Adnan Herco 06/01/2022
Blokade državnih institucija u režiji predsjednika SNSD-a Milorada Dodika jasan su znak da međunarodna zajednica, odnosno OHR, u skladu sa svojim mandatom, a prije odlaska iz BiH, treba omogućiti funkcionisanje institucija u slučaju da ih neko, kao sada Dodik, odluči blokirati.
Vijeće za implementaciju mira 2008. godine utvrdilo je zahtjeve koje organi BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, odnosno program 5+2. To uključuje pozitivnu procjenu situacije u BiH od Upravnog odbora PIC-a, utemeljenu na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
S tim u vezi, ako institucije države možete blokirati samim nedolaskom na sjednice, OHR je, a što je Dodik pokazao posljednjih nekoliko mjeseci, dužan prije zatvaranja ureda omogućiti funkcionalnost institucija. S obzirom na trenutnu situaciju, to bi trebao biti prioritet Christiana Schmidta.
Prije 15 godina tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak proglasio je izmjene Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kojim je nastojao onemogućiti blokadu Vijeća ministara nedolaskom na sjednice. Jednako kao i danas, Milorad Dodik i SNSD su žestoko reagovali napravivši krizu i blokadu države. Pod pritiskom i dijela zapadnih zemalja Lajčak je uveo “autentično tumačenje”, koje je mijenjalo suštinu odluke, i nije napravljen iskorak.
Osim toga, Lajčak je u oktobru 2007. također predložio izmjene i dopune Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i izmjene i dopune Poslovnika Doma naroda PS BiH, kojima je od zastupnika u oba doma Parlamentarne skupštine BiH tražio da ih usvoje. Tim prijedlozima bilo bi onemogućeno blokiranje rada Doma naroda i Predstavničkog doma PS BiH nedolaskom zastupnika na sjednice.
Sam prijedlog je trebao razriješiti kontradiktornosti unutar samog Ustava BiH, kao i neusklađenost s poslovnicima oba doma PS BiH. Zanimljivo je da u Ustavu stoji da kvorum Predstavničkog doma čini većina zastupnika bez obzira na to iz kojeg entiteta su izabrani, dok poslovnik određuje da kvorum uključuje i trećinu zastupnika iz svakog entiteta. S druge strane, kvorum Doma naroda PS BiH čini 9 delegata pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
Međutim, u objašnjenju procedure glasanja u oba doma PS BiH stoji da se odluke donose “većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju”.
“Kao takva, bilo koja odluka ne može biti usvojena jednostavnom većinom članova/delegata jednog doma (22 od 42 u Predstavničkom domu, odnosno 8 od 15 u Domu naroda) ukoliko su članovi ili delegati tog doma koji su izabrani s teritorije svakog entiteta prisutni i koriste mehanizme entitetskog glasanja predviđene člankom IV (3) d) kako bi blokirali usvajanje takve odluke.”
S tim u vezi prijedlozima je bilo zamišljeno da se u oba doma PS BiH glasa tako da vrijedi glas samo onih delegata koji su prisutni, ali ne i onih koji ne dođu na sjednicu.
“Tekstovima dosadašnjih poslovnika tumači se ustavni uvjet da većina uključuje bar 1/3 glasova članova/delegata s teritorije svakog entiteta tako da se upućuje na sve članove/delegate izabrane iz jednog entiteta. Međutim, formulacijom iz Ustava (a konkretno riječju ‘glasovi’ koja se u njemu koristi) zahtijeva se da se poslovnikom upućuje na 1/3 delegata/članova koji su prisutni i glasaju. Predloženim izmjenama tumači se uvjet jedne trećine tako da se on odnosi samo na one članove/delegate koji su prisutni i glasaju. Kao takvo, pravilo iziskuje da zastupnici iz svakog entiteta budu prisutni na sjednici ukoliko žele da glasaju ‘protiv’ odluke”, stoji u objašnjenu Lajčakovog prijedloga.
Također, prijedlogom se onemogućavalo blokiranje rada PS BiH kroz Kolegij i Zajednički kolegij domova PS BiH. Ničim što je predloženo nije ukinuto entitetsko glasanje, ali je korištenje tog mehanizma bilo uslovljeno dolaskom na sjednice.
Te promjene su nužne da bi se spriječila opstrukcija rada izvršnih i zakonodavnih organa vlasti s ciljem urušavanja državnih institucija.
Dodik je svojim postupcima pokazao na koji način bi dio stranaka iz Republike Srpske mogao pokušati obesmisliti državu u slučaju da OHR zatvori Ured, dok bi istovremeno entitet donosio jednostrane odluke, blokirajući rad države samim nedolaskom na sjednice. Predsjednik SNSD-a je svojom politikom pokazao da je promjena poslovnika oba doma PS BiH nužna da bi se sačuvao integritet države u slučaju krize.
S tim u vezi Poslovnik o radu Predsjedništva BiH onemogućava blokade nedolaskom jednog od članova Predsjedništva BiH, te samo prisustvo sjednici omogućava glasanje protiv. Time se spriječava trajno napuštanje institucija, a da se ne ugrožava pozicija Republike Srpske, što je princip koji treba primjeniti i na ostale državne institucije ako međunarodna zajednica ima namjeru učiniti Bosnu i Hercegovinu dugoročno stabilnom.
