Elma Begovic-Omerasevic 11/01/2022
U javnosti, pa čini se I u samoj Evropskoj uniji stvorena je konfuzija o pitanju načina uvođenja sankcija Evropske unije prema Miloradu Dodiku i onima koji ga u rušenju države slijede.
Za Hayat.ba politički analitičar iz Berlina Bodo Weber objasnio je da je na snazi odluka o restriktivnim mjerama u kontekstu BoH koje se mogu koristiti protiv pravnih lica i ličnosti ako podrivaju teritorijalni integritet, suverenitet ili Dejtonski mirovni sporazum iz 2011. Godine.
Prijetnja secesijom Iotimanje nadležnosti su upravo podrivanje suvereniteta I nepoštivanje Dejtona. Sama odluka o restriktivnim mjerama je pravna odgovornost I naslijeđe za očuvanje dejtonskog poretka, objašnjava Weber.
- Uvođenje sankcija protiv određenih ličnosti je stavljanje na spisak imena ljudi koji padaju pod restriktivne mjere (jer na toj listi u zadnjih deset godina nema nikoga, taj mehanizam nije iskorišten). U javnosti se stvorila konfuzija kakav je postupak da na spisak neko bude stavljen. Za stavljanje lica na taj spisak , nije potrebna jednoglasnost nego takozvana kvalifikovana većina. Dakle, većina bi mogla i protiv volje ove bučne manjine (Slovenija, Mađarska, možda i Hrvatska) pogurati takvu jednu odluku. Međutim, krovna odluka o restriktivnom režimu se mora svake godine obnavljati i ona dolazi na red u martu ove godine i za to obnavljanje je potrebna jednoglasna odluka. Upravo zato postoji tradicija odlučivanja o sankcijama i pitanjima vanjske i sigurnosne politike EU gdje se nastoji ići na jednoglasne odluke. U ovom slučaju države koje su odlučne uvesti sankcije bi to mogle uraditi ovog mjeseca na Vijeću, a u martu bi opozicija mogla staviti veto na okvir sankcijama. To na kraju nije pravna nego politička odluka – kaže Weber za Hayat.ba i dodaje da je važno istaći drugačiji pristup nove njemačke vladajuće koalicije.
- Nova njemačka vladajuća koalicija u svom sporazumu što se tiče evropske unije i vanjske i sigurnosne politike sebe je obavezala da će se zalagati da se u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici zamijeni princip jednoglasnosti principom što više odluka kvalifikovanom većinom”, objašnjava Weber I kaže da ipak nije jasno na koji način će odluka o sankcijama režimu u RS-u i Dodiku biti donesena, ali uvjeren je da će sankcija uz zemalja Evropske unije za Dodika svakako biti.
- U praktičnom smislu američke sankcije nikad ne mogu biti djelotvorne kao što bi bilo uvođenje sankcija od strane Austrije naprimjer, jer prema onome što je javno poznato, gospodin Dodik i njegovo okruženje baš i nema imovinu u SAD-u. Ono što je javnosti poznato, s druge strane, jeste da je ta ekonomska veza poprilično snažna sa Austrijom. U tom smislu bi uvođenje sankcija od EU kao tijela u cjelini ili neke koalicije država članica, gdje bi sankcije Njemačke naprimjer bile od velike političke važnosti, zajedno sa sankcijama drugih država gdje bi sankcije bile praktično bolne kao u primjeru spomenute Austrije, zaista bi bilo djelotvornije nego uvođenje sankcija od strane SAD-a,” zaključuje Weber.
(Elma Begović-Omerašević)
