Emrah Fejzović 17/01/2022
Adis Ahmetović, zastupnik njemački socijaldemokrata (SPD) u donjem domu parlamenta, Bundestagu, preuzeo je prošle sedmice mjesto izvjestitelja Bundestaga za Zapadni Balkan.
U nedavnom intevrjuu za Jutarnji je odgovorio kako ocjenjuje trenutnu situaciju u BiH?
Trenutna politička situacija u BiH može se opisati krhkom. Međunarodna zajednica, uključujući Saveznu Republiku Njemačku, sa zabrinutošću gleda na rastući nacionalizam. Pokušaji otcjepljenja koje potiče Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, uznemiruju ljude u zemlji i destabiliziraju ne samo BiH, već dovode i do primjetnih napetosti u cijelom Zapadnom Balkanu. Pokušaji podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i daljnjeg otcjepljenja ne ugrožavaju samo stabilnost u BiH i na Zapadnom Balkanu, već i u cijeloj Evropi.
Šta biste preporučili političkim čelnicima u BiH?
U principu, nije moja zadaća kao njemačkog parlamentarca davati preporuke drugim političarima kako da vode svoju unutarnju politiku u zemlji. Ali drukčije je u slučaju BiH: to je jedina država u Evropi čiji je temelj Evropski ili međunarodni mirovni sporazum. Daytonski mirovni sporazum moraju štititi BiH, Srbija i Hrvatska – također i EU i međunarodna zajednica. Stoga je moja zadaća kao njemačkog stručnjaka za vanjsku politiku upozoravati Dodika i druge kada se pokušava narušiti Daytonski mirovni sporazum. Istodobno, važno mi je naglasiti da se demokratske i liberalne snage u BiH i na Zapadnom Balkanu mogu osloniti ne samo na moju podršku, već i na podršku Savezne Republike Njemačke.
Imate li neke ideje za pomoć u reformi izbornog zakona i ograničenih ustavnih reformi?
Hitno je potrebna izborna reforma u Bosni i Hercegovini. No, treba razmisliti ne bi li je trebalo odgoditi nakon izbora u oktobru ove godine kako bi se spriječile moguće izborne manipulacije. Prioriteti su provedba presude ECtHR-a (u slučaju Sejdić-Finci), slobodan i siguran pristup biračkim mjestima za sve građane, ispravna registracija, transparentnost biračkog popisa, digitalno prebrojavanje glasova i provjera glasačkih kutija. Ako se reforma pokrene prije izbora, onda se mora uzeti u obzir i sudska presuda Sejdić-Finci.
Kakav je vaš stav o ‘konstitutivnim narodima’, treba li taj pojam odbaciti ili sačuvati i zašto?
Sadašnji ustav uspostavljen je Daytonom. Jamči ravnopravnu podjelu vlasti između tri konstitutivna naroda: bosanskih Hrvata, bosanskih Srba i Bošnjaka.
Cilj u BiH bi trebao biti da se Daytonski mirovni sporazum dalje razvija sa svih strana i da svi ljudi, bez obzira na njihovu etničku i religijsku pripadnost, imaju jednaka prava – također u smislu političke participacije (aktivno i pasivno biračko pravo).
Očekujete li, budući da ste bošnjačkih, probleme u kontaktu sa srpskim i hrvatskim političkim predstavnicima?
Njemački sam parlamentarac s fokusom na vanjsku i sigurnosnu politiku. Preuzimajući novu zadaću glavnog izvjestitelja za Zapadni Balkan, jednako sam dostupan svim državama zapadnog Balkana kao partner u suradnji – uvijek pod pretpostavkom daljnjeg razvoja mira, demokratije i prosperiteta za regiju, kao i intenziviranja odnosa s EU i bilateralne suradnje s Njemačkom. U narednim sedmicama i mjesecima otputovat ću u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku kako bih razgovarao s predstavnicima politike, privrede, nauke, kulture i civilnog društva. Tokom razgovora dobro će mi doći činjenica da zbog porijekla razumijem jezike, dobro poznajem historiju i geografiju i gajim čuvstva i empatiju za kulture i načine života.
Visoki predstavnik, Christian Schmidt, je Nijemac, ali dolazi iz CSU-a (bavarska stranka desnog centra). Hoće li to biti problem u pogledima na rješavanje krize?
Naprotiv, ove smo sedmice Visoki predstavnik za BiH i ja imali virtualni sastanak i razmijenili mišljenja o BiH. Ured Visokog predstavnika u BiH treba ojačati kako bi se dao veći značaj civilnim aspektima nakon Daytonskog sporazuma i pružila veća podrška demokratskim naporima. Visoki predstavnik ima podršku najveće parlamentarne grupe, moje parlamentarne skupine SPD-a u Bundestagu za svoje izazovne zadatke.
Vidite li koristan, ali i štetan utjecaj zemalja izvan regije za BiH?
Države zapadnog Balkana imaju neovisne političke sisteme, ali unutarnja politička zbivanja svake zemlje imaju izravan i neizravan uzajamni utjecaj. S moje tačke gledišta, za pojedine države može biti od koristi da bliže surađuju i budu u zdravoj demokratskoj konkurenciji uz uzajamno poštovanje. Zapadni Balkan je stoljećima bio od velikog geopolitičkog interesa. Već nekoliko godina bilježi se sve veći interes Rusije i Kine. Zalažem se za približavanje EU – zato ću nastaviti raditi na EU integracijama zemalja Zapadnog Balkana.
Kakve prijedloge ćete iznijeti Bundestagu u vezi BiH?
Izvijestit ću najveću zastupničku skupinu njemačkog Bundestaga, onu SPD-a, o situaciji na zapadnom Balkanu. No, ne radi se samo o opisivanju političkog, ekonomskog i socijalnog stanja u regiji. Želio bih predložiti Odboru za vanjske poslove i njemačkoj vladi konkretne korake stabiliziranja situacije na terenu, očuvanja mira, jačanja demokratskih i liberalnih snaga, te da proširenje EU postane konkretna mogućnost za sve države zapadnog Balkana.
Trenutno u Bundestagu radim s kolegom Dietmarom Nietanom i s Josipom Juratovićem i drugim zastupnicima i stručnjacima na konkretnom planu stabilizacije Bosne i Hercegovine. Želimo pružiti podršku liberalno-demokratskim snagama na Zapadnom Balkanu. Prioritet nam je približavanje EU i EU integracija. To, naravno, zahtijeva širok dijalog i suradnju na svim razinama.
Treba li Hrvatska ove godine postati članica Schengenskog prostora?
Vijeće EU jednoglasno je odobrilo ulazak Hrvatske u Schengenski prostor krajem 2021. godine. Država može ostvariti punu provedbu schengenskih pravila. O prijemu sada moraju odlučiti članice EU.
Njemačka vlada predviđa ‘federalnu Evropu’. Kako to možemo postići s Poljskom i Rumunjskom koji se bune protiv prioriteta zakona EU?
Važan je korak iskoristiti Konferenciju o budućnosti Evrope za reforme. To smo zapisali u sporazum ‘semafor’ koalicije. Podržavamo potrebne izmjene ugovora. U tom kontekstu, Konferencija bi trebala dovesti do ustavne konvencije i daljnjeg razvoja federalne Evropske države, organizirane na decentraliziranoj osnovi i u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, zasnovane na Povelji o temeljnim pravima (Charter of Fundamental Rights). I ovdje želimo dati prednost metodi Zajednice, ali gdje je potrebno nastavit ćemo s pojedinim državama članicama. U koalicijskom sporazumu također smo odredili da se zalažemo i podržavamo Evropsku komisiju da ubuduće također pokrene postupke protiv sistemskih povreda udruživanjem pojedinačnih postupaka protiv države članice zbog kršenja vladavine prava.
No, također je jasno da se sa zajedničkim izazovima poput klimatskih promjena, borbe protiv pandemije korone ili međunarodnih sukoba bolje suočiti kao jaka EU koja štiti svoje vrijednosti i vladavinu prava kako iznutra tako i izvana te se za njih odlučno zalaže.
Treba li Sjeverni tok 2 početi transportirati plin iz Rusije u Njemačku? Može li to biti problem za Ukrajinu, Poljsku?
Federalna mrežna agencija odlučit će o radnoj dozvoli za Nord Stream 2. Jedan aspekt toga je razjasniti usklađenost s Evropskim pravom
Ne bi bilo ispravno povezivati radnu dozvolu za plinovod Sjeverni tok 2 s naporima za deeskalaciju ukrajinske krize. Ali to bi se promijenilo ako dođe do vojne akcije. Kao stručnjak za vanjsku politiku moje parlamentarne skupine odgovoran za Rusiju, ozbiljno sam zabrinut zbog trenutačne situacije i stoga pozdravljam napore kancelara Olafa Scholza, koji se zalaže za detant i stabilnost.
