih rezervi.

Rusija vidi Arktik kao pitu, sa komadima izrezanim prema obali koja ga okružuje gdje bi Moskva naravno najviše dobila.

Arktik nije idealnog oblika pa da se tako podijeli, a UNCLOS nije jasan po tome kome šta pripada, što bi moglo biti predmet spora.

To u kombinaciji sa velikim vojskama u blizini stvara povećane tenzije, podižiću šanse za slučajni konflikt.

Katastrofalni ekefti globalnog zagrijavanja doveli su do topljenja polarnih kapa Foto: Reuters

Međutim, Rusija je izgubila sav svoj legitimitet kada je napala Ukrajinu i sada postoji vjerovatnoća za širi sukob u koji bi bio uključen i NATO.

Kako bi se izbjegao takav scenarij, potrebna je međunarodna saradnja. Ugovor između Evropske unije, Kine, Južne Koreje i Japana stupio je na snagu 2021. a njime se zabranuje prošireno ribarstvo.

Potpisnice su se složile da neće biti komercijalnog ribarstva dok se ne urade naučne procjene o mogućnostima industrijskog ribarstva u Arktičkom okeanu.

Zabrana stoji za sada, ali upitno je koliko će ona trajati sa rastućim populacijama i sve manjim globalnim resursima.

Kako će se ovo potencijalno bogatsvo podijeliti sada je već pitanje o kojem svjetske sile raspravljaju.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE TEME

POPULARNO

Komentariši