Svjetske cijene hrane porasle 28 posto u odnosu na 2020.

Indeks cijena hrane za cijelu 2021. godinu iznosio je u prosjeku 125,7 poena, što je za čak 28,1 posto više nego prethodne godine, navedeno je u izvještaju FAO-a.

Pandemija i sve neizvjesniji klimatski uvjeti ostavljaju malo prostora za optimizam u pogledu povratka na stabilnije tržišne uvjete u 2022, kažu iz FAO-a (EPA)

07 Jan 2022

Globalne cijene hrane blago su pale u decembru jer su se međunarodne kotacije biljnih ulja i šećera znatno povukle sa visokih nivoa, ali to i nije baš neka utjeha, jer je hrana u svijetu poskupila prošle godine više od 28 procenata na godišnjem nivou, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO).

Indeks cijena hrane, koji izračunava FAO, iznosio je u decembru u prosjeku 133,7 poena, spustivši se za 0,9 posto u odnosu na novembar, ali je u odnosu na decembar 2020. godine viši za 23,1 posto, prenosi Tanjug.

Indeks prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se obično trguje. Samo su mliječni proizvodi poskupili u decembru na mjesečnom nivou.

Pojeftinile žitarice

Prema izvještaju, objavljenom na zvaničnoj web-stranici agencije UN-a sa sjedištem u Rimu, indeks cijena hrane za cijelu 2021. godinu iznosio je u prosjeku 125,7 poena, što je za čak 28,1 posto više nego prethodne godine.

“Mada visoke cijene hrane obično daju podsticaj povećanju proizvodnje, veliki troškovi inputa, tekuća globalna pandemija i sve neizvjesniji klimatski uvjeti ostavljaju malo prostora za optimizam u pogledu povratka na stabilnije tržišne uvjete u 2022”, kaže  Abdolreza Abbassian, viši ekonomista u FAO.

Što se tiče kreatnja cijena u decembru, žitarice su pojeftinile za 0,6 posto u odnosu na novembar, usljed pada izvoznih kotacija pšenice zbog bolje ponude nakon žetve na južnoj hemisferi. Pojeftinjenje pšenice je više nego nadoknadilo rast cijene kukuruza, izazvan snažnom tražnjom i zabrinutošću zbog dugotrajne suše u Brazilu.

Međutim, cijene žitarica su prošle godine u prosjeku porasle za 27,2 procenta, dostižući najviši nivo od 2012, pri čemu je kukuruz skočio za 44,1 posto, pšenica za 31,3 posto, a pirinač za 4,0 posto.

Rast cijena mlijeka i mliječnih proizvoda

Cijene biljnih ulja su u posljednjem lanjskom mjesecu pale za 3,3 procenta, jer su potonule kotacije palminog i suncokretovog ulja usljed smanjene globalne uvozne potražnje, pod utjecajem zabrinutosti u pogledu rastućeg broja slučajeva COVID-19. Ipak, cijene biljnih ulja su tokom 2021. dostigle najviši nivo u historiji, uzletjevši za 65,8 posto u odnosu na 2020.

U decembru su na mjesečnom nivou pale i cijene šećera za 3,1 procenat, na najniži nivo u posljednjih pet mjeseci, što FAO također pripisuje zabrinutosti povodom utjecaja omikron soja korona virusa na globalnu potražnju, slabljenju brazilske valute reala i nižim cijenama etanola. Na godišnjem nivou, pak, cijene šećera su lani porasle za 29,8 posto, na najviši nivo od 2016.

Kotacije mesa su u decembru uglavnom ostale stabilne, ali su tokom 2021. zabilježile rast od 12,7 procenata u odnosu na prethodnu godinu.

Na globalnom tržištu su u decembru jedino poskupili mlijeko i mliječni proizvodi za 1,8 posto u odnosu na novembar, pošto je manja proizvodnja mlijeka u zapadnoj Evropi i Okeaniji podstakla rast cijena putera i mlijeka u prahu, dok su cijene sira neznatno skliznule. Cijene mlijeka su prošle godine u prosjeku bile za 16,9 posto više nego 2020.IZVOR: AGENCIJE


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE SVIJET

POPULARNO

Reklamahttps://7d61b96b633bdb30867a63db3055cf78.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Komentariši