Politika Milorada Dodika nastavlja svoj hod, a političke ciljeve koji su ‘90-ih zacrtani on pokušava danas realizirati, kaže Miro Lazović.

Jasmin Agić 11 Jan 2022
Devetojanuarska parada, koja je organizovana u Banjoj Luci povodom 30 godina postojanja entiteta Republika Srpska, zorno govori o nekoliko stvari. Prije svega, o tome da vlast Republike Srpske, grupirana oko Milorada Dodika, nastavlja sa politikom nepoštivanja institucija države Bosne i Hercegovine i njenih odluka.
Tako, iako neustavan, Dan Republike Srpske bio je obilježen defileom policijskih snaga kojem je prisustvovala „krema“ Dodikove političke nomenklature.
I sve se to dešavalo uz, kako se u javnosti može čuti, „sramne“ poruke koje su odjekivale najvećim gradom Bosanske Krajine. Pjevale su se pjesme u kojima su se spominjale ličnosti iz srpske srednjovjekovne historije, slavio se pravoslavni krst, iako je Bosna i Hercegovina sekularna i multietnička zemlja, a sa političke govornice slale su se zabrinjavajuće poruke.

Parada oružanih jedinica u centru Banje Luke nastavak je derogiranja države Bosne i Hercegovine i njenih institucija i dolazi u vrijeme kada secesionistička politika Milorada Dodika doseže svoj vrhunac. Iako pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, Dodik nastavlja sprovoditi politiku „provociranja“, namjerno i otvoreno dovodeći u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine. Svaki politički potez koji povuče, ili stav koji javno iznese, samo potvrđuju ono u šta mnogi odavno sumnjaju; osnovni cilj politike Milorada Dodika je razbijanje Bosne i Hercegovine.
Krajnji cilj urušavanje Bosne i Hercegovine
Kontinuitet politike Milorada Dodika je sasvim jasan, kaže nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović svjestan kako se ponašanje srpskog člana Predsjedništva BiH može jedino protumačiti kao nastavak politike koja za krajnji cilj ima urušavanje Bosne i Hercegovine.
„Kontinuitet politike Milorada Dodika na urušavanju institucija, odnosno države Bosne i Hercegovine u nedjelju se zorno pokazao kroz atmosferu koja je vladala tokom obilježavanja neustavnog dana, a pogotovo na incidentima koji su se dešavali u gradovima Republike Srpske, gdje su prijetili i slali ružne poruke prema Bošnjacima. S druge strane, razumijevam to i kao politiku inata i prema međunarodnoj zajednici i sankcijama koje su došle od strane američke administracije na način da se pokaže da je Republika Srpska zajedno, da su oni homogeni i Milorad Dodik, čini mi se, pokušava stvoriti jednu lažnu sliku o ukupnoj situaciji, i političkoj i ekonomskoj, u Republici Srpskoj“.
O ciljevima Milorada Dodika više niko ne smije imati iluzije, kaže potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić. U posljednjoj deceniji i više godina bilo je mnogo onih koji su Dodikovo političko ponašanje tumačili kao neprekinuti predizborni igrokaz, ali došlo je vrijeme, podcrtava, da se javnost u potpunosti otrijezni i shvati kakve konsekvence može imati prihvatanje Dodikove političke igre.

I proslava neustavnog Dana Republike Srpske jasno pokazuje da Dodik nastavlja provoditi politiku secesionizma i ono što je neophodno, smatra Salkić, jeste da se institucije države Bosne i Hercegovine počnu ozbiljno „baviti“ njegovim problematičnim ponašanjem.
„Ti analitičari 15 godina pričaju kako je sve predizborna igra Milorada Dodika, a on svaki dan sve više udaljava taj entitet od države i Bosne i Hercegovine. To samo govori o kompetentnosti i ozbiljnosti njihovog stava. Ovo je poruka građanima srpske nacionalnosti da on ne odustaje i da ide do kraja, ali i poruka svim drugim građanima da oni ne žele da ostanu u Bosni i Hercegovini. Ono što smo mogli čuti i vidjeti su zastrašujuće šovinističke, rasističke, da ne kažem fašističke poruke koje pozivaju na nove zločine i očekujemo. Očekujem da se svašta može dešavati ukoliko Tužilaštvo BiH ne sankcioniše ovakvo ponašanje“.
Kako odgovoriti na politiku secesionizma
Postavlja se pitanje kako najadekvatnije odgovoriti na Dodikovu politiku secesionizma i kojim instrumentima. Lazović misli da je došlo vrijeme da se državni organi, u skladu sa svojim ovlastima i ingerencijama, počnu ozbiljnije baviti političkim ponašanjem Milorada Dodika na način da im prioritet bude odbrana ustavno-pravnog poretka države.
„Vjerujem da je to jedan od njegovih posljednjih pokušaja u kojem nastoji opravdati svoju dosadašnju politiku, ali mislim da je u konačnosti on gubitnik. Međutim, ono što bi trebalo, kao adekvatan odgovor, dati na tu politiku su potezi koji trebaju uslijediti od strane političkih stranaka i državnih organa kojima je funkcija i kompetencija zaštita ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Tu mislim, prije svega, na Tužilaštvo BiH, da konačno počne raditi i da se procesuiraju oni koji krše odluke Ustavnog suda BiH“, kaže Lazović.
Osim toga, neophodno je da se službeno Sarajevo odredi prema ponašanju diplomata koje su svojim prisustvom na nedjeljnoj paradi u Banjoj Luci pokušali cijelom događaju dati politički kredibilitet i značaj.
Jednom koordiniranom akcijom široke grupe političkih predstavnika u zemlji, smatra Lazović, u dobroj mjeri, mogle bi se suzbiti namjere Milorada Dodika.

„Tu mislim i na članove Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koji treba da obave razgovor sa ruskim ambasadorom koji je jedini bio i stajao uz Dodika i otvoreno priznao da ne priznaje institucije Bosne i Hercegovine. To već povlači oštru diplomatsku notu koju bi trebali uputiti prema Rusiji. Također, poslanici Skupštine Bosne i Hercegovine trebali bi pokrenuli pitanja kojim bi se trebalo pitati Tužilaštvo BiH i zatražiti odgovornost visokog predstavnika Christiana Schmidta zašto dozvoljava da se stvara atmosfera linča i atmosfera koja asocira na moguće sukobe“, jasan je Lazović.
Politički ciljevi zacrtani ‘90-tih
Parada policijskih snaga u Banjoj Luci i grubi incidenti, koji su se dešavali diljem entiteta Republika Srpska, jasna su poruka i građanima nesrpske nacionalnosti koji žive na prostoru Republike Srpske. Povratnici bošnjačke nacionalnosti sa zabrinutošću posmatraju sva ta dešavanja, kaže Salkić, dodajući kako ovo što se danas dešava, pred očima javnosti cijele zemlje, za povratnike nije ništa novo i do sada neviđeno.
„Ljudi su zabrinuti, svi zajedno smo zabrinuti zbog neaktivnosti, prije svega, Tužilaštva i institucija Bosne i Hercegovine. Očekujemo i tražimo od tih institucija da počnu raditi svoj posao i ulijevati nadu svima nama zajedno da sistem funkcioniše i da će institucije uraditi svoj posao. Zabrinutost je prisutna, a neke stvari koje se sada dešavaju nama nisu nove i one su prisutne svih ovih godina. Žao nam je što je stanje u kojem se nalazimo nije ranije razumijevano na pravi način i nisu poduzimani koraci da se preduprijede neki procesi. Nadamo se da neće doći do eskalacije i da neće doći do ugrožavanja mira“, poručuje Salkić.
Svakome treba biti jasno, poručuje Miro Lazović, da Milorad Dodik sprovodi staru i anahronu politiku, politiku koja je imala kobne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.
„Politika Milorada Dodika nastavlja svoj hod, a političke ciljeve koji su ‘90-ih zacrtani on pokušava danas realizirati. Ipak, to ne može proći bez incidenata, da ne kažem sukoba“, zaključuje Lazović.IZVOR: AL JAZEERA
POVEZANE
- MIŠLJENJAMIŠLJENJA,Dan RS-a, kako i dolikuje – uz ratne zločinceKad u Prijedoru čujete urlik noći ‘generale tvojoj majci hvala’ ,eho se začuje u Banjoj Luci ‘za slavu Obilića’ – jasno vam je gdje ovo vodi.opinion by Dragan BursaćDragan BursaćPublished On 09 Jan 202209 Jan 2022
- Bursać: Organizovani i ciljani incidenti, nema govora o spontanosti“Kada vidite onu, pa gotovo postrojenu, neku paranavijačku vojsku u Prijedoru kako marširaju, neodoljivo me podsjeća na koračnicu u Banjaluci specijalnih jedinica MUPRS-a. To je zastrašujuće.”Dužina videa 07 minutes 54 seconds07:54Published On 09 Jan 202209 Jan 2022
- Schmidt: Vrijeme je da RS ima dan koji mogu slaviti svi njeni građaniObilježavanje i proslava Dana RS-a 9. januara podrivaju pomirenje, razvoj uređenog društva i put BiH ka Evropskoj uniji, naveo je visoki predstavnik u BiH.Published On 10 Jan 202210 Jan 2022
VIŠE IZ RUBRIKE TEME
- ‘Aukcija’ muslimanki – tehnologija kao oružje za zlostavljanje
- Svi Slobini Amerikanci
- Zbog čega sport u Bosni i Hercegovini tone sve dublje?
- Filmska 2022: Godina nastavaka, rebootova i originalnih filmova