Dijaspora na protestu u Briselu izrazila zabrinutost zbog dešavanja u BiH

Protesti su organizirani i u drugim gradovima Evrope – u Londonu, Ženevi, Oslu, Rimu, Štokholmu, Goteborgu, Beču, ali i ispred delegacije EU-a u Podgorici, kao i u SAD-u i Kanadi.

Bosanci i Hercegovci iz cijelog svijeta iznijeli su četiri osnovna zahtjeva (Anadolija)

10 Jan 2022

Na skupu podrške Bosni i Hercegovini koji je održan u Briselu okupio se veći broj građanki i građana sa porukom “onima kojih se tiče”, a u ime prijatelja Bosne i Hercegovine.

Iako je obraćanje u Briselu neka vrsta centralnog događaja, isti protesti su organizirani i u drugim gradovima Evrope – u Londonu, Ženevi, Oslu, Rimu, Štokholmu, Goteborgu, Beču, ali i ispred delegacije EU-a u Podgorici…

Skupovi sa istom porukom održani su i u SAD-u, kao i Kanadi. Izražena je krajnja zabrinutost zbog sadašnje političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini, saopćili su organizatori protesta.Protest u Briselu: Dodik je probudio Bosance i Hercegovce širom svijeta

Poruku je ispred organizatora u Briselu pročitao Satko Mujagić, a ona će biti proslijeđena i na brojne adrese svjetskih političara.

U njoj se kao povod ovih protesta navode događaji iz oktobra 2021. kada je vladajuća koalicija u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska usvojila plan za uspostavu “nezavisne RS u dejtonskoj Bosni i Hercegovini”.

Podsjetili su također da taj dokument na sedam stranica sadrži “konkretne korake za unilateralno, nezakonito i neustavno preuzimanje državnih nadležnosti na fiskalnom, pravosudnom, odbrambenom, sigurnosnom i mnogim drugim poljima”.

Upozorili su na opasnost da bi pokušaj provedbe ovog plana mogao izazvati kolaps ustavne i institucionalne arhitekture Bosne i Hercegovine, te da će to rezultirati strašnim političkim, ekonomskim i sigurnosnim posljedicama.

Traže reakcije nadležnih

Reakcija na ovakve poteze traži se od visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Evropske Unije, i njenih saveznika u NATO-u.

Podsjetili su i na to da je “dosadašnje odsustvo takvog odgovora samo poslužilo ohrabrivanju ambicija onih koji vode takvu politiku podržanu i od vlasti u Srbiji, ali i podršku Rusije, Kine, i nekih država članica EU, poput Mađarske, čiji su otvoreni nacionalizam, ksenofobija i antimuslimanska osjećanja veoma izraženi.

Ukazali su na potrebu, ne samo očuvanja Bosne i Hercegovine kao suverene države, već i potrebu njenog jačanja, podsjetivši da je BiH “specifična kulturna zajednica koja postoji više od hiljadu godina i u kojoj građani različitog etničkog porijekla i vjerskih tradicija stoljećima zajedno žive”.

Rečeno je i to da bi se radilo o katastrofalnom historijskom presedanu ako bi se “entitetu čije su političke i vojne vođe (kao i njegova vojska i policija) osuđeni za teške ratne zločine i genocid, sa više od milion protjeranih ljudi, dala nezavisnost”.

Četiri zahtjeva

Bosanci i Hercegovci iz cijelog svijeta također su iznijeli četiri osnovna zahtjeva. Prvi je da se “plan koji je usvojila i koji sada provodi vladajuća koalicija u bosanskohercegovačkom entitetu RS treba smatrati napadom na trajni mir, ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost BiH, te kao prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu i Evropi”.

Drugi zahtjev je da se “prioritetno razradi i provede dobro osmišljen, robustan i koordinirani odgovor primarno usmjeren na odvraćanje lokalnih snaga destabilizacije i njihovih stranih mentora, a potom fokus usmjeri na konstruktivne i reformske pristupe”. U njemu se traži i da odgovor bude kombinacija intervencija, počevši od sankcija i jačanja vojnog prisustva NATO-a/EUFOR-a kao jasnog političkog signala.

U trećem zahtjevu zatražena je “podrška domaćim institucijama u njihovom odgovoru na napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, a prevashodno kroz punu podršku Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kako bi razmotrio dva već usvojena zakona, te da se osigura potrebna politička i tehnička podrška državnom pravosuđu kako bi provelo istragu o napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine”.

U posljednjem, četvrtom zahtjevu traži se razmatranje suspenzije pristupnih razgovora sa Srbijom u slučaju da tamošnja Vlada ne promijeni svoj stav prema BiH, uključujući i stav koji se odnosi na ratne zločine počinjene u BiH, uključujući i zločin genocida.

Ove zahtjeve, pored brojnih građanki i građana BiH, potpisale su i mnogi prijatelji BiH i značajne ličnosti, među kojima su novinar i autor Edward Vulliamy i historičar Noel Malcolm.IZVOR: AL JAZEERA I AGENCIJE


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE BALKAN

POPULARNO

Komentariši