Osnovana 1949. godine, organizacija Sjevernoatlantskog saveza danas ima 30 članica i budžet od 1,56 milijardi eura.
Hanna Duggal 12 Jan 2022
Članice najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu, Sjevernoatlantskog saveza (NATO), sastali su se u srijedu u Briselu u Belgiji kako bi razgovarali o gomilanju ruske vojske duž granice s Ukrajinom.
Washington i Kijev kažu da je Moskva posljednjih mjeseci rasporedila oko 100.000 vojnika u blizini granice s Ukrajinom, osam godina nakon što je anektirala poluotok Krim.
Nakon Vijeća NATO – Rusija u četvrtak u Beču će uslijediti daljnji razgovori između Rusije i članica Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE).
Dakle, koje su to organizacije i čime se bave?
Članice NATO-a, OSCE-a i EU-a
NATO se sastoji od 30 zemalja.
Njihova primarna uloga je zaštiti svoje države članice političkim i vojnim sredstvima. Savez omogućuje evropskim i sjevernoameričkim članicama da razgovaraju o sigurnosnim problemima.
Sve NATO članice također su članice OSCE-a.
OSCE-ovih 57 država raspoređeno je po Sjevernoj Americi, Evropi, Kavkazu i Aziji. To je najveće regionalno sigurnosno tijelo koje služi kao forum za diskusiju o sigurnosnim pitanjima kao što su kontrola naoružanja i “terorizam”.
Šest članica Evropske unije, od ukupno 27, nisu članice NATO-a – Austrija, Kipar, Finska, Irska, Malta i Švedska.
Historija i širenje NATO-a
NATO je 1949. godine osnovalo 12 država članica – Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. Cilj im je bio obuzdati sovjetsku ekspanziju te potaknuti političku integraciju u Evropi.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin posljednjih godina traži garancije NATO-a da će zaustaviti svoje širenje i prekinuti vojnu saradnju sa Ukrajinom i Gruzijom.
Savezu se 2004. godine pridružilo sedam istočnoevropskih država.
NATO dozvoljava državama članicama da konsenzusom primaju nove zemlje u čanstvo. Od zemalja koje su se 2004. pridružile NATO-u, sve osim Slovenije bile su dio Varšavskog pakta – odbrambenog sporazuma koji je 1955. godine sklopljen između Sovjetskog Saveza i satelitskih država.
Sjeverna Makedonija je 2020. godine postala posljednja zemlja koja se pridružila paktu.
Bosna i Hercegovina, Gruzija i Ukrajina izrazile su želju za ulazak u NATO.
Vojne operacije NATO-a
U članu 5. deklaracije NATO-a navodi se kako je zajednička odbrana jedan od stubova ovog saveza, odnosno da svaki napad na bilo koju od članica jeste napad na sve članice.
Prva vojna operacija NATO snaga dogodila se u periodu od 1992. do 1995. godine tokom rata u Bosni i Hercegovini, a primarni cilj ove operacije bio je osiguranje pomorske i zračne blokade nad ratom zahvaćenoj teritoriji.
NATO je 1999. pokrenuo novu akciju, ovaj put kako bi natjerala predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da povuče svoje snage sa Kosova.
Nakon napada 11. septembra 2001. godine, NATO se pozvao na član 5. te se pridružio snagama SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u borbi protiv talibana u Afganistanu. Tokom 20 godina, više od 50 članica i partnerskih zemalja slalo je trupe u ovu zemlju. Najveći broj NATO vojnika u Afganistanu bio je prisutan 2011. godine, kada je u ovoj zemlji bilo oko 140.000 vojnika.
Izdvajanja za vojsku NATO članica
SAD su, očekivano, članica koja najviše troši na svoju vojsku. Taj iznos je, prema Institutu za istraživanje mira iz Štokholma, u 2020. godini iznosio 778 milijardi dolara ili 3,7 posto BDP-a.
Na drugom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo sa 59.2 milijardi dolara ili 2.2 posto BDP-ja.
S druge strane, Island, iako članica alijanse, nema svoju vojsku tako da je njihova potrošnja nula dolara.
Budžet NATO-a
Planirani budžet NATO saveza za 2022 godinu je 1.77 milijardi dolara.
Članice NATO-a svoj doprinos daju po unaprijed određenoj formuli zasnovanoj na bruto društvenom proizvodu svake zemlje.
Prema tome, SAD i Njemačka najviše izdvajaju za budžet, što je oko 30 posto ukupnog budžeta NATO-a.IZVOR: AL JAZEERA
POVEZANE
- Kožljak: NATO će djelovati odmah ukoliko BiH bude ugrožena“Ako se na bilo koji način ugrozi teritorijalni integritet, suverenitet, podrivanje institucija… NATO će djelovati odmah, zato što ima mandat i zato što se na taj način testira relevantnost NATO-a.”Dužina videa 10 minutes 39 seconds10:39Published On 05 Jan 202205 Jan 2022
- Sastanak NATO-a i Rusije, Stoltenberg kaže da rasprava nije bila lakaGeneralni sekretar NATO-a rekao je da je spreman da razgovara o konkretnim prijedlozima, ali da Savez istovremeno mora da bude spreman da Rusija ponovo odabere konfrontaciju.Dužina videa 04 minutes 15 seconds04:15Published On 12 Jan 202212 Jan 2022
- Ruski ambasador: NATO potiče Ukrajinu na agresivno djelovanjeAndrej Kelin navodi kako nasuprot tome Rusija nastoji smanjiti tenzije u Evropi.Published On 12 Jan 202212 Jan 2022
VIŠE IZ RUBRIKE INTERAKTIVNO
- Mapa: Gdje je engleski jezik ‘kao domaći’
- Infografika: Azija – raj za nuklearne reaktore
- Infografika: Smrtonosni vrhovi
- Najgledanije na AJB iz 2021.
