Osnivači Repulike Srpske osuđeni ili optuženi za najteže zločine

Osnivači Repulike Srpske osuđeni ili optuženi za najteže zločine

21 godina RS: Osnivači osuđeni ili optuženi za najteže zločine
Foto: E. M./Klix.ba

Foto: E. M./Klix.ba

Proslava neustavnog Dana Republike Srpske 9. januara dolazi u trenutku velike političke krize u Bosni i Hercegovini i idealna je prilika da Milorad Dodik još jednom podigne svoj rejting i dodatno zategne političku situaciju.Međutim, sama proslava pokazuje nemoć trenutne vlasti RS-a jer je “bitka” za 9. januar izgubljena, te je s tim u vezi bilo kakva reakcija probosanskih stranaka nepotrebna.

Suštinski razlog neslaganja oko proslave 9. januara neustavnog Dana Republike Srpske nije moralne prirode, iako obilježavanje istog ima i tu dimenziju, već pitanje da li je formalno-pravno Republika Srpska nastala Dejtonskim mirovnim sporazumom ili odlukama nelegalne Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Međutim, u javnosti je argumentacija kanalisana u smjeru moralne ispravnosti proslavljanja 9. januara, pa se s tim u vezi, nastavak obilježavanja Dana RS-a na taj datum i dalje izaziva žučne reakcije.

NEKADAŠNJI STAVOVIDodik je 2003. u Hagu svjedočio da je bio protiv grupisanja općina koje su vodile stvaranju RS-a

Političko i pravno neslaganje oko 9. januara svodi se na pitanje kontinuiteta, odnosno da li volja većine srpskog naroda oličena u nelegalnom osnivanju Republike Srpske 9. januara 1992 godine ima veći legitimitet od volje većine građana Bosne i Hercegovine potvrđene referendumom o nezavisnosti od 1. marta 1992. godine.

Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine jasno je definisano da Bosna i Hercegovina “nastavlja svoje postojanje”, ali da modifikuje svoju unutrašnju strukturu dejtonskim Ustavom, čime je potvrđeno da entitet Republika Srpska formalno-pravno nastaje tek u tom trenutku, a ne ranije, a što je OHR kao vrhovni tumač u nekoliko navrata potvrdio.rukovodstvo RS-a nastojalo je, između ostalog, ovu pravnu činjenicu zaobići zakonskim definisanjem Dana Republike Srpske na 9. januar nastojeći pomjeriti njen formalno-pravni nastanak nekoliko godina unazad. Upravo zato, a ne zbog dnevnopolitičkih motiva, podnešena je dva puta apelacija Ustavnom sudu BiH. Sud je u dva navrata, 2015. i 2019. godine presudio da je 9. januar neustavan, te je ambicija rukovodstva RS-a da dokaže kontinuitet definitivno ostala neispunjena.

Želja da se formalno-pravno potvrdi kontinuitet između nelegalne Republike Srpske nastale protivustavnim djelovanjem 9. januara 1992. godine i današnjeg entiteta Republika Srpska nastalog Dejtonskim mirovnim sporazumom, leži u tome da vlasti RS-a trenutno stanje vide kao privremeno, i da će u trenutku promjene geopolitičkih okolnosti pokušati obesmisliti Bosnu i Hercegovinu, a za što je potrebna ne samo sila već i pravna argumentacija.

S tim u vezi sutrašnja pompezna proslava neustavnog Dana Republike Srpske izraz je nemoći, a ne snage, i bilo kakvo inaćenje neće promjeniti činjenicu da samo postojanje entiteta Republika Srpska ima utemeljenje jedino u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Komentariši