Dejton po mjeri BiH od prije 25 godina

14. decembar/prosinac, 2020.


Sa izložbe priređene povodom dvije decenije od Dejtonskog sporazuma u Univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu, 9. novembra 2015. godine.
Sa izložbe priređene povodom dvije decenije od Dejtonskog sporazuma u Univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu, 9. novembra 2015. godine.

“Dejtonski sporazum je prekinuo rat, i to je dobra stvar, međutim, 25 godina nakon završetka rata, mi imamo drugi problem, a to su politički i etnički sukobi”, kaže Olga iz Sarajeva za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodaje da bi evenutalne promjene trebale ići u pravcu “normalnog razvoja BiH”. Sličnog je mišljenja i njen sugrašanin Vedran:

˝Za početak treba razmisliti o Izbornom zakonu, koji stvarno treba promijeniti u terminu ‘ostalih’ koji je tako diskriminatoran. Mislim da je krajnje vrijeme da se svi građani Bosne i Hercegovine počnu osjećati kao građani Bosne i Hercegovine. Niti imaju pravo da učestvuju u izmjenama niti u donošenju odluka.

PROČITAJTE I OVO:Skoro 400 presuda protiv BiH zbog kršenja ljudskih prava

U ponedjeljak, 14. decembra, obilježava se 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

I Banjalučani misle da Dejtonski sporazum treba mijenjati

Da su promjene Ustava u Bosni i Hercegovini neophodne, smatraju i dvoje Banjalučana, centralnog grada entiteta Republike Srpske.

“Kada vidimo kako se ovi sada odnose među sobom, odnose politika sa politikom, stranka sa strankom, to nigdje nema već samo ovdje u BiH. Da se 25 godina ne mogu dogovoriti i složiti da ovaj narod konačno može normalno živjeti. Pa, dok se oni svađaju, mi jedva preživljavamo”, smatra Petar iz Banjaluke.

“Nesigurno stanje, ljudi su nezadovoljni, mladi odlaze. Mislim da bi njih sve trebalo mijenjati i da dođu mlađi, pametniji i obrazovaniji ljudi da vode ovu zemlju”, mišljenja je Dragan.

PROČITAJTE I OVO:Dvije i po decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

Poruka izabranog predsjednika SAD

Dvadeset pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini (BiH), jasno je da još uvek nije završen posao na uspostavljanju pravde, pomirenja i funkcionalne multietničke BiH, poručio je 14. decembra novoizabrani predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džo Bajden (Joe Biden).

Bajden je u saopštenju rekao da se pridružuje međunarodnoj zajednici u obilježavanju 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan “najgori konflikt u Evropi od Drugog svetskog rata”, te dodao da se danas proslavljaju napori mirovnjaka, uprkos tome što “žalimo zbog oko 100.000 žrtava i miliona raseljenih” tokom rata.

“Dejtonski sporazum donio je mir u Bosnu i Hercegovinu i reafirmisao njen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost. Ipak, četvrt vijeka kasnije, jasno je da rad na uspostavljanju pravde, pomirenja i funkcionalne multietničke BiH nije završen. Previše često vidimo kako nacionalizam pobjeđuje naše nacionalne interese, a bogaćenje nekolicine se stavlja ispred reformi za dobrobit mnogih”, napisao je Bajden.

Kako je dodao, ova godišnjica je prilika za sve strane da “razmišljaju o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo posvete teškim, ali neophodnim koracima za izgradnju potpuno funkcionalne BiH za svoje građane”.

“Kao predsjednik se radujem saradnji sa međunarodnom zajednicom i narodom Bosne i Hercegovine kako bismo u potpunosti ispunili obećanje iz Dejtonskog sporazuma – a to je prosperitetna, pravedna i demokratska BiH u srcu Evrope, cjelovita, slobodna i u miru”, napisao je Bajden.

PROČITAJTE I OVO:Bajden o godišnjici Dejtona: Izgradnja demokratske BiH još nije završena

I u Ambasadi SAD u Bosni i Hercegovini navode za RSE kako je ‘Dejtonski mirovni sporazum postavio temelje za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini i rad na tranziciji ka modernoj i demokratskoj zemlji’.

“Sjedinjene Američke Države nastavljaju podržavati BiH, uz uvažavanje činjenice da građani i njihovi izabrani lideri moraju odlučiti o prirodi reformi koje se trebaju provoditi na bazi dijaloga i kompromisa. Reformski put je jasno mapiran i kada je u pitanju EU kandidatski status i kada je riječ o daljem razvoju partnerskog odnosa BiH sa NATO-om. Ove reforme će osnažiti demokratske institucije i vladavinu prava, unaprijediti sigurnost, stabilnost, demokratiju i prosperitet”, navodi se u odgovoru Američke ambasade u BiH na upit RSE kako dalje vide budćnost Bosne i Hercegovine.

“Uz političku volju i građanski aktivizam, BiH može postići reforme koje su neophodne za zemlju u kojoj građani vide bolju budućnost”, podvlači Ambasada SAD.

Sličnog mišljenja su i učesnici konferencije koja je održana povodom 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma, u subotu 11. decembra. Predstavnici međunarodne zajednice, koji su se obratili video porukama, kazali su kako namjera sporazuma nije bila da bude vječan, te da je vrijeme za naredne korake.

Pozvali su lidere u BiH da se ujedine, prestanu sa razmiricama i povedu zemlju u EU.

Razmena verbalne vatre

Istu noć, Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH, kadar Stranke demokratske akcije (SDA), uporedila je Republiku Srpsku, jedan od dva bh. entiteta, sa Njemačkom u vrijeme Hitlera.

Narednog dana, u nedjelju, 13. decembra, Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider vladajuće partije u entitetu RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je da je Turković ‘muslimanski fundamentalista i ekstremista’.

I mirna Bosna: TV Liberty na 25 godina od Dejtona

Reforma Ustava nemoguća sa sadašnjom strukturom vlasti

Velizar Antić, politolog iz Banjaluke smatra da aktuelne plitičke elite u BiH iz sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, nemaju jasnu viziju ka čemu treba ići, kako bi država trebala da funkcioniše i kako da bude ustrojena. On apostrofira da oni jedino znaju šta neće u BiH.

“Recimo, bošnjačke političke elite ne žele postojanje Republike Srpske, međutim, ona postoji i vi to ne možete da promenite. Srpske političke elite u ovom trenutku makar prividno zagovaraju neko ili otcepljenje ili nezavisnost Republike Srpske, međutim, u ovom trenutku tako nešto je prosto nemoguće bez nekog većeg sukoba unutar Bosne i Hercegovine. Zahtevi hrvatskih političkih elita da se ide sada u neku veliku promenu Dejtonskog mirovnog sporazuma u smislu stvaranja nekog novog entiteta, hrvatskog, mislim da u ovom trenutku ne može doći do toga”, poručuje Antić.

Stoga, ističe Antić, i dolazi do izrečenih stavova kojima se prave tenzije i sukobi, jer ‘političari u BiH ne žele funkcionlanu državu zasnovanu na demokratskim principima, i u kojoj će postojati vladavina prava’, mišljenja je Antić.

“Mislim da sve tri političke elite znaju da to ne mogu da ostvare u praksi, ali zato što im je to zgodno ili donosi neke političke poene kod birača, koriste tu retoriku umesto da se okrenu realnim problemima koje u ovom trenutku zaista mogu da reše. Mogu oni da smanje korupciju, ali to jednostavno ne žele. Mogu da uvedu pravnu državu, ali ni to ne žele, jer im ne odgovara. Njima savršeno odgovara ovakvo stanje. Ali, ponavljam, za ovakvo stanje u državi nije kriv Dejton nego su krive one političke elite koje su iskrivile sve ono što piše u Dejtonu”, kaže Antić za RSE.

Istovremeno, za političkog analitičara, Adnana Huskića, problem nije u reformi Ustava BiH, kao pokušaja pravljenja funkcionalnije države, već u ljudima koji bi o tome trebali da pregovaraju.

“Trenutni akteri na političkoj sceni, ako bi im se prepustilo da vode ovaj proces, iz toga bi se izvuklo ono najgore, kao što su činili i proteklih desetak godina, kroz koje je BiH učinila do sada ne viđenu demokratsku regresiju. Dakle, desila se demontaža onih kvalitetnih elemenata demokratije koje smo imali kada su stranci, odnosno međunarodna zajednica, vodili glavnu riječ u tim procesima”, smatra Huskić.

Opštim okvirnim sporazumom za mir (puni naziv Dejtonskog sporazuma op.a.) u Bosni i Hercegovini okončan je troipogodišnjeg rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995. godine), uz pomoć američke administracije. Od 1.-21. novembra 1995. godine je održana konferencija u američkom vojnoj bazi kod Dejtona.

Učesnici pregovora bili su tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Ričar Holbruk (Richard Holbrooke) i general Vesli Klark (Wesley Clark).

Sporazumom koji je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine predviđen je i Ustav Bosne i Hercegovine, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem je dogovoreno da zemlja ima dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska).

Komentariši